Za Kadijevićem traga i Interpol
ZAGREB, VUKOVAR - Petnaest godina nakon agresije JNA, Hrvatska je odlučila raspisati međunarodnu tjeralicu za generalom Veljkom Kadijevićem.
Policija je danas potvrdila da je Županijski sud u Vukovaru zatražio raspisivanje međunarodne tjeralice za Kadijevićem, koji je 1991. bio jugoslavenski ministar obrane. Dosad je za njim bila raspisana samo interna tjeralica, i to zato što sud nije imao sve potrebne osobne podatke o devetorici ljudi optuženih zajedno s Kadijevićem.
Sud u Vukovaru 2004. je optužio Kadijevića, načelnika Generalštaba JNA Blagoja Adžića, zapovjednika zrakoplovstva Zvonka Jurjevića, Božidara Stevanovića, "vukovarsku trojku" Radića, Mrkšića i Šljivančanina, Vojislava Šešelja i Gorana Hadžića.
Predsjednik Županijskog suda u Vukovaru Ante Zeljko objasnio nam je da nisu raspisali međunarodnu tjeralicu za Kadijevićem zato što su htjeli raspisati potragu za svim optuženima, a nisu za sve imali podatke o adresi ili imenu roditelja. Taj problem je sada riješen pa će tjeralice za Stevanovićem, Jurjevićem i Blagojem Adžićem biti raspisane tek kad iz Beograda stignu potrebni podaci.
Oko Šešelja i "vukovarske trojke" nisu se morali mučiti jer su već u Haagu, a za Goranom Hadžićem ranije je raspisana međunarodna tjeralica zbog haaške optužnice. Kadijevića i druge ta optužnica tereti za ratni zločin u vrijeme opsade Vukovara od kolovoza do pada grada 18. studenoga '91., i to na temelju zapovjedne odgovornosti, pri čemu se navode brojne stavke od granatiranja grada i razaranja kulturnih spomenika, ubijanja civila i ratnih zarobljenika, protjerivanja i odvođenja u logore do masakra na Ovčari. Protiv Kadijevića su u Hrvatskoj podignute još dvije optužnice za ratne zločine, u 1992. u Bjelovaru i 2006. u Osijeku.
To što je Hrvatskoj trebalo više od 15 godina da raspiše međunarodnu tjeralicu za Kadijevićem, tek nakon što je objavljeno da uživa na Floridi, za publicistkinju Višnju Starešinu dokaz je zaprepašćujuće nekompetencije hrvatske administracije.
- Mi smo se uvijek ponašali kao da je to tuđi posao, a ne naš - kaže atorica knjiga o Haaškom sudu i podsjeća da nikad nije napravljena ozbiljna istraga o zločinima u srpskim logorima. Propust nije ispravljen ni u Haagu: iako je vođena opsežna istraga, Haag je za zločine u Hrvatskoj 1991. optužio samo Miloševića.
- To što nije optužen tadašnji vrh JNA i predsjedništvo SFRJ, tadašnji istražitelj Marko Attila Hoara ocijenio je nakaznom pravdom i izrugivanjem žrtvama. Slažem se s njim - kaže Višnja Starešina. Kadijević je u Miloševićevoj optužnici naveden kao jedan od sudionika udruženog zločinačkog pothvata.
Očito su tu politički razlozi odnijeli prevagu nad pravnim, ocjenjuje bivši državni odvjetnik Krunislav Olujić. Devedesetih su u odsutnosti osuđene stotine srpskih pobunjenika, ali ne i najodgovorniji iz JNA. "Očito su međunarodni čimbenici diktirali do koje se razine može ići u optuživanju za ratne zločine, no Hrvatska je mogla jače inzistirati. Ako nisu dostupni našem pravosuđu, možemo tražiti procesuiranje u Srbiji", rekao je Olujić. Kako ratni zločin ne zastarijeva, ni sad nije kasno.
Sanja Butigan i Snježana Pavić
Policija je danas potvrdila da je Županijski sud u Vukovaru zatražio raspisivanje međunarodne tjeralice za Kadijevićem, koji je 1991. bio jugoslavenski ministar obrane. Dosad je za njim bila raspisana samo interna tjeralica, i to zato što sud nije imao sve potrebne osobne podatke o devetorici ljudi optuženih zajedno s Kadijevićem.
Sud u Vukovaru 2004. je optužio Kadijevića, načelnika Generalštaba JNA Blagoja Adžića, zapovjednika zrakoplovstva Zvonka Jurjevića, Božidara Stevanovića, "vukovarsku trojku" Radića, Mrkšića i Šljivančanina, Vojislava Šešelja i Gorana Hadžića.
Predsjednik Županijskog suda u Vukovaru Ante Zeljko objasnio nam je da nisu raspisali međunarodnu tjeralicu za Kadijevićem zato što su htjeli raspisati potragu za svim optuženima, a nisu za sve imali podatke o adresi ili imenu roditelja. Taj problem je sada riješen pa će tjeralice za Stevanovićem, Jurjevićem i Blagojem Adžićem biti raspisane tek kad iz Beograda stignu potrebni podaci.
