Zadaća se napiše u razredu, a 20 učenika poučava šest učitelja
U toj su školi školski praznici i za Božić i na Hanuku. Sva hrana za užinu je košer i iz prirodnog uzgoja, školskog zvona nema, a u razredu sjedi samo pet-šest učenika. Školski hodnik iscrtan je slikama po želji djece, a na vratima blagovaonice golema je križaljka s imenima učenika i onim što vole/ne vole jesti. Tko ne bi poželio ići u takvu školu, kakva je židovska osnovna škola "Lauder-Hugo Kon"!
- Naš osnivač je Židovska vjerska zajednica Bet Israel, a donator Zaklada Lauder, ali pazite, mi djecu ne dijelimo po religijskoj pripadnosti niti po bilo kojoj drugoj - upozorila nas je još na školskim vratima ravnateljica škole "Lauder-Hugo Kon" Jasenka Rafaj kada smo je upitali koliko židovske djece pohađa ovu školu, odnosno koliki je interes onih koji ne pripadaju židovskoj zajednici.
- Škola je otvorena za sve jer to nije religijska nego javna škola, koja sve radi po programima Ministarstva znanosti, školstva i sporta, kao i sve ostale škole u Hrvatskoj. Naša diploma jednako je vrijedna kao i sve druge, samo je 'atmosfera u židovstvu', jer se uči hebrejski jezik, židovska povijest i kultura - kaže Silvija Heim, učiteljica hebrejskog jezika.
Nju i Mayu Cimeša-Samokovliju djeca doslovce obožavaju. Naime, većina od njih 20, koliko ih je trenutačno u četiri razreda, susrela se tetama Silvijom i Mayom još u židovskom vrtiću.
- Nema događaja u obitelji a da u njima ne sudjeluju Silvija i Maya. Od rođendana do raznih obiteljskih proslava. Kada je našem Tomi ispao prvi zub, nakon što je to javio najbližima s trajekta, još je tražio mobitel.
Kada smo ga pitali koga će nazvati, rekao je da mora javiti Silviji i Mayi. One taj događaj nisu smjele propustiti - priča nam Saša Mesić, kći predsjednika Republike Stjepana Mesića, čiji je sin Toma od prvog razreda u židovskoj školi.
Roditelji djece koja pohađaju školu "Hugo Kon" posebno su zadovoljna cjelodnevnim tretmanom koji ona pruža. Školski mini-bus, naime, na nekoliko punktova u Zagrebu svakoga jutra pokupi djecu, koja stižu u školu prije osam sati i borave do 17 sati.
- U školi se pišu i zadaće, tako da se ništa ne mora nositi kući. Čak ni torbe. Njih nose sa sobom u petak, kada roditeljima šaljemo i tjedno izvješće da vide što su djeca radila taj tjedan i što ćemo raditi sljedeći - kaže ravnateljica Rafaj, tumačeći da tako djeca imaju više vremena za izvanškolske aktivnosti, a i roditelji im se više mogu posvetiti.
Najvažnijom u školi smatraju činjenicu da se malom broju djece učitelji mogu apsolutno posvetiti u tzv. individualnom pristupu. Naime, s dvadesetero djece radi šest redovnih učitelja i profesor francuskog i glazbenog.
- Najbolje je bilo na početku, u prvom razredu 2003., kada je bilo šest učitelja na devetero djece - prisjeća se Silvija Heim, koja kaže da učenje u školi nije obavezno samo za djecu, nego i za učitelje, koji svake godine odlaze na specijalističke seminare u Kanadu ili Izrael.
Roditelji su oduševljeni dječjim poznavanjem židovske tradicije i na primjer, priča iz Biblije. Klinci, naime, znaju gotovo cijeli Stari zavjet, a zanimanje za povijest i kulturu, naime, premašuje prosječan interes njihovih vršnjaka.
- Često odlazimo u muzeje i na izložbe. Njih sve zanima i samo trebate čuti kakvim pitanjima bombardiraju voditelje, jer su naučili da nas sve u svakom trenutku mogu pitati, a odgovor ćemo, ako ga ni mi toga trena ne znamo, potražiti zajedno u knjigama i na internetu - priča Maya Cimeša-Samokovlija.
No, najviše nas je zanimalo kako djeca uče hebrejski, koji je, posebice zbog načina pisanja, sasvim drukčiji od uobičajenih stranih jezika, kao što su engleski ili njemački, koje uče djeca njihove dobi.
- Hebrejski učimo uz pjesmu, ples, glumu... posebnom metodom, tako da ga djeca usvajaju s lakoćom. Svi čitaju bez problema, a to će biti prva generacija koja će stasati s hebrejskim i s lakoćom se njime služiti - kaže Silvija Heim, dodajući da su oni jedina škola na ovim prostorima koja djecu podučava sustavno hebrejskom jeziku od prvog razreda.
