PLAN OD 250 MILIJUNA KUNA

OTKRIVAMO KAKO METROPOLA PLANIRA RIJEŠITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM Zagreb mora nabaviti još 182.000 kanti za razno smeće i 149 novih vozila Čistoće

Zagreb, 160916.
Koturaska ulica
U Zagrebu je smanjen broj odvoza smeca pa nerijetko vidjamo pretpane kontejnere oko kojih se siri neugodan miris. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

 

Koliko Grad Zagreb zaostaje za Vladinom Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, koja je na snagu stupila 1. studenoga, najplastičnije pokazuju sljedeći podaci.

Zagrebu nedostaje 149 novih vozila i strojeva koji sudjeluju u pražnjenju spremnika, kao i u programu čišćenja i pranja grada. Nedostaje i 7927 kanti za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, ali i 56 tisuća kanti i 5 tisuća spremnika za karton i papir. Točno 5167 spremnika manjka kako bi se u skladu s Uredbom mogli skupljati papir, staklo i plastika.

No to nije sve. Količina kanti i spremnika za prikupljanje biootpada doslovno je mizerna. U gradu se trenutno ta vrsta otpada prikuplja u 1863 kante. Da bi zadovoljili Uredbu, potrebno je nabaviti čak 118.137 novih kanti, ali i pet tisuća novih spremnika.

Ukupno, dakle, nedostaje 182.064 kanti i 15.167 spremnika.

Pretvorimo li ove nedostatke u financijska sredstva, Grad Zagreb za Uredbom kasni najmanje 250 milijuna kuna.

Masa otpada

Sve ove brojke i podaci razvidni su iz poglavlja Infrastruktura za gospodarenje otpadom dokumenta Gospodarenje otpadom sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom na području grada Zagreba, koji bi trebao biti predstavljen na tematskoj sjednici Gradske skupštine koja bi se trebala održati 20. studenoga.

U samom dokumentu otkriva se da će Zagrepčani uskoro imati novi model naplate odvoza smeća, i to putem elektronske evidencije broja pražnjenja spremnika za otpad. Takvih sustava ima više.

Jedan od njih je onaj prema kojem vozila za skupljanje otpada i spremnici otpada imaju posebne lakočitljive oznake pomoću kojih će se automatski vidjeti kolika je popunjenost kontejnera. U istom trenutku putem aplikacije korisniku usluge stižu podaci koliko je otpada ispražnjeno i kolika je cijena odvoza. Tako će svi računi za kućanstva određivati prema volumenu i broju sakupljanja ili masi otpada, odnosno plaćat će se ovisno o tome koliko građani uistinu budu reciklirali otpad.

Sličan sustav jest i onaj prema kojem se popunjenost spremnika ili posuda očitava putem barkod čitača.

Osim toga, u ovom dokumentu predviđa se i mogućnost kazni za građane koji ne budu razvrstavali otpad. Primjerice, kada odlože biootpad u spremnik za miješani komunalni otpad, ako otpad odlože pored spremnika ili kada se ne budu pridržavali vremena iznošenja komunalnog otpada.

Novi sustav

Kakve će biti kazne, znat će se tek kada završi tranzicija iz postojećeg informacijskog sustava u novi sustav.

A put prema tranziciji izgledat će otprilike ovako.

Prvo će se odabrati tehnologija evidencije broja pražnjenja spremnika, nakon čega će se ona odabrana postaviti na vozila i spremnike.

baza podataka U isto vrijeme radit će se baza podataka adresa objekata svih korisnika Čistoće Zagrebačkog holdinga, kao i adrese lokacija spremnika. Holding i Grad istovremeno će morati krenuti u nabavu spremnika i novih vozila.

Hanza Media
 

U ovom trenutku Čistoća raspolaže sa 235 specijaliziranih vozila za pražnjenje spremnika s otpadom. Za ovu godinu predviđena je nabava 67 novih vozila u vrijednosti od 48 milijuna kuna. Ipak, nagodinu se planira gotovo dvostruko više uložiti za nabavu dodatna 82 vozila, od čega će najveći udio novih vozila otpasti na kamione za sakupljanje otpada, a procijenjeno je da će 45 vozila stajati čak 43 milijuna kuna.

Prema ovom planu, trebao bi se uspostaviti i novi informacijski sustav prema kojem će građani dobivati račune, ali i putem kojeg će moći uložiti reklamaciju i prigovore.

Ideja odgovornih ljudi u Gradskoj upravi jest da se prvo kompletan sustav testira na manjem broju korisnika, a tek onda po cijelom gradu.

Zeleni otoci

Planira se i proširenje broja reciklažnih dvorišta. Zagreb trenutačno broji deset fiksnih te pet mobilnih reciklažnih dvorišta, a u planu je gradnja još dva, od kojih bi jedan bio na Čulinečkoj cesti, a drugi u naselju Sopnica Jelkovec. Za prvi je već izrađena projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola, dok je drugi u procesu pripreme projektne dokumentacije. Što se tiče zelenih otoka, njih je u gradu trenutačno 677, od čega je tek 311 kompletnih dok na drugima nedostaje spremnik za tekstil.

Prema ovom dokumentu, Grad nema namjeru postaviti nove zelene otoke niti proširiti postojeće.

Podaci pokazuju da je Grad Zagreb na temelju prodaje sekundarnih sirovina uprihodio tek oko 5,3 milijuna kuna. Najviše novca donijeli su papir i karton. Na njemu je Grad zaradio 3,3 milijuna kuna, odnosno 62,6 posto ukupnog iznosa. Treba uzeti u obzir da se ta sirovina ujedno i najviše reciklira, što pokazuje i podatak od gotovo 5000 tona, koliko je papira prikupljeno u prvih osam mjeseci. Poslije papira, najviše prihoda donio je biootpad koji čini 13,9 posto ukupne zarade, odnosno 742.500 kuna, i staklo preko kojega je u gradski proračun dodano nešto više od pola milijuna kuna.

ELIPSO

Izdvajamo