Oko Šešelja i "vukovarske trojke" nisu se morali mučiti jer su već u Haagu, a za Goranom Hadžićem ranije je raspisana međunarodna tjeralica zbog haaške optužnice. Kadijevića i druge ta optužnica tereti za ratni zločin u vrijeme opsade Vukovara od kolovoza do pada grada 18. studenoga '91., i to na temelju zapovjedne odgovornosti, pri čemu se navode brojne stavke od granatiranja grada i razaranja kulturnih spomenika, ubijanja civila i ratnih zarobljenika, protjerivanja i odvođenja u logore do masakra na Ovčari. Protiv Kadijevića su u Hrvatskoj podignute još dvije optužnice za ratne zločine, u 1992. u Bjelovaru i 2006. u Osijeku.
To što je Hrvatskoj trebalo više od 15 godina da raspiše međunarodnu tjeralicu za Kadijevićem, tek nakon što je objavljeno da uživa na Floridi, za publicistkinju Višnju Starešinu dokaz je zaprepašćujuće nekompetencije hrvatske administracije.
- Mi smo se uvijek ponašali kao da je to tuđi posao, a ne naš - kaže atorica knjiga o Haaškom sudu i podsjeća da nikad nije napravljena ozbiljna istraga o zločinima u srpskim logorima. Propust nije ispravljen ni u Haagu: iako je vođena opsežna istraga, Haag je za zločine u Hrvatskoj 1991. optužio samo Miloševića.
- To što nije optužen tadašnji vrh JNA i predsjedništvo SFRJ, tadašnji istražitelj Marko Attila Hoara ocijenio je nakaznom pravdom i izrugivanjem žrtvama. Slažem se s njim - kaže Višnja Starešina. Kadijević je u Miloševićevoj optužnici naveden kao jedan od sudionika udruženog zločinačkog pothvata.
Očito su tu politički razlozi odnijeli prevagu nad pravnim, ocjenjuje bivši državni odvjetnik Krunislav Olujić. Devedesetih su u odsutnosti osuđene stotine srpskih pobunjenika, ali ne i najodgovorniji iz JNA. "Očito su međunarodni čimbenici diktirali do koje se razine može ići u optuživanju za ratne zločine, no Hrvatska je mogla jače inzistirati. Ako nisu dostupni našem pravosuđu, možemo tražiti procesuiranje u Srbiji", rekao je Olujić. Kako ratni zločin ne zastarijeva, ni sad nije kasno.
|
Hrvatska traži 746 ratnih zločinaca
Središnji nacionalni ured Interpola prema javno dostupnim podacima raspisao je tjeralice za 746 osoba zbog ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj. U 2006. uhićeno je 13 optuženih za ratne zločine od 50 ukupno uptuženih. Proteklih godina hrvatskom se pravosuđu dogodilo i nekoliko blamaža: Momčilo Drača uhićen je 2005. na graničnom prijelazu Roeszke između Mađarske i Jugoslavije na temelju međunarodne tjeralice zbog zločina u Škabrnji. No ustanovilo se da je Drača bio amnestiran po Zakonu o oprostu iz 1996., pa je nakon dva mjeseca u zadarskom pritvoru morao biti pušten na slobodu. Na bugarsko-makedonskom graničnom prijelazu uhićen je 25. studenoga 2003. pukovnik Mile Novaković, član izaslanstva delegacije vojnih invalida SCG-a. Kasnije se ustanovilo da Hrvatska zapravo traži Milu Novakovića, načelnika štaba vojske tzv. Republike Srpske Krajine. D. Miljuš |
|
Uhićeni i izručeni
|
|
ZORANA BANIĆ Medicinska sestra 1. studenoga 2001. uhićena je u zračnoj luci u Zürichu zbog ratnog zločina nad civilima u Škabrnji 18. studenoga 1991. U odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a nakon ponovljenog suđenja pravomoćno na 10 godina. |
|
DANE SERDAR 2003. godine uhićen na graničnom prijelazu tijekom ulaska iz Srbije i priveden u gospićki zatvor zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom. U odsutnosti 1994. godine osuđen za ratni zločin, proveo u pritvoru 11 mjeseci i oslobođen u ponovljenom suđenju. |
|
JOVO BEGOVIĆ Zapovjednik petrinjske vojarne, izručen iz Njemačke početkom prosinca 2005. godine zbog ratnog zločina prekomjernog granatiranja Petrinje. U odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora. |
|
ERNEST RAĐEN 15. 9. 2006. godine pomoćni trener košarkaškog kluba Aris uhićen u Solunu, također zbog zločina u Škabrnji, pušten na slobodu uz jamčevinu od 5000 eura, u tijeku postupak izručenja. |
Sanja Butigan i Snježana Pavić
Broj preporuka: 0