Metoda kojom uče hebrejski jezik zove se Tal Am, a predstavlja, kako se tvrdi, prirodni pristup u učenju hebrejskog jezika, i to tako da se do znanja dolazi kroz različite aktivnosti, upotrebljavajući svako od pet osjetila. Također se tvrdi da učenje hebrejskog jezika u djetinjstvu pozitivno utječe na sposobnost apstraktnog mišljenja te olakšava učenje matematike i glazbe (posebice solfeggio).
- Djeca ne dobivaju brojčane, nego opisne ocjene. Točnije, brojčane su u imeniku, a njima se opisuju opisne ocjene, jer se uči zbog znanja, a ne zbog natjecanja u ocjenjivaju - tumači ravnateljica Jasenka Rafaj, dodajući da je život u školi prilično liberalan u odnosu na onaj uobičajeni u drugim školama, ali da su, s druge strane, školska pravila prilično stroga i nema nikakvih odstupanja od zacrtanih planova.
Međutim, kako učitelji rade s malo djece, u pravilu se događa da se i zahtjevniji dijelovi gradiva obrade brže nego što bi to bilo uobičajeno, pa se prelazi i na nove dijelove, čak neke i iz višeg razreda.
- Budući da poznajemo svako dijete u dušu, kako se kaže, vrlo dobro znamo za njihove sklonosti, pa smo im u mogućnosti prilagoditi i nastavu, da se razvijaju u tome smjeru - kaže Silvija Heim, dodajući da je nastava u školskim klupama nadopunjena obveznim godišnjim odlaskom na sedmodnevno skijanje i ljetni Lauder-kamp.
Osim što između djece i učitelja u toj školi vladaju idilični odnosi, gotovo ista idila je između roditelja i škole pa roditelji uskaču gdje god stignu, poput uređenja, izrade i bojanja školskog inventara, nakon što se škola preselila iz Amruševe ulice u Zagrebu u Ivanićgradsku ulicu, u prostor koji joj je iznajmio Grad Zagreb.
- Školarina je 3000 eura, kao i u ostalim privatnim školama - kaže ravnateljica Rafaj.
Mali broj djece i brži prolazak kroz obvezne školske programe omogućit će, primjerice, školarcima "Hugo Kona" da posljednja dva tjedna ove školske godine posvete odlascima na priredbe, u muzeje i na izlete. Kao i pripremama za ovogodišnju kulturnu scenu "Bejahad", koja će se krajem kolovoza održati u Opatiji.
- Već smo nastupali na 'Bejahadu' na Hvaru, s tri predstave i to na tri-četiri jezika. Ove smo godine za Opatiju pripremili dvije predstave, Hanuku i Purim - kaže Silvija Heim, koja će posljednje dane ove školske godine iskoristiti i za uređenje knjižnice "Mihael Montiljo", koja je tek u nastanku iz bogate ostavštine nedavno preminulog zagrebačkog Židova, poznatog Miše Montilja, koji je bio jedan od osnivača te zagrebačke škole posebnoga šarma i poslanja u današnjem svijetu.
Darko Pavičić
- Naš osnivač je Židovska vjerska zajednica Bet Israel, a donator Zaklada Lauder, ali pazite, mi djecu ne dijelimo po religijskoj pripadnosti niti po bilo kojoj drugoj - upozorila nas je još na školskim vratima ravnateljica škole "Lauder-Hugo Kon" Jasenka Rafaj kada smo je upitali koliko židovske djece pohađa ovu školu, odnosno koliki je interes onih koji ne pripadaju židovskoj zajednici.
- Škola je otvorena za sve jer to nije religijska nego javna škola, koja sve radi po programima Ministarstva znanosti, školstva i sporta, kao i sve ostale škole u Hrvatskoj. Naša diploma jednako je vrijedna kao i sve druge, samo je 'atmosfera u židovstvu', jer se uči hebrejski jezik, židovska povijest i kultura - kaže Silvija Heim, učiteljica hebrejskog jezika.
Nju i Mayu Cimeša-Samokovliju djeca doslovce obožavaju. Naime, većina od njih 20, koliko ih je trenutačno u četiri razreda, susrela se tetama Silvijom i Mayom još u židovskom vrtiću.
- Nema događaja u obitelji a da u njima ne sudjeluju Silvija i Maya. Od rođendana do raznih obiteljskih proslava. Kada je našem Tomi ispao prvi zub, nakon što je to javio najbližima s trajekta, još je tražio mobitel.
Kada smo ga pitali koga će nazvati, rekao je da mora javiti Silviji i Mayi. One taj događaj nisu smjele propustiti - priča nam Saša Mesić, kći predsjednika Republike Stjepana Mesića, čiji je sin Toma od prvog razreda u židovskoj školi.
