ZAGREB - Dvije vodeće stranke u sadašnjoj vladajućoj koaliciji, HDZ i HSS, najvjerojatnije će zajednički nastupiti na sljedećim parlamentarnim izborima, potvrdilo nam je nekoliko sugovornika iz HSS-a.
- Premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor nedavno je spomenula mogućnost da HDZ i HSS zajedno izađu na izbore, a ni predsjedniku HSS-a Josipu Friščiću ta ideja nije strana. Mogućnost stvaranja predizborne koalicije HDZ-a i HSS-a je otvorena - priznao nam je jedan visokopozicionirani HSS-ovac. - HDZ i HSS razgovaraju o modelu izlaska na predstojeće parlamentarne izbore, što bi moglo završiti i stvaranjem zajedničkih izbornih lista. No, nismo razgovarali o konkretnim imