U Hrvatskoj je sada više onih koji žele da nakon izbora Hrvatskom upravlja SDP s partnerima nego onih koji priželjkuju ostanak HDZ-a na vlasti. SDP i partnere na vlasti bi vidjelo 43 posto ispitanika listopadskog kruga istraživanja Jutarnjeg lista i HTV-a, a za ostanak HDZ-a i partnera njih je 35 posto.

Šefa SDP-a Zorana Milanovića pritom ispitanici procjenjuju kao poštenijeg i odgovornijeg političara od Sanadera, ali je zato čelnik HDZ-a, prema ocjeni sudionika Pulsova istraživanja, sposobniji, odlučniji, uvjerljiviji i bolji govornik.

Iako je SDP u ovom krugu istraživanja zabilježio 0,5 postotnih poena slabiji rezultat nego u rujnu, a HDZ-ov rejting narastao je za 1,6 posto, SDP-u se stvari povoljnije razvijaju kada je riječ o mogućim poslijeizbornim partnerstvima.  

Hrvatska narodna stranka na primjer bilježi bolji rejting i sada bi dobila sedam mandata za razliku od rujna kad su imali četiri. Zajedno s IDS-om, koji podupire SDP, i HNS-om, socijaldemokrati bi u startu imali 68 mandata i tako s prednošću pred HDZ-om ušli u pregovore s čelnicima političkih opcija koje namjeravaju igrati s pobjednicima: koalicijom HSS-a i HSLS-a, HSU-om i manjinama.

Na poziciju SDP-a mogao bi utjecati i drastičan pad popularnosti HSP-a. S deset mandata, koliko su osvajali u rujanskom istraživanju, pravaši su sada pali na pet .

Agresivna kampanja HDZ-a "Glas za HSP je glas za SDP", čini se, urodila je plodom, no ona može biti i kontraproduktivna. HSP je izgubio pet mandata, a HDZ narastao samo za jedan. Pravaški mandati nisu se, dakle, automatski prelili HDZ-u. Antiđapićevskom kampanjom smanjen je pravaški rezervoar u koji je HDZ mogao posegnuti u slučaju potrebe.

Analiza rezultata istraživanja po izbornim jedinicama pokazuje kako SDP vodi u njih šest, a HDZ u 4. Najjača jedinica SDP-a je ona prva u kojoj se natječe Milanović. On bi tamo prema našoj anketi  dobio 43,6 posto, odnosno devet mandata. Utvrda HDZ-a nije Sanaderova deseta već Kalmetina deveta izborna jedinica u kojoj HDZ bilježi 56,6 posto, odnosno deset mandata.

Najveće bitke između SDP-a i HDZ-a vodit će se u drugoj, četvrtoj i šestoj jedinici. U drugoj jedinici SDP koji tamo predvodi Milan Bandić "bježi" HDZ-ovoj listi koju vodi Andrija Hebrang za oko 3,5 posto glasova ili jedan mandat.

Novost je da je HDZ uspio vratiti vodstvo u četvrtoj jedinici u kojoj je gotovo dvije godine bilježio loše rezultate zbog raskola s Glavašem. Lista koju vodi Vladimir Šeks u osječkoj bi jedinici osvojila 27,3 posto, odnosno 5 mandata, a SDP-ovka Biljana Borzan nešto manje glasova, ali isto mandata.

U šestoj jedinici suočavaju se HDZ-ov bivši gradonačelnik Velike Gorice i ministar Ivan Šuker i SDP-ov bivši ministar i gradonačelnik Velike Gorice Tonino Picula. U ovoj rundi Picula bilježi oko četiri posto bolji rezultat.

Trend iz posljednjeg Pulsova istraživanja jest jačanje dviju velikih stranaka na štetu manjih koje su se stisnule oko praga. SDP i HDZ osvojili bi gotovo 80 posto mandata. Treba, međutim, upozoriti i na to da se u nekim jedinicama (prvoj, drugoj, četvrtoj i šestoj) HSP, HNS i HSU nalaze sasvim blizu praga pa je moguća i promjena omjera mandata.

Ispitanici u većoj mjeri podupiru ključne SDP-ove programske teze. Tako u većoj mjeri podržavaju SDP-ovo zauzimanje za ukidanje prava glasa državljanima iz dijaspore (65 posto), za uvođenje poreza na zaradu od prodaje udjela u tvrtkama (64), te za provođenje referenduma o ulasku u NATO (82 ), ali su za HDZ-ove projekte privatizacije po modelu javne ponude kao HT i Ina (56). Da Hrvatska treba što prije u EU, smatra 42, a toj tezi oponira 51 posto ispitanika.

    Karakteristike predsjednika dviju vodećih stranaka  
 	  Ivo Sanader	  Zoran Milanović
  Pošten           	  36 posto	  47 posto
  Sposoban        	  65 posto	  55 posto
  Odlučan           	  65 posto	  54 posto
  Odgovoran   	  44 posto	  48 posto
  Uvjerljiv	  60 posto	  55 posto
  Dobar govornik	  80 posto	  62 posto

Nataša Božić