Roditelji djece koja pohađaju školu "Hugo Kon" posebno su zadovoljna cjelodnevnim tretmanom koji ona pruža. Školski mini-bus, naime, na nekoliko punktova u Zagrebu svakoga jutra pokupi djecu, koja stižu u školu prije osam sati i borave do 17 sati.
- U školi se pišu i zadaće, tako da se ništa ne mora nositi kući. Čak ni torbe. Njih nose sa sobom u petak, kada roditeljima šaljemo i tjedno izvješće da vide što su djeca radila taj tjedan i što ćemo raditi sljedeći - kaže ravnateljica Rafaj, tumačeći da tako djeca imaju više vremena za izvanškolske aktivnosti, a i roditelji im se više mogu posvetiti.
Najvažnijom u školi smatraju činjenicu da se malom broju djece učitelji mogu apsolutno posvetiti u tzv. individualnom pristupu. Naime, s dvadesetero djece radi šest redovnih učitelja i profesor francuskog i glazbenog.
- Najbolje je bilo na početku, u prvom razredu 2003., kada je bilo šest učitelja na devetero djece - prisjeća se Silvija Heim, koja kaže da učenje u školi nije obavezno samo za djecu, nego i za učitelje, koji svake godine odlaze na specijalističke seminare u Kanadu ili Izrael.
Roditelji su oduševljeni dječjim poznavanjem židovske tradicije i na primjer, priča iz Biblije. Klinci, naime, znaju gotovo cijeli Stari zavjet, a zanimanje za povijest i kulturu, naime, premašuje prosječan interes njihovih vršnjaka.
- Često odlazimo u muzeje i na izložbe. Njih sve zanima i samo trebate čuti kakvim pitanjima bombardiraju voditelje, jer su naučili da nas sve u svakom trenutku mogu pitati, a odgovor ćemo, ako ga ni mi toga trena ne znamo, potražiti zajedno u knjigama i na internetu - priča Maya Cimeša-Samokovlija.
No, najviše nas je zanimalo kako djeca uče hebrejski, koji je, posebice zbog načina pisanja, sasvim drukčiji od uobičajenih stranih jezika, kao što su engleski ili njemački, koje uče djeca njihove dobi.
- Hebrejski učimo uz pjesmu, ples, glumu... posebnom metodom, tako da ga djeca usvajaju s lakoćom. Svi čitaju bez problema, a to će biti prva generacija koja će stasati s hebrejskim i s lakoćom se njime služiti - kaže Silvija Heim, dodajući da su oni jedina škola na ovim prostorima koja djecu podučava sustavno hebrejskom jeziku od prvog razreda.
Metoda kojom uče hebrejski jezik zove se Tal Am, a predstavlja, kako se tvrdi, prirodni pristup u učenju hebrejskog jezika, i to tako da se do znanja dolazi kroz različite aktivnosti, upotrebljavajući svako od pet osjetila. Također se tvrdi da učenje hebrejskog jezika u djetinjstvu pozitivno utječe na sposobnost apstraktnog mišljenja te olakšava učenje matematike i glazbe (posebice solfeggio).
- Djeca ne dobivaju brojčane, nego opisne ocjene. Točnije, brojčane su u imeniku, a njima se opisuju opisne ocjene, jer se uči zbog znanja, a ne zbog natjecanja u ocjenjivaju - tumači ravnateljica Jasenka Rafaj, dodajući da je život u školi prilično liberalan u odnosu na onaj uobičajeni u drugim školama, ali da su, s druge strane, školska pravila prilično stroga i nema nikakvih odstupanja od zacrtanih planova.
Međutim, kako učitelji rade s malo djece, u pravilu se događa da se i zahtjevniji dijelovi gradiva obrade brže nego što bi to bilo uobičajeno, pa se prelazi i na nove dijelove, čak neke i iz višeg razreda.
- Budući da poznajemo svako dijete u dušu, kako se kaže, vrlo dobro znamo za njihove sklonosti, pa smo im u mogućnosti prilagoditi i nastavu, da se razvijaju u tome smjeru - kaže Silvija Heim, dodajući da je nastava u školskim klupama nadopunjena obveznim godišnjim odlaskom na sedmodnevno skijanje i ljetni Lauder-kamp.
Osim što između djece i učitelja u toj školi vladaju idilični odnosi, gotovo ista idila je između roditelja i škole pa roditelji uskaču gdje god stignu, poput uređenja, izrade i bojanja školskog inventara, nakon što se škola preselila iz Amruševe ulice u Zagrebu u Ivanićgradsku ulicu, u prostor koji joj je iznajmio Grad Zagreb.
- Školarina je 3000 eura, kao i u ostalim privatnim školama - kaže ravnateljica Rafaj.
