Zagreb, Rijeka, Varaždin: kako do jeftinih stanova
Riječani i Varaždinci imaju sreću jer žive u gradovima koji su se odlučili pobrinuti za njihovo jeftino stanovanje i tako im osigurati solidan početak samostalnog života.
Riječki se model stanogradnje temelji na kupnji POS-ovih stanova gradskim novcem, a Varaždin je čak osnovao ustanovu Gradski stanovi, koja provodi natječaje za gradnju i nadzor te kontrolira upotrebljavanje stanova i promjenu ekonomskog statusa stanara.
Rijeka i Varaždin za sada su u Hrvatskoj osamljeni. Premda je glavni grad Hrvatske i najveće stambeno gradilište, Zagreb još nema riješen problem socijalne stanogradnje i javnih stanova za najam, a nema ni strategiju socijalne stanogradnje.
- Europski gradovi imaju pristojan fond socijalnih i javnonajamskih stanova. Primjerice, Beč ima 225 tisuća stanova koji pripadaju kategoriji socijalnih i javnonajamskih, a Zagreb ima ukupan stambeni fond od 285 tisuća stanova - kaže prof. dr. Gojko Bežovan, koji trenutačno sa suradnicima radi na razvoju modela socijalne stanogradnje za Zagreb, Veliku Goricu, Karlovac i Bjelovar.
Najavljuje moderan oblik gradnje socijalnih stanova u suradnji s Razvojnom bankom Vijeća Europe, koja je spremna dati zajmove.
Zagrebački model stanogradnje, odnosno 2733 stana na lokaciji Sopnica - Jelkovec u Sesvetama, imat će 900 stanova namijenjenih siromašnijima.
- Bit će to mali grad u kojemu smo stanove podijelili na tri kategorije: one za prodaju po cijeni od 1295 eura za četvorni metar, 900 socijalnih stanova, koji će se iznajmljiva po 2,36 kuna za kvadrat te 300 do 400 stanova za najam, čija će cijena biti određena nakon završetka gradnje - navodi Nenad Ivanković, glasnogovornik Zagrebačkog holdinga. Na listu za socijalne stanove, ističe, upisalo se oko 2000 obitelji.
Socijalni se stanovi daju na korištenje onima koji imaju prebivalište u gradu Zagrebu najmanje 10 godina, trajno su nesposobni za rad i privređivanje i korisnici su nekih oblika socijalne pomoći. Međutim, mnogi u Zagrebu ne pripadaju toj kategoriji, ali još nisu dovoljno ekonomski snažni da se domognu stana po komercijalnim uvjetima. Za njih rješenja još nema.
Varaždinci su u prigradskom naselju Hrašćica sagradili dvije zgrade s ukupno 90 stanova za građane nižeg socijalnog statusa, a time su riješili problem polovice onih sa stambene liste. Cijena gradnje bila je 605 eura po četvornome metru. Direktor javne ustanove Gradski stanovi Vladimir Kukec ističe da su pri kriterijima za dodjelu, osim Zakona o stanovima, uzimali u obzir i zakone o obitelji i porezu.
Cijena najma za socijalnu kategoriju iznosi 2,36 kuna po četvornome metru, a kada obitelj izađe iz tog ekonomskog razreda, utvrdit će se ukupan prihod svih članova i površina stana kojom se služe i sklopiti ugovor po tržnim cijenama najma, koji je viši od 6 kuna po kvadratu.
Riječani su se pak dosjetili drugoga modela. U Rujevici se, prema modelu POS-a, gradi zgrada sa 124 stana, a sve će stanove otkupiti grad Rijeka i dati u najam onima s liste za dodjelu socijalnih stanova.
Gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da ti stanovi imaju najnižu cijenu u državi jer četvorni metar stoji oko 800 eura. U blizini se planira gradnja još četiriju objekata sa 80 stanova, također prema modelu POS-a, koje će građani otkupljivati. Grad je osnovao Agenciju za društveno poticanu stanogradnju.
Riječki su stanovi za najam podijeljeni na tri kategorije: u prvoj je najamnina 7,26 kuna po četvornome metru, u drugoj 5,09 kuna, a u trećoj 3,18 kuna. Od 2008. poskupjet će za 20 posto, pa će iznositi 8,71, 6,11 te 3,82 kune po kvadratu.
Na aktualnoj gradskoj listi prioriteta za davanje stanova u najam za razdoblje od 2007. do 2010. godine su 1062 zahtjeva građana, a na vrhu su 603 obitelji čiji ukupni mjesečni prihod ne premašuje 3396 kuna.
T. Perić, I. Balen i N. Krčar
Riječki se model stanogradnje temelji na kupnji POS-ovih stanova gradskim novcem, a Varaždin je čak osnovao ustanovu Gradski stanovi, koja provodi natječaje za gradnju i nadzor te kontrolira upotrebljavanje stanova i promjenu ekonomskog statusa stanara.
