Za SDP-ovu koaliciju 43, a HDZ-ovu 35%

U Hrvatskoj je sada više onih koji žele da nakon izbora Hrvatskom upravlja SDP s partnerima nego onih koji priželjkuju ostanak HDZ-a na vlasti. SDP i partnere na vlasti bi vidjelo 43 posto ispitanika listopadskog kruga istraživanja Jutarnjeg lista i HTV-a, a za ostanak HDZ-a i partnera njih je 35 posto.

Šefa SDP-a Zorana Milanovića pritom ispitanici procjenjuju kao poštenijeg i odgovornijeg političara od Sanadera, ali je zato čelnik HDZ-a, prema ocjeni sudionika Pulsova istraživanja, sposobniji, odlučniji, uvjerljiviji i bolji govornik.

Iako je SDP u ovom krugu istraživanja zabilježio 0,5 postotnih poena slabiji rezultat nego u rujnu, a HDZ-ov rejting narastao je za 1,6 posto, SDP-u se stvari povoljnije razvijaju kada je riječ o mogućim poslijeizbornim partnerstvima.  

Hrvatska narodna stranka na primjer bilježi bolji rejting i sada bi dobila sedam mandata za razliku od rujna kad su imali četiri. Zajedno s IDS-om, koji podupire SDP, i HNS-om, socijaldemokrati bi u startu imali 68 mandata i tako s prednošću pred HDZ-om ušli u pregovore s čelnicima političkih opcija koje namjeravaju igrati s pobjednicima: koalicijom HSS-a i HSLS-a, HSU-om i manjinama.

Na poziciju SDP-a mogao bi utjecati i drastičan pad popularnosti HSP-a. S deset mandata, koliko su osvajali u rujanskom istraživanju, pravaši su sada pali na pet .

Agresivna kampanja HDZ-a "Glas za HSP je glas za SDP", čini se, urodila je plodom, no ona može biti i kontraproduktivna. HSP je izgubio pet mandata, a HDZ narastao samo za jedan. Pravaški mandati nisu se, dakle, automatski prelili HDZ-u. Antiđapićevskom kampanjom smanjen je pravaški rezervoar u koji je HDZ mogao posegnuti u slučaju potrebe.

Analiza rezultata istraživanja po izbornim jedinicama pokazuje kako SDP vodi u njih šest, a HDZ u 4. Najjača jedinica SDP-a je ona prva u kojoj se natječe Milanović. On bi tamo prema našoj anketi  dobio 43,6 posto, odnosno devet mandata. Utvrda HDZ-a nije Sanaderova deseta već Kalmetina deveta izborna jedinica u kojoj HDZ bilježi 56,6 posto, odnosno deset mandata.

Najveće bitke između SDP-a i HDZ-a vodit će se u drugoj, četvrtoj i šestoj jedinici. U drugoj jedinici SDP koji tamo predvodi Milan Bandić "bježi" HDZ-ovoj listi koju vodi Andrija Hebrang za oko 3,5 posto glasova ili jedan mandat.

Novost je da je HDZ uspio vratiti vodstvo u četvrtoj jedinici u kojoj je gotovo dvije godine bilježio loše rezultate zbog raskola s Glavašem. Lista koju vodi Vladimir Šeks u osječkoj bi jedinici osvojila 27,3 posto, odnosno 5 mandata, a SDP-ovka Biljana Borzan nešto manje glasova, ali isto mandata.

U šestoj jedinici suočavaju se HDZ-ov bivši gradonačelnik Velike Gorice i ministar Ivan Šuker i SDP-ov bivši ministar i gradonačelnik Velike Gorice Tonino Picula. U ovoj rundi Picula bilježi oko četiri posto bolji rezultat.

Trend iz posljednjeg Pulsova istraživanja jest jačanje dviju velikih stranaka na štetu manjih koje su se stisnule oko praga. SDP i HDZ osvojili bi gotovo 80 posto mandata. Treba, međutim, upozoriti i na to da se u nekim jedinicama (prvoj, drugoj, četvrtoj i šestoj) HSP, HNS i HSU nalaze sasvim blizu praga pa je moguća i promjena omjera mandata.

Ispitanici u većoj mjeri podupiru ključne SDP-ove programske teze. Tako u većoj mjeri podržavaju SDP-ovo zauzimanje za ukidanje prava glasa državljanima iz dijaspore (65 posto), za uvođenje poreza na zaradu od prodaje udjela u tvrtkama (64), te za provođenje referenduma o ulasku u NATO (82 ), ali su za HDZ-ove projekte privatizacije po modelu javne ponude kao HT i Ina (56). Da Hrvatska treba što prije u EU, smatra 42, a toj tezi oponira 51 posto ispitanika.