Mali broj djece i brži prolazak kroz obvezne školske programe omogućit će, primjerice, školarcima "Hugo Kona" da posljednja dva tjedna ove školske godine posvete odlascima na priredbe, u muzeje i na izlete. Kao i pripremama za ovogodišnju kulturnu scenu "Bejahad", koja će se krajem kolovoza održati u Opatiji.
- Već smo nastupali na 'Bejahadu' na Hvaru, s tri predstave i to na tri-četiri jezika. Ove smo godine za Opatiju pripremili dvije predstave, Hanuku i Purim - kaže Silvija Heim, koja će posljednje dane ove školske godine iskoristiti i za uređenje knjižnice "Mihael Montiljo", koja je tek u nastanku iz bogate ostavštine nedavno preminulog zagrebačkog Židova, poznatog Miše Montilja, koji je bio jedan od osnivača te zagrebačke škole posebnoga šarma i poslanja u današnjem svijetu.
13 teoloških načela židovske vjereUčeći o judaizmu, djeca uče i neke teološke postavke, primjerice, poput 13 teoloških načela židovske vjere, koji se nalaze na početku ovogodišnjeg kalendara koji je nastao iz dječjih crteža.1. Znati da postoji Bog, da je On razlog za postojanje stvarnosti, tako da je Vječni s onu stranu te stvarnosti i nije o njoj ovisan 2. Znati da je Bog, blagoslovljeno mu ime, jedan i jedini 3. Vjerovati da je Vječni, blagoslovljeno mu ime, nije tijelo, već je iznad svakog oblika i ne može ga se dosegnuti 4. Znati da je Vječni, blagoslovljeno mu ime, prtovni, da je prethodio svemu što postoji po Njemu, kao prvom uzroku, i po njegovoj nadmoćnosti 5. Vjerovati da je Stvoritelj, blagoslovljeno mu ime, jedini kojem treba služiti i ne smije se služiti nikome osim Njega 6. Vjerovati u prorokovanje, jer ono je moguće, i u potpunu istinitost riječi židovskih proroka 7. Vjerovati da je Mojsijevo prorokovanje istinito i uzvišenije od svih proročanstava koja su mu prethodila i koja su mu slijedila, te da je naš učitelj Mojsije prvak svih proroka prije i poslije njega 8. Vjerovati potpunom vjerom da je Izraelova Tora koju imamo ona ista koju je Stvoritelj, blagoslovljeno mu ime, dao Mojsiju 9. Vjerovati potpunom vjerom da je Izraelova Tora vječna i potpuna, da neće biti zamijenjena i da je Stvoritelj, blagoslovljeno mu ime, neće zamijeniti nekom drugom 10. Znati da Bog, blagoslovljeno mu ime, zna sve postupke ljudi i sve njihove misli, bdije nad njima i ne miče pogled s njih 11. Vjerovati potpunom vjerom da Stvoritelj, blagoslovljeno mu ime, vraća dobrim onima koji se pridržavaju njegovih odredaba, a kažnjava prijestupnike njegovih odredaba 12. Vjerovati potpuom vjerom u dolazak Mesije. Ako bi i okasnio, svakoga dana ćemo ga očekivati 13. Vjerovati potpunom vjerom da će uskrsnuti umrli u trenutku kada bude volja Stvoritelja, blagoslovljenoga |
Teta Vesna majstorica za košer užinuOsim učiteljica, učenici 'Hugo Kona' obožavaju svoju tetu Vesnu, domaćicu škole, koja osim za red i čistoću škole brine i za svakodnevna tri obroka. Naravno, svi su obroci košer, a uz to i od prirodno uzgojenih namirnica. Međutim, teta Vesna je liberalizirala i jelovniku ovoj prilično liberalnoj sredini, pa prisile nema ni za trpezom. Naprosto, svatko jede ono što voli. Kako bi se što lakše snašla među dječjim željama i prehrambenim navikama, teta Vesna je na vrata blagovaonice postavila golemu menu-križaljku, na kojoj su za neke, npr. noklice i riba 'out', dok su za druge apsolutno 'in'.- Djeca ovdje borave gotovo cijeli dan i moraju se osjećati kao u svome domu - kaže ravnateljica Jasenka Rafaj, dodajući kako je tome prilagođen i cijeli interijer škole, posebice oslikani zidovi slikama Tonija Franovića, kojima su bili oslikani i zidovi škole u Amruševoj ulici. |
Darko Pavičić
Broj preporuka: 6
SUĐENJE ZA KORNATE
Aviomehaničarka: Ja sam izvadila crne kutije iz helikoptera. Roditelji: Gdje su nestale?
UBOJSTVO U BANIĆIMA>>BISKUP GA RAZRIJEŠIO