Rijeka i Varaždin za sada su u Hrvatskoj osamljeni. Premda je glavni grad Hrvatske i najveće stambeno gradilište, Zagreb još nema riješen problem socijalne stanogradnje i javnih stanova za najam, a nema ni strategiju socijalne stanogradnje.
- Europski gradovi imaju pristojan fond socijalnih i javnonajamskih stanova. Primjerice, Beč ima 225 tisuća stanova koji pripadaju kategoriji socijalnih i javnonajamskih, a Zagreb ima ukupan stambeni fond od 285 tisuća stanova - kaže prof. dr. Gojko Bežovan, koji trenutačno sa suradnicima radi na razvoju modela socijalne stanogradnje za Zagreb, Veliku Goricu, Karlovac i Bjelovar.
Najavljuje moderan oblik gradnje socijalnih stanova u suradnji s Razvojnom bankom Vijeća Europe, koja je spremna dati zajmove.
Zagrebački model stanogradnje, odnosno 2733 stana na lokaciji Sopnica - Jelkovec u Sesvetama, imat će 900 stanova namijenjenih siromašnijima.
- Bit će to mali grad u kojemu smo stanove podijelili na tri kategorije: one za prodaju po cijeni od 1295 eura za četvorni metar, 900 socijalnih stanova, koji će se iznajmljiva po 2,36 kuna za kvadrat te 300 do 400 stanova za najam, čija će cijena biti određena nakon završetka gradnje - navodi Nenad Ivanković, glasnogovornik Zagrebačkog holdinga. Na listu za socijalne stanove, ističe, upisalo se oko 2000 obitelji.
Socijalni se stanovi daju na korištenje onima koji imaju prebivalište u gradu Zagrebu najmanje 10 godina, trajno su nesposobni za rad i privređivanje i korisnici su nekih oblika socijalne pomoći. Međutim, mnogi u Zagrebu ne pripadaju toj kategoriji, ali još nisu dovoljno ekonomski snažni da se domognu stana po komercijalnim uvjetima. Za njih rješenja još nema.
Varaždinci su u prigradskom naselju Hrašćica sagradili dvije zgrade s ukupno 90 stanova za građane nižeg socijalnog statusa, a time su riješili problem polovice onih sa stambene liste. Cijena gradnje bila je 605 eura po četvornome metru. Direktor javne ustanove Gradski stanovi Vladimir Kukec ističe da su pri kriterijima za dodjelu, osim Zakona o stanovima, uzimali u obzir i zakone o obitelji i porezu.
Cijena najma za socijalnu kategoriju iznosi 2,36 kuna po četvornome metru, a kada obitelj izađe iz tog ekonomskog razreda, utvrdit će se ukupan prihod svih članova i površina stana kojom se služe i sklopiti ugovor po tržnim cijenama najma, koji je viši od 6 kuna po kvadratu.
Riječani su se pak dosjetili drugoga modela. U Rujevici se, prema modelu POS-a, gradi zgrada sa 124 stana, a sve će stanove otkupiti grad Rijeka i dati u najam onima s liste za dodjelu socijalnih stanova.
|
|
Gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da ti stanovi imaju najnižu cijenu u državi jer četvorni metar stoji oko 800 eura. U blizini se planira gradnja još četiriju objekata sa 80 stanova, također prema modelu POS-a, koje će građani otkupljivati. Grad je osnovao Agenciju za društveno poticanu stanogradnju.
Riječki su stanovi za najam podijeljeni na tri kategorije: u prvoj je najamnina 7,26 kuna po četvornome metru, u drugoj 5,09 kuna, a u trećoj 3,18 kuna. Od 2008. poskupjet će za 20 posto, pa će iznositi 8,71, 6,11 te 3,82 kune po kvadratu.
Na aktualnoj gradskoj listi prioriteta za davanje stanova u najam za razdoblje od 2007. do 2010. godine su 1062 zahtjeva građana, a na vrhu su 603 obitelji čiji ukupni mjesečni prihod ne premašuje 3396 kuna.
Hrvatska jedina bez socijalne stanogradnje
- Jedina smo zemlja u regiji koja nema zakonski propis kojim se potiče gradnja socijalnih stanova. Imamo manji dio stanova koji su vlasništvo grada i koji djelomice odgovaraju toj kategoriji. To su uglavnom stanovi sa zaštićenom najamninom, kojih u Zagrebu ima oko 9000, a njih oko 2000 bespravno je useljeno još od rata - ističe Gojko Bežovan. Cijene najma takvih gradskih stanova odredila je država i iznose 2,36 kuna po četvornome metru.
|
T. Perić, I. Balen i N. Krčar
Broj preporuka: 1
