Vlada još nije provela antirecesijske mjere
ZAGREB - Od 10 Vladinih antirecesijskih mjera, do sada je u cijelosti proveden samo rebalans proračuna. Prihvaćen je i Akcijski plan za turizam, ali nisu provedene sve mjere iz tog plana.
Članovi Ekonomskog vijeća koji su sudjelovali u donošenju mjera, kao i poslodavci koji su od Vlade očekivali puno veći angažman, nezadovoljni su.
- Osiguranje likvidnosti javnih i državnih poduzeća, te smanjenje neporeznih nameta kako bi se rasteretilo gospodarstvo bile su ključne mjere za poduzetnike. Ali od toga još nema ništa - kaže predsjednik HUP-a Damir Kuštrak.
Parafiskalni nameti
Popis parafiskalnih nameta sastavljen je još ranije, ali dalje od evidencije nije se otišlo. - Osim što je HGK smanjio doprinos za 25 posto, ništa drugo nije učinjeno. Problem je vjerojatno u tome što je većina parafiskalnih nameta u ovlasti lokalnih vlasti.
Vladin apel da one smanje namete nije bio dovoljan, pa bi Ministarstvo financija moralo iskoordinirati provedbu te mjere - smatra član Ekonomskog vijeća Branko Grčić.
Suprotno očekivanjima, nelikvidnost i dalje raste. Zadnji podaci govore da neplaćena potraživanja iznose oko 19 milijardi kuna, a više od 30.000 poduzeća ne može podmirivati svoje obveze. Na javnom sektoru je najveća odgovornost za rast nelikvidnosti.
Zaduživanje u inozemstvu
Problem likvidnosti bit će djelomice riješen nakon što država ostvari planirano zaduživanje prodajom obveznica u vrijednosti 750 milijuna eura. Tek tada će biti do kraja ostvaren rebalans. No, kako je prodaja obveznica po svemu sudeći gotova stvar, može se reći da je rebalans jedina mjera koju je Vlada do kraja provela.
O uspješnosti rebalansa, međutim, postoje različiti stavovi. Ljubo Jurčić tako tvrdi da je rebalans u stvari recesijska mjera, a ne antirecesijska. Posve je upitna i održivost rebalansiranog proračuna. Ivica Mudrinić upozorava da provedeni rebalans neće biti dovoljan ako se ostvare prognoze HNB-a i MMF-a o padu BDP-a za četiri posto u 2009. Jer, rebalans je napravljen pod pretpostavkom pada BDP-a od dva posto.
- Sada do izražaja dolazi inertnost sustava. Najprije smo kasnili s donošenjem mjera, a onda i s njihovim provođenjem. Budući da čak devet mjera još nije ni na početku provedbe, dvojbeni su i rezultati njihove primjene - upozorava Mudrinić.
Dodatne tri mjere
Željko Lovrinčević ističe pak da je uspjeh antirecesijskih mjera upitan i zato što nije obuhvatio one najvažnije - ukidanje zabrane rada nedjeljom, prolongiranje zabrane pušenja i odustajanje od povećanja minimalne plaće. - Da su poduzete te tri mjere, one bi imale veći učinak na borbu protiv recesije od niza mjera iz Vladina paketa - zaključuje.
N. Jelić, A. Milovan
Članovi Ekonomskog vijeća koji su sudjelovali u donošenju mjera, kao i poslodavci koji su od Vlade očekivali puno veći angažman, nezadovoljni su.
- Osiguranje likvidnosti javnih i državnih poduzeća, te smanjenje neporeznih nameta kako bi se rasteretilo gospodarstvo bile su ključne mjere za poduzetnike. Ali od toga još nema ništa - kaže predsjednik HUP-a Damir Kuštrak.
Parafiskalni nameti
Popis parafiskalnih nameta sastavljen je još ranije, ali dalje od evidencije nije se otišlo. - Osim što je HGK smanjio doprinos za 25 posto, ništa drugo nije učinjeno. Problem je vjerojatno u tome što je većina parafiskalnih nameta u ovlasti lokalnih vlasti.
Vladin apel da one smanje namete nije bio dovoljan, pa bi Ministarstvo financija moralo iskoordinirati provedbu te mjere - smatra član Ekonomskog vijeća Branko Grčić.
Suprotno očekivanjima, nelikvidnost i dalje raste. Zadnji podaci govore da neplaćena potraživanja iznose oko 19 milijardi kuna, a više od 30.000 poduzeća ne može podmirivati svoje obveze. Na javnom sektoru je najveća odgovornost za rast nelikvidnosti.
