VLADA UVODI RED

Bankari, ako želite mijenjati kamate, o tome morate obavijestiti klijenta

Objavljeno: 20.07.2012

Odzvonilo je kreditima s bandere i letaka u Hrvatskoj. Proizlazi to iz izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju koje je Vlada po hitnom postupku poslala u Sabor.

- Puno se građana žalilo na uvjete kreditiranja na koje moraju pristati pri uvođenju potrošačkih kredita. Izmjenama tog zakona, usklađujemo se s propisima EU i štitimo potrošače od dosadašnjih čestih zloupotreba - kažu u Banskim dvorima.

Lihvari s obale

Novi bi zakon trebao prekinuti obrazac zaobilaznog zaduživanja koji se u Hrvatskoj razvio u proteklih dvadesetak godina. Kreditno prezadužen građanin, koji svoje financijske probleme više ne može riješiti uzimanjem bankovnog kredita, spas je tražio u kreditima s bandere koje bi dobio pod vrlo nepovoljnim uvjetima, s visokim kamatama i još višim naknadama.

Nakon nekog vremena u kojem ni njih više nije mogao vraćati, vjerovnici bi mu zaplijenili imovinu. Takav je oblik kreditiranja, kaže Ilija Rkman iz udruge Potrošač, posebno bio razvijen na obali pa su se mnogi lihvari razmjerno jeftino dočepali skupih nekretnina.

No, pravih zloporaba bilo je znatno više. Budući da je država nadzirala kredite u iznosu većem od 1500 kuna, mnogi su dolazili na ideju da veći kredit rascjepkaju na puno manjih. Tako je bilo slučajeva da su se krediti od 100.000 kuna cijepali na sto kredita po 1000 kuna. Budući da za takve male kredite nisu vrijedila ista pravila kao i za ostale, davatelji kredita trljali su ruke jer su mogli nabijati kamate i naknade kakve su htjeli.

- To je bilo lihvarenje - ocijenio je sugovornik iz Vladinih redova.

Prema novim izmjenama, to se više neće moći raditi. Naime, kreditni uredi koji su odobravali takve kredite morat će prestati raditi, a kreditiranjem će se ubuduće moći baviti samo banke, kreditne unije i leasing društva, koji za to ionako imaju dozvolu Hrvatske narodne banke. Oni koji se i dalje misle baviti kreditiranjem potrošača morat će dobiti licencu Ministarstva financija, za što im je rok 30 dana od dana stupanja novog zakona na snagu.

Provedba Zakona

- Dobro je da Vlada želi riješiti ‘sivu zonu’ kreditiranja jer su žrtve te zone oni koji su socijalno najugroženiji - ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.

I u udruzi Potrošač zadovoljni su što se Vlada konačno odlučila uhvatiti u koštac s problemom spornog kreditiranja. Podsjećaju da su obećanja o tome stizala još prije četiri godine, ali da do danas nitko ništa nije napravio. Zato će tu udrugu ponajprije zanimati provedba zakona.

- Mi smo davno upozorili građane da ne uzimaju takve kredite jer se njima otvaraju vrata pakla. To je zapravo siva zona tijeka novca, nitko sa sigurnošću ne može reći odakle dolazi taj novac - istaknuo je Rkman.

I u Vladinim krugovima priznaju da je među davateljima takvih kredita bilo kreditnih ureda iz Meksika i drugih zemalja, no koliko je točno kreditnih ureda u Hrvatskoj, jučer nam nisu znali reći.

Praksa u EU

Novi zakon uvodi promjene i u segmentu potrošačkih kredita koje odobravaju banke. Dosad su banke svojevoljno mijenjale visinu kamatnih stopa, a po novom, to više neće moći jer će promjenu morati vezivati uz kretanje parametra poput EURIBOR-a, LIBOR-a ili indeksa potrošačkih cijena. K tome, za promjenu visine kamata bankari će morati dobiti zeleno svjetlo dužnika. Banke su obaviještene o tim izmjenama. Plan je do kraja godine na sličan način urediti promjenu kamatnih stopa i drugih kredita.

- Vezivanje promjena kamatnih stopa uz određeni parametar je odličan potez. To je, uostalom, praksa i u drugim članicama EU. Analize pokazuju da su banke teret krize u Hrvatskoj prebacile na korisnike kredita, a to su mogle učiniti jer nije bilo mehanizma vezivanja kamata - kaže Vizek i dodaje da je “to trebalo davno napraviti, ali bolje ikad nego nikad”.

Broj preporuka: 8

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen