Zagrebački holding, odnosno podružnica Čistoća, zajedno s drugim tvrtkama koje su zadužene za odvoz i zbrinjavanje otpada u stotinjak hrvatskih gradova, općina i županija, sutra će održati hitan sastanak čiji će zaključak uputiti Ministarstvu zaštite okoliša i Ministarstvu pravosuđa te zatražiti ocjenu ustavnosti Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
Pojednostavljeno, nakon što je Visoki upravni sud odlučio da je gradska odluka o naplati odvoza smeća prema volumenu spremnika protivna Zakonu te da se trebalo naplaćivati prema stvarno proizvedenoj količini, kako i piše u Zakonu, komunalci sada žele srušiti postojeći zakon kako bi nastavili naplaćivati prema sadašnjem modelu.
Bojkot plaćanja
Odvjetnik Veljko Miljević rekao nam je da je to očekivani potez, kojem je cilj spriječiti građane da nakon sudske odluke koja je postala presedan jednostavno krenu u bojkot plaćanja odvoza otpada bez straha od ovrha. Podsjetimo, Visoki upravni sud prošli je tjedan odlučio u korist umirovljenika Dražena Aničića sa Savice, koji godinama nije plaćao odvoz otpada, a kao argument naveo je da je naplata prema zaduženom volumenu spremnika nezakonita te da u Zakonu piše da jedinice lokalne samouprave smiju naplaćivati samo stvarno proizvedenu količinu otpada. To je, rekao je, suprotno sadašnjem modelu Čistoće, ali i drugih komunalnih tvrtki, koje naplaćuju iste račune neovisno o tome je li spremnik pun ili prazan.
- To je organizirani kontrarevolucionarni napad na socijalno ugrožene slojeve, odgovor na revolucionarni potez jednog građanina koji se usprotivio i dokazao da sistem ne poštuje zakon. Pojednostavljeno, usprkos ovoj sudskoj odluci, na koju Holding nema pravo žalbe, odlučili su sačuvati postojeće stanje tako da sruše Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Podsjećam da je riječ o odluci Visokog upravnog suda koji je nadležan za ocjenjivanje općeg akta, u ovom slučaju gradske odluke o prikupljanju i razvrstavanju svih vrsta otpada. Vidjevši da su u nezgodnoj poziciji jer im nakon ove sudske odluke građani bez ikakvih posljedica mogu prestati plaćati odvoz otpada i još tražiti povrat preplaćenih sredstava, sve hrvatske tvrtke zadužene za odvoz otpada brzo su se udružile kako bi to spriječile. One će od Ustavnog suda zatražiti hitnu proceduru te da raspiše privremenu mjeru kojom će primorati građane da i dalje plaćaju odvoz otpada prema postojećem modelu sve dok traje proces provjere ustavnosti - tvrdi Miljević.
Doznajemo da Dražen Aničić nije jedini koji je još u studenome prošle godine započeo pravnu bitku protiv sadašnjeg sustava odvoza i naplate otpada u Zagrebu te da će uskoro najvjerojatnije i drugi građani dobiti presudu u svoju korist. Jedan naš izvor blizak gradskoj vlasti tvrdi da Holding sada kupuje vrijeme u slučaju da Ustavni sud ipak odluči da je sa Zakonom sve u redu jer u slučaju takve odluke morat će promijeniti model naplate, što bi bio ogroman trošak.
Čipirane kante
Grad Zagreb je zajedno s Holdingom dugo tražio model naplate odvoza otpada, a od svih predloženih ideja na kraju se samo odustalo od obračuna prema kvadraturi stambenog prostora i uveo obračun prema volumenu kante i broju odvoza, koji je od kolovoza promijenjen s tri na dva tjedno, zbog čega su i računi pali za 30-ak posto, ali s druge su strane prepuni kontejneri oko kojih je razbacano smeće postali svakodnevnica u gradu.
- Spremnici s otpadom mogu se vagati, čime se utvrđuje točna količina otpada. Nije problem ugraditi na kamione elektroničke vage. Ali, čak i u Švedskoj u nekim su kvartovima utvrdili da ljudi svoje smeće ubacuju u tuđe spremnike! Dakle, i tu se može manipulirati. U Zürichu se samo kupe posebne vrećice za otpad od 110 litara. U cijenu te vrećice već je uračunat trošak odvoza i zbrinjavanja. U Crikvenici i na Krku su kante čipirane, čip košta dva do tri eura, a na kamionu je elektronika s podacima o korisniku koja će registrirati svako pražnjenje spremnika - tvrdi Dinko Sinčić, neovisni stručnjak za otpad.
Sustavi naplate koji se mogu primijeniti:
1. Vaganje spremnika s otpadom tako da se u kamione ugrade elektroničke vage (Švedska)
2. Kupnjom vrećica za otpad plaća se odvoz i zbrinjavanje otpada bez dodatnih računa (Zürich)
3. Čipovi na spremnicima registriraju i očitavaju koliko je puta otpad pražnjen i po tome se odredi račun (Krk, Crikvenica)
4. Sa svakim kućanstvom potpiše se poseban ugovor u kojem stoji koliko će se puta tjedno ili mjesečno prazniti spremnik