Zaduživanje u inozemstvu
Problem likvidnosti bit će djelomice riješen nakon što država ostvari planirano zaduživanje prodajom obveznica u vrijednosti 750 milijuna eura. Tek tada će biti do kraja ostvaren rebalans. No, kako je prodaja obveznica po svemu sudeći gotova stvar, može se reći da je rebalans jedina mjera koju je Vlada do kraja provela.
O uspješnosti rebalansa, međutim, postoje različiti stavovi. Ljubo Jurčić tako tvrdi da je rebalans u stvari recesijska mjera, a ne antirecesijska. Posve je upitna i održivost rebalansiranog proračuna. Ivica Mudrinić upozorava da provedeni rebalans neće biti dovoljan ako se ostvare prognoze HNB-a i MMF-a o padu BDP-a za četiri posto u 2009. Jer, rebalans je napravljen pod pretpostavkom pada BDP-a od dva posto.
- Sada do izražaja dolazi inertnost sustava. Najprije smo kasnili s donošenjem mjera, a onda i s njihovim provođenjem. Budući da čak devet mjera još nije ni na početku provedbe, dvojbeni su i rezultati njihove primjene - upozorava Mudrinić.
Dodatne tri mjere
Željko Lovrinčević ističe pak da je uspjeh antirecesijskih mjera upitan i zato što nije obuhvatio one najvažnije - ukidanje zabrane rada nedjeljom, prolongiranje zabrane pušenja i odustajanje od povećanja minimalne plaće. - Da su poduzete te tri mjere, one bi imale veći učinak na borbu protiv recesije od niza mjera iz Vladina paketa - zaključuje.
|
EK predviđa pad BDP-a za 3 posto
Hrvatska nije i neće uspjeti izbjeći posljedice globalne financijske krize i ove će godine imati pad BDP-a od 3 posto. Taj pad predviđa i Europska komisija koja je jučer objavila svoja najnovija gospodarska predviđanja za 2009. Da Hrvatska nije usamljena u tome, govore i predviđanje da će pad u Eurozoni biti čak veći nego u Hrvatskoj, 4 posto ove godine. EK predviđa da će i nezaposlenost u Eurozoni porasti na više od 11 posto. Najveću gospodarsku kontrakciju doživjet će do sada uspješna Irska, gdje se predviđa pad od 9 posto, a u Latviji čak 13 posto. Dobra vijest za Hrvatsku trebalo bi biti predviđanje EK da će već 2010. obilježiti ponovni gospodarski rast od 1,5 posto. Komisija navodi da u Hrva-tskoj padaju i strane investi-cije, a i domaća potražnja. Predviđeni deficit od 1 posto u Hrvatskoj je za EK preoptimističan. A. Palokaj |
|
Mjere protiv krize
1. Rebalans proračuna za 2009. Sabor je izglasao rebalans, ali još nije realizirano zaduženje za pokrivanje deficita 2. Rasterećenje od parafiskalnih nameta Sastavljena je samo evidencija parafiskalnih nameta, niti jedan još nije smanjen 3. Osiguranje likvidnosti i skraćenje rokova plaćanja javnim poduzećima do 60 dana Nelikvidnost je povećana, rokovi plaćanja nisu skraćeni nego produljeni 4. Potpore za gospodarstvo ‘de minimis’ sa 200.000 eura dižu se na 500.000 eura Prihvaćeno u sklopu pregovora s EU 5. Dokapitalizacija HBOR-a za 400 milijuna eura zaduživanjem na stranim tržištima Dogovoren zajam od EIB-a u iznosu od 250 milijuna eura, ali nije realiziran 6. Donošenje Akcijskog plana za turizam Vlada je prihvatila Akcijski plan Ministarstva turizma 7. Poticanje izravnih inozemnih investicija Još nije skraćen rok za izdavanje dozvola na 45 dana za investicije veće od 10 milijuna eura 8. Subvencioniranje kamatnih stopa za prvu nekretninu ili proširenje prve nekretnine Vlada je pozvala banke da snize kamatne stope, a investitore da snize cijene 9. Jačanje kontrole nad uvozom Nikakve posebne mjere kontrole uvoza nisu donesene 10. Održavanje životnog standarda najugroženijih skupina Vlada nije osigurala nova socijalna prava, ali nije dirala u postojeća |
N. Jelić, A. Milovan
Broj preporuka: 0
