NOVE MJERE

VLADA: IZ JAVNOG SEKTORA ODLAZI 20.000 LJUDI Raste PDV na dječju hranu, ulje, duhan...

Objavljeno: 26.09.2013

Još uvijek je otvoreno pitanje što će biti s najnižom stopom PDV-a od pet posto, koja je početkom godine zamijenila nultu stopu PDV-a

ZAGREB - Ulje, šećer, dječja hrana i opskrba vodom, te turističke i ugostiteljske usluge, od sljedeće će godine najvjerojatnije poskupiti. Vlada se, naime, odlučila na nove izmjene u sustavu PDV-a, u kojima bi glavna žrtva bila sadašnja međustopa tog poreza od 10 posto, koja bi do kraja godine trebala narasti najvjerojatnije na 13 posto.

Još uvijek je otvoreno pitanje što će biti s najnižom stopom PDV-a od pet posto, koja je početkom godine zamijenila nultu stopu PDV-a. Otvorena je, naime, mogućnost i njenog povećanja, najvjerojatnije na osam posto, no konačnu odluku o tome Banski dvori nisu donijeli. Sve će, kažu u Vladi, ovisiti o tome što će pokazati kalkulacije koje se izrađuju. Zasad je jedino sigurno da se neće dirati u opću stopu PDV-a, koja iznosi 25 posto.

Dio je to mjera za dovođenje u red javnih financija, koje se, kako ocjenjuju u Banskim dvorima, suočavaju s pravom eksplozijom deficita i javnoga duga. Smjernice ekonomske i fiskalne politike za naredne tri godine, koje je Vlada usvojila danas, pokazuju da bi proračunski manjak u 2014. trebao doseći čak 17,4 milijardi kuna, ili 5,5 posto hrvatskoga BDP-a. No, primjenom paketa reformskih mjera, koje su Banski dvori također usvojili danas, taj bi manjak trebao biti za oko dvije milijarde kuna manji, te bi iznosio 15,4 milijardi kuna, ili 4,4 posto BDP-a.

PRORAČUN ZA 2014. NARAST ĆE ZA OSAM MILIJARDI KUNA! Troškovi za zaposlene rastu i dalje

Osim zadiranja u sustav PDV-a, 37 mjera koje je usvojio kabinet Zorana Milanovića usvojio za stabilizaciju javnih financija donosi i niz drugih izmjena. Jedna od njih tiče se povećanja trošarina na cigarete i goriva, što će za posljedicu imati poskupljenje cijena cigareta i benzina. Ukidaju se, najavio je danas ministar financija Slavko Linić, i olakšice za kupnju prvoga stana, što će se „kompenzirati“ spuštanjem poreza na promet nekretninama sa pet na četiri posto.

Na udaru mjera za smanjenje proračunskog manjka naći će se i stanodavci. Naime, analize pokazuju da samo 10-ak posto njih prijavljuje podstanare, pa Vlada na tom području vidi velik prostor za ubiranje novih prihoda. Time će, kaže Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade, suzbiti u Hrvatskoj razgranato crno tržište nekretnina.

Mjere štednje zahvatit će i umirovljenike, pa će svi korisnici mirovina po posebnim propisima, čije penzije prelaze 5.000 kuna, od sljedeće godine primati za 10 posto manje mirovine. Izuzetka od toga su djeca poginulih branitelja i invalidi Domovinskog rata. S druge strane, radničke mirovine nastavit će s indeksacijom.

Znatne uštede Vlada planira ostvariti i u zdravstvenom sustavu, u kojem država već do kraja ove godine planira smanjiti izdatke za lijekove na recept, te uvesti osnovnu i dopunsku listu pomagala i pojačati kontrolu bolovanja. Mijenjat će se i mreža škola, budući da u Hrvatskoj ima 70-ak škola koje imaju samo pet do sedam učenika, pa država smatra da je za nju jefitnije organizirati njihov prijevoz do najbližih škola u većim mjestima.

Značajne zahvate novim Vladin reformski paket nosi i državnoj upravi. Ključnu ulogu u tome imao bi outsourcing, koji će dio zaposlenih preusmjeriti u privatni sektor. Planovi Vlade pokazuju da bi samo na izdvajanju knjigovođa u državnim i javnim službama u Finu, koja nije dio proračuna, Vlada ostvarila znatne uštede, budući da se radi o 8.000 - 10.000 ljudi. No, u outourcing bi otišli i čistači, kuhari, pralje, kućni majstori,... Grčić procjenjuje kako bi se ukupno u privatni sektor moglo preseliti oko 20.000 ljudi.

