Stanare zgrada u neposrednoj blizini željezničke stanice Kustošija u posljednjih nekoliko mjeseci zabrinjava porast broja teretnih vlakova koji prometuju tim dijelom grada.
Riječ je o gusto naseljenom području, kažu, a vagoni nose oznake opasnosti, što znači da prevoze opasne tvari. Uz to, tvrde stanari, bučni su i oštećuju okolnu infrastrukturu, koja nije predviđena za teretno prometovanje.
Prije dva dana naime dogodilo se izlijevanje klorovodične kiseline kod Zapadnog kolodvora, što je dodatno razljutilo stanare Kustošije.
ranžiranje Brinu kakve bi posljedice ostale da se isto dogodi kod njih. Stanari Zagrebačke ceste prije nekoliko su mjeseci počeli s potpisivanjem peticije i prozivanjem nadležnih institucija jer im se učinilo da je broj teretnih vlakova sve veći.
Odgovor Hrvatskih željeznica pokazao je da su bili u pravu.
- Sredinom siječnja ove godine HŽ Cargo, koji se bavi prijevozom tereta, donio je odluku o prebacivanju većeg dijela ranžiranja vlakova sa Zagreb Ranžirnog kolodvora na druge kolodvore, najviše na Zapadni kolodvor. Odluka je, prema obrazloženju iz HŽ Carga, bila donesena radi racionalizacije poslovanja - navodi se u odgovoru direktora HŽ Infrastrukture Ratka Almera.
Napominje i da takva promjena nikako ne odgovara njegovim djelatnicima jer moraju upravljati ogromnim kolodvorom između Svete Klare i Mičevca, na jugoistočnom dijelu Zagreba, koji se više gotovo i ne koristi. Direktor objašnjava da Zapadni kolodvor nema potrebnu tehnologiju za ranžiranje, a nije dobro ni što se nalazi u centru grada. Kaže kako u Infrastrukturi već poduzimaju određene mjere za povratak na staru situaciju, za što se nadaju da će se dogoditi najkasnije u prosincu ove godine.
sigurnost Stanari iz okolnih zgrada kažu kako su znali da kupuju stanove uz željezničku prugu i bili su spremni živjeti uz konstantnu buku. No tvrde kako je to zadnjih mjeseci postalo neizdrživo. Žele ostati anonimni, kažu, jer se boje za vlastitu sigurnost.
- Svjesni smo da radnicima ovdje odgovara da bude više posla jer im to daje određenu sigurnost. No nas nitko nije pitao za mišljenje kad su ovoliki promet odučili preusmjeriti ispred naših zgrada. Zbog opasnih tvari koje se svakodnevno prevoze bojimo se za sigurnost svoje djece. Ipak se u blizini nalaze dvije osnovne škole, četiri dječja vrtića, crkva, knjižnica i nogometna škola NK Kustošija - rekla je odvjetnica i predstavnica stanara Martina Radovan.
Objašnjava da, prema svim pravilnicima, do ovakvog premještanja ne smije doći jer Zapadni kolodvor nije ranžirni i nema potrebnu tehnologiju ni infrastrukturu. Poslali su dopise u Grad Zagreb, Ministarstvo prometa, zdravlja i unutarnjih poslova, no zasad nisu dobili odgovore.
- Nećemo odustati dok se stvari ne vrate na staro. Pristali smo na život uz kolodvor, ali ne ovakav - tvrdi odvjetnica Radovan.
Ranžirni kolodvor Zagreb otvoren je 1979. godine, kad je industrija bila na vrhuncu. Prije toga ranžiralo se na Zapadnom kolodvoru koji je u promet pušten 1862. godine. On je do siječnja ove godine služio samo za dostavu vagonskih pošiljaka, prijenos sirovina do kontejnerskog terminala Vrapče te za ranžiranje vlakova posebnog režima.