ZAGREB - Vlada će štrajk javnih službi pokušati spriječiti uvođenjem radnih obveza, najavila je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor koja ni danas sa sindikatima nije uspjela postići dogovor o plaćama.

- To je notorna glupost! To je opstrukcija demokratskog prava na štrajk! Mi sigurno idemo u štrajk sa ili bez radnih obveza - poručuje sindikalac Vilim Ribić.

više iz rubrike VIJESTI

Štrajk, najavljuju sindikati, započinje sutra, a trebao bi trajati do petka. Ta tri dana neće raditi oko 100.000 od 180.000 zaposlenih. Odluči li Vlada ispuniti prvu prijetnju i ne platiti štrajk profesori, liječnici, medicinske sestre i socijalni radnici za svaki dan u štrajku prosječno će na svojim plaćama izgubiti dvjestotinjak kuna.

U tom slučaju sindikati najavljuju novi štrajk kojim će tražiti plaćanje štrajka. Ako Vlada uvede radnu obvezu sindikati tvrde da će provesti štrajk i podnijeti tužbu Ustavnom sudu. Pritom je jasno da bi uvođenje radne obveze zaustavilo štrajk jer bi svi oni koji je se ne bi pridržavali - mogli dobiti otkaz.

‘Zastrašivanje javnosti’

Vlada je uvođenjem radne obaveze 2003. zaustavila štrajk liječnika. Tada su tvrdili da uporište imaju u Zakonu o Vladi. Liječnici su pak podignuli ustavnu tužbu tvrdeći da se radna obveza može uvoditi samo u slučaju elementarnih nepogoda ili rata. Upravo na to će se sindikalni pravnici pozivati i ovaj put.

- To je opasno zastrašivanje javnosti! Za uvođenje radne obveze nema pravne osnove. Riječ je o protuustavnom ugrožavanju prava na štrajk - ističe Krešimir Rožman, pravni savjetnik u Matici sindikata javnih službi i urednik časopisa Radno pravo.

Osim liječnicima, Vlada je radne obveze uvela za vrijeme Domovinskog rata 1994. zaposlenima u školama koji su tada već duže vrijeme bili u štrajku. I tada se raspravljalo je li riječ o protuustavnom potezu Vlade.

Za razliku od zaposlenih u obrazovanju koji mogu potpuno obustaviti rad u štrajku, u zdravstvu i socijalnoj skrbi postoji nužan opseg poslova koji se ne smiju prekidati niti tijekom štrajka. Prije svakog štrajka resorno ministarstvo sa sindikatima donosi popis poslova koji moraju izvršavati.

I desetak ravnatelja srednjih škola s kojima smo razgovarali nadaju se da Vlada neće uvoditi radne obveze. Ravnatelji očekuju da im se danas jave profesori koji planiraju štrajkati ili raditi da bi vidjeli kako će organizirati nastavu. Ministar Dragan Primorac već je najavio da će se za broj dana provedenih u štrajku morati produžiti nastavna godina.

Sastanak s premijerom

Jedina preostala mogućnost za postizanje dogovora između Vlade i sindikata je današnji sastanak s premijerom Ivom Sanaderom. Sindikati javnih službi danas su odbili Vladin prijedlog da se spor riješi arbitražom pa su nastavili pripreme za štrajk.

Prvi sutra u štrajk kreću zaposleni u obrazovanju i znanosti, u četvrtak im se priključuju zaposleni u zdravstvu i socijalnoj skrbi te kulturi pa bi štrajk trebao završiti u petak. Samo jedan dan štrajka u javnim službama košta, procjenjuje se, 25 milijuna kuna.

Bivša ministrica o radnoj obvezi koja je za školstvo proglašena samo 1994. ‘Trebali smo radnu obvezu, tada je bio rat’ - Radna je obveza tada bila potrebna jer je bio rat, imali smo oko 300.000 izbjeglica iz BiH, ljudi su spavali u dvoranama, škole su radile u tri smjene i nekako je školsku godinu trebalo provesti kraju. Uz sve to, u Hrvatsku je dolazio i Sveti Otac - prisjetila se Vesna Girardi-Jurkić, bivša ministrica prosvjete i kulture, razloga zbog kojih je 1994. Vlada Nikice Valentića prosvjetarima u štrajku uvela radnu obvezu. Vlada je, naime, prosvjetarima radnu obvezu do sada uvela samo jednom, i to za mandata Franje Tuđmana. Girardi-Jurkić tvrdi da je to bila isključiva odluka Vlade, te da predsjednik Tuđman s tim nije imao nikakve veze. - Sjećam se kao danas. Tadašnji predsjednik kriznoga stožera Ivica Kostović i ja sjedili smo u 19 sati u mom kabinetu i čekali da počne Dnevnik, kada me nazvao predsjednik Tuđman i pitao zašto ništa ne zovem, zar ne trebam njegovo mišljenje. Već u pola osam bila sam kod predsjednika. Objasnila sam mu cijelu situaciju, a on je rekao da Hrvatska nema novca kojim bi se udovoljilo zahtjevima prosvjetara - prisjeća se Girardi-Jurkić koja dobro pamti Tuđmanove riječi: “Gospođo ministrice, kada prestane rat, bit će novca koliko bude potrebno”. - To su bila druga vremena. Vlada je držala stabilnu kunu, bio je rat i od nastavnika se očekivalo da razumiju takvu situaciju. Treba li sada uvoditi radnu obvezu, doista ne znam. Vjerujem da nije lako. Sabor je izglasao recesijski program, a s druge strane postoje neke ranije ugovorene obveze koje su preuzeli na sebe - rekla je Girardi-Jurkić koju trenutačno muči to kako će završiti akademsku godinu jer njezini su studenti u Rijeci već treći tjedan u štrajku.  (I. Kalogjera-Brkić)

G.Galović;I.Kalogjera-Brkić i G.Jureško