Vlasnica jednoga derutnog stana od 38 kvadrata u zgradi staroj 30 godina u Novom Zagrebu potpuno je promijenila život Ive Prašnički i njezina brata Brune. Za stan je tražila više od 2000 eura po kvadratu, iako je vapio za temeljitom obnovom koja bi koštala još 10 do 15 tisuća eura.

Iva je predložila bratu: Čuj, a da ipak tražimo gradilište?

- Bili smo šokirani kad smo shvatili da će on morati dići kredit od 90 tisuća eura koji će otplaćivati 30 godina, a kad dobije djecu, opet neće imati gdje stanovati i morat će tražiti veći stan. Shvatila sam da za isti iznos ili za malo više možemo riješiti svoje stambene probleme za cijeli žiivot - kaže Iva.

Zemljište su platili 60 eura po m2, a gradnja je od 500 do 600 eura

Nakon godinu dana potrage, kupili su zemljište u Stupniku. Bliže gradu nisu mogli jer su cijene kvadrata od 200 do 300 eura, a ondje su ga platili šezdesetak eura. Angažirali su arhitekta koji im je napravio projekt za dvojnu kuću, a sada slijedi iščekivanje rješenja o uvjetima gradnje. Sama gradnja košta od 500 do 600 eura po četvornome metru, ovisno o materijalima koji se ugrađuju.

Sljedeće će jeseni, vjeruje Iva, sjediti u zelenilu i miru svojega vrta. Ona ima stan od 40 kvadrata na Savici, kupljen prije 10-ak godina dok cijene nekretnina još nisuludovale. Iz svojeg je stana imala lijep pogled dok uz njezinu zgradu nisu narasle još dvije, pa su susjedni balkoni od njezina dnevnog boravka postali udaljeni nekoliko metara. Jednog je popodneva ručala i ugledala susjedu iz druge zgrade kako stoji na svom balkonu i netremice gleda u njezin tanjur.



- Znam da kuća traži žrtve i odricanje, znam da ove godine nećemo na more, znam da ću morati stalno raditi na okućnici, znam da ću dulje putovati na posao, ali znam i da ću, kad se popodne vratim, uživati u miru i da mi nitko više neće gledati u tanjur ili slušati što pričam na telefon - zamišlja Iva.

Magistrica ekonomije svjesna je sve skupljega goriva što mnoge odbija od ideje o selidbi izvan grada. - Ali Stupnik je zapravo samo 12 km od strogoga centra grada, to je kraća

  'Dulje ću putovati, ali mi nitko neće gledati u tanjur i slušati razgovor'

relacija nego da živite u Sesvetama, a radite na Črnomercu. Mogu ugraditi plin u automobil, postoje i hibridni automobili, u Hrvatskom Leskovcu je vlak koji je za 13 minuta na Glavnom kolodvoru, kroz mjesto vozi i ZET-ov autobus, to je još prva zona. Vidjet ćemo. Isplati se malo skuplje putovanje za mir i komociju koju dobivamo - govori Iva.

Sjeća se svojeg boravka u Njemačkoj, nakon srednje škole. Stanovala je kod jedne obitelji, u kući izvan grada. U središtu grada stanovali su njihovi, kako su sami rekli, siromašniji prijatelji, premda je za naše pojmove to bio vrhunski stan na vrhunskoj lokaciji. No, na zapadu su i tada bogatiji živjeli u kućama u urbaniziranim selima na periferiji. Iva vjeruje da će se taj trend sada razvijati i u Zagrebu jer grad postaje sve neudobnije mjesto za život.

Svjesna je da je tek sada čeka pravi posao. Kad dobiju rješenje o gradnji krenut će u potragu za izvođačima. Materijal će, odlučili su, nabavljati sami iako je to skuplje, no barem znaju što će ugraditi u svoje domove. Čula je za čovjeka kojemu je majstor naplatio skupu, kvalitetnu fasadu, a stavio drugu, tri puta jeftiniju. Zato ne želi “ključ u ruke”, nego vlastiti angažman, odnosno pojedinačna ugovaranja s majstorima u svakoj fazi gradnje.

 	 
 	 

Za početak će i ona i brat urediti prizemlja svojih kuća da se mogu preseliti, a potkrovlja će doći na red kad za njih bude novca. Problem pri financiranju gradnje kuće je što se, ako nemate novac, mora dizati više kredita: za kupnju zemljišta, za gradnju, za uređenje, a kupnja stana mnogo je jednostavnija i brža.

Ali mnogi obrazovani urbani Zagrepčani, kad prijeđu tridesetu, počinju ozbiljno razmišljati o odlasku na periferiju. Lokacija za gradnju obiteljskih kuća u samome gradu nema jer se na svakoj slobodnoj parceli gradi ili planira maksimalan dopušteni broj stambenih kvadrata, dakle, zgrade s više stanova i eventualno poslovnih prostora.



Za gradnju kuća najprivlačnija su naselja zagrebačkog prstena, s jakom komunalnom infrastrukturom i dobro prometno povezana s gradom. Da, morat će putovati, voziti djecu u školu, planirati kupnju, ali im je odmor u tišini vlastitog dvorišta vredniji od problema koje takvo stanovanje donosi.

Riječ arhitekta: Mala kuća i dosta zelenila Kuće za sestru i brata Prašnički, dvojni objekt, projektirao je Ured arhitekta Križnjak. Parcela za jednu kuću kvadratičnog je oblika, ravna i površine 449 kvadrata. Kuća će sa svih strana biti odmaknuta od međe više od tri metra. Investitori su tražili modernu građevinu koja se uklapa u ambijent. Tlocrtno je kuća L oblika, u prizemlju ima garažu, ulazni prostor, kupaonicu, spavaću sobu i dnevni trakt, a na katu su još tri sobe, radni kutak i kupaonica. U prizemlju će biti 96,5 kvadrata stambenoga prostora, a u potkrovlju 81,75 kvadrata. S relativno malom kućom, koja se još k tome jednom stranom drži za susjednu, na zemljištu ostaje dovoljno mjesta za zelenilo, koje investitori silno žele. Precizno, imat će 353 kvadrata za sadnju biljaka i njegu travnjaka.

Branka Stipić