Nakon što je Jutarnji prekjučer pisao o mogućoj privatizaciji zagrebačkog ZOO vrta , direktorica ZOO-a Davorka Maljković ekskluzivno nam je otkrila kako će se u Zagrebu graditi novi zoološki vrt, na površini od najmanje 25 hektara, što je gotovo četiri puta više od maksimirskog Zoološkog vrta!
Odluka o gradnji tog megaprojekta, prema uzoru na slične u Europi i svijetu, koji će po veličini i smještaju životinja biti više zoološki park nego vrt, već je donesena, no još nije poznata lokacija na kojoj će biti smješten.
Neslužbeno doznajemo da će biti lociran na obalama rijeke Save. Novi zoološki park bio bi također otvoren posjetiteljima, dakle i profitabilan, ali će mu ipak primarna uloga biti uzgoj ugroženih životinja, što je obveza Hrvatske kao zemlje članice EAZA-e (Europske udruge zooloških vrtova i akvarija).
Skučene nastambe
- Poznato je da je zagrebački ZOO vrt preskučen za uvjete koje propisuje EAZA, a odnose se na zaštitu i uzgoj zaštićenih životinjskih vrsta. Nastambe su za neke životinje premalene. Širenje sadašnjeg ZOO-a, o čemu se godinama govorilo, ne dolazi u obzir jer time ne bismo riješili problem. Stoga je odlučeno da se gradi svojevrsna podružnica na uistinu velikoj površini, gdje će životinje, na mnogo većem prostoru, imati veće šanse za razmnožavanje - kaže Maljković.
Razgledavanje vlakićem
U novom ZOO parku na obalama Save bili bi slonovi, žirafe, nosorozi, divlje mačke i mnoge druge životinje za koje postojeći ZOO nema dovoljno prostora. Svaka životinja imala bi i do deset puta veći prostor nego u Maksimiru, a nije isključeno da bi se posjetitelji pri razgledavanju vozili električnim vlakićem, s obzirom na to da djeci i starijima ne bi bilo jednostavno prehodati kilometre da bi vidjeli sve životinje.
No, to ne znači da će se maksimirski ZOO vrt zatvoriti: postat će svojevrsna matica, odnosno centrala iz koje bi se upravljalo novim ZOO vrtom.
Moguća privatizacija ZOO-a možda je jedno od logičnih objašnjenja goleme investicije u krizna vremena: gradnje novog, ali i preuređenja maksimirskog ZOO-a. Znamo da i Grad i Holding grcaju u financijskim problemima i da je svaka nova investicija upitna.
Jedno od objašnjenja moglo bi biti spremnost Grada na javno-privatno partnerstvo, u kojem bi znatan dio novca osigurao privatni investitor. No, nitko u Gradu zasad to ne želi potvrditi, što je donekle razumljivo jer riječ je o vijesti koja bi mogla uznemiriti širu javnost, a posebice udruge za zaštitu životinja.
U Maksimiru se grade nove nastambe za žirafe i gorile
Maksimirski Zoološki vrt uskoro će promijeniti izgled. Već su počele rekonstrukcije nastambi za velike mačke, a preuredit će se nastambe za gotovo sve životinje koje će biti grupirane prema kontinentima na kojima prirodno obitavaju. Neke će otići u neki drugi europski zoološki vrt, a neke će nove doći u Maksimir. Žirafe će zajedno s antilopama, zebrama, nojevima i marabuima dijeliti prostor “afričke savane” na čak 5350 četvornih metara (zebre i antilope zasad žive na samo 2150 četvornih metara).
Nakon 20 godina posjetitelji će ponovno moći vidjeti kornjaču Galapagos, najveću na svijetu, a očekuje se i dugo najavljivani dolazak gorile. Nehumana nastamba smeđih medvjeda, koji se muče na samo 225 četvornih metara, zamijenit će rajski vrt s vodopadom i drvećem na čak 1760 kvadrata.
Lavovi će uživati na čak 7 puta većem prostoru, a isti je komfor predviđen i za tigrove, koji će dobiti veliki bazen i mogućnost penjanja po stablima i stijenama. Morski lavovi preselit će se na mjesto gdje su danas adaks i oriks antilope, a umjesto bazenčića od 125 kvadrata dobit će duboko jezero sa stijenama, površine 1725 četvornih metara. Društvo će im praviti i pingvini, koji su zbog nemogućih uvjeta prije desetak godina morali biti uklonjeni. Dio ih je uginuo, a dio darovan drugim ZOO-ima.
- Najveći bi uspjeh bio kad bismo dobili planinskog gorilu. Riječ je o iznimno ugroženoj i osjetljivoj vrsti, zbog čega je dužnost svakog ZOO vrta omogućiti im uvjete za parenje. Ako ne dobijemo gorile, smjestit ćemo ondje čimpanze - tvrdi Maljković. Skupina gorila živjela bi na gotovo 3000 kvadrata, uređenih u stilu afričke tropske šume. Usporedbe radi, majmunara u kojoj je smješteno mnoštvo čimpanzi i drugih majmuna prostire se na samo 110 kvadrata. Novac za preuređenje nastambi već je dijelom osiguran. Grad je dao 20 milijuna kuna u 2009., a lani je bilo čak 400.000 posjetitelja, najviše nakon Domovinskog rata. Od ulaznica su zaradili 6 milijuna kuna. ( S. Trajković)