KAKVOĆA I ZAGAĐIVAČI
U alarmantnom elaboratu RNG-a stoji da zagrebački vodonosnik zagađuje 837 industrijskih proizvođača i obrtnika, 169 divljih odlagališta smeća i 26 ilegalnih šljunčara. Kako još uvijek nema kontinuiranog i kvalitetnog mjerenja kakvoće vode, ističe Nakić, postoji opravdana sumnja u kvalitetu dobivenih podataka. Generalni pokazatelji analiza vode nakon prerade i dezinfekcije pokazuju da je kakvoća vode na zdencima vodocrpilišta u skladu s odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode.
No problem je, tvrdi Nakić, što u taj Pravilnik nisu uvršteni mnogi parametri s izvora zagađenja, a rezultati detaljnije analize obavljene 2004. dokazali su da otrovi poput kadmija, žive i cinka na nekim izvorima prelaze maksimalno dopuštene vrijednosti za pitku vodu. Kako je zagađenje sve snažnije, preostalih sedam najvećih vodocrpilišta uskoro bi mogla zadesiti sudbina nekih vodocrpilišta koja su u zadnjih 20-ak godina zatvorena. Rezultati su potvrdili da je na vodocrpilištu Mala Mlaka s kojega se opskrbljuje i naselje Vrbani III došlo do zabrinjavajućeg zagađenja pesticidom atrazin. Za crpilište Zapruđe utvrđena je pojava bakterija i teških metala iznad dopuštene vrijednosti. Na crpilištu Žitnjak također je od 2001. zabilježen uzlazni trend zagađenja cinkom, koji je i danas iznad dopuštenog.
- Na crpilištima Petruševec, Zapruđe i Strmec bilježimo konstantan rast zagađenja teškim metalima i otrovima. Pogotovo je ugroženo crpilište Petruševec zbog zagađenja iz smjera Jakuševca. Situacija je alarmantna jer bi bez pitke vode mogli ostati prije nego što mislimo - objašnjava Nakić.
Josip Čulig, nedavno smijenjeni ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, kaže kako je istinita tvrdnja docenta Zorana Nakića da HZJZ ima mogućnost manipulacije podacima o kvaliteti vode. - Ako u vodi na nekom zdencu ima kadmija, a Državni zavod nam naredi da vodu testiramo samo na željezo i bakterije, rezultati će pokazati da je voda ispravna za piće - objašnjava Čulig.
| Za određivanje visine kazni zagađivačima izračunat će se cijena podzemnih voda Alarmantno stanje voda i vodocrpilišta potaknulo je Rudarsko-geološko-naftni fakultet da pokrene projekt vrednovanja i zaštite resursa podzemnih voda u Hrvatskoj. Riječ je o strateškom projektu kojim se umrežuju ekološka, ekonomska i sociokulturna održivost, s posebnim naglaskom na zagrebački vodonosni sustav i vodonosnik sliva rijeke Like, kao primjer najzagađenijeg i najčišćeg vodnog područja. Sljedećih će nekoliko dana RNG kao pokretač projekta tražiti konsenzus svih relevantnih struka, a očekuje se da će se projektu priključiti stručnjaci s još sedam fakulteta, među kojima ekonomski i pravni. - Cilj je izračunati koliko koštaju zalihe vode, te tako natjera proizvođače zagađivače da se sami pobrinu za zaštitu vode. Primjerice, ako se izračuna da voda na području Zagreba košta 10 milijardi kuna, lako će se izračunati koliku štetu moraju platiti zagađivači - objašnjava Nakić. |
Sergej Trajković