U borbi s deficitom država ponovno kreću i u racionalizaciju mreže sudova. No, ide se i na regionalizaciju državnih institucija, ustanova i ureda državne uprave, koji bi ubuduće bili organizirani u pet upravnih regija sa sjedištima u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Uredi državne uprave u županijama ne bi se, tvrdi Opačić, ukidali, već bi služili kao potpora novim regionalnim uredima. Te bi regije služile i za kreiranje regionalnog razvoja.

Mijenja se i sustav potpora jedinicama lokalne samouprave, pa bi, po kriteriju da na pomoć imaju pravo svi oni koji se po razvijenosti nalaze ispod 75 posto hrvatskog prosjeka, 105 gradova i općina, koje dosad nisu ostvarivale to pravo, ušli u sustav potpora, dok bi iz njega „izletjelo“ oko 80 gradova i općina, među kojima je i, primjerice, Dubrovnik.

U Vladi velika očekivanja imaju i od oživljavanja informacijskog sustava, koji bi trebao kako olakšati život građanima, tako i srezati troškove države. To se posebno odnosi na Centralni obračun plaća (COP), kojem se dio javnog sektora i dalje protivi. Najavljuju i ukidanje ili smanjenje parafiskalnih nameta, no još nije poznato kojih.

Promjene čekaju i javni sektor. U Vladi najavljuju da će kroz sustav platnih razreda što više dodataka uključiti u plaću i smanjiti razlike koje postoje među zaposlenima.

„Nemojte misliti da je ovo gotov plan. Ne, to je živi dokument, koji će se dopunjavati“, poručio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Reforme koje je Vlada pripremila dijele se na one koje se mogu provesti u kratkom roku i na one koje će se provoditi godinama. Cilj je da Hrvatska do 2016. manjak opće države, u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze i izvanproračunski fondovi, te lokalna samouprava, svede na razinu od 2,8 posto BDP-a, što je unutar maastrichtskih granica. No, to neće biti nimalo lak posao, što pokazuju i fiskalne smjernice.

„Svi su načelno za reforme dok one ne dođu do njihovih vrata. Svi bi zapravo da stvari ostanu po starom, ali po starom više ne može“, istakla je Opačić, dodavši kako Vlada u takve reformske zahvate nije mogla ići u prve dvije godine mandata jer sustav za to nije bio spreman.

Je li spreman sada, teško je reći. No, htjela to ili ne, Hrvatska mora u reforme jer će se u protivnom naći na udaru eurokrata. Već sada nam je sasvim izgleda ulazak u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), što Grčić očekuje na proljeće iduće godine.

„Mi ulazimo u EDP, gdje će Europska komisija iznijeti javne preporuke Vladi kako izaći iz visokog deficita i javnoga duga. Taj proces će trajati, ispod tri godine takva prilagodba jednostavno nije moguća“, kazao je Grčić na sjednici Vlade.

U Vladi očekuju da bi provedbom mjera koje su danas blagoslovili proračunski deficit u 2015. srezali na 12,3 milijardi kuna, ili 3,4 posto BDP-a, dok bi on u 2016. iznosio 2,8 posto BDP-a. Eksploziju deficita u sljedećoj, 2014. godini u Banskim dvorima objašnjavaju povećanim izdacima za kamate i obvezama prema članstvu u EU, ali i naslijeđenim skrivenim derficitma koje im je, tvrde, ostavila bivša vlast.

„Novi problem Vlade je da Hrvatska nije spremna ušla u EU“, ocijenio je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade ministar financija Slavko Linić, koji ne očekuje da ćemo u kraćem roku vidjeti pozitivne učinke članstva u Uniji.

Unatoč tome, u Banskim dvorima očekuju da će sljedeća godina biti u znaku reformi i fiskalne konsolidacije, ali i prva godina u kojoj bi Hrvatska trebala ostvariti zamjetniji rast gospodarske aktivnosti. Vladine prognoze govore da bi rast BDP-a u 2014. trebao iznositi 1,3 posto, te da bi se u narednim godinama ubrzao na preko dva posto.

„Sljedeća godina će biti jedna od ključnih za oporavak hrvatskoga gospodarstva“, zaključio je Grčić.

Optimizam je danas pokušao širiti i sam premijer Zoran Milanović, koji je otvarajući sjednicu Vlade usvtrdio kako će nam sljedeće godine ipak biti bolje.

„Imam loše vijesti za pesimiste. Bit će bolje u 2014., imat ćemo neku nisku stopu gospodarskog rasta i rast zaposlenosti“, poručio je Milanović.

Broj preporuka: 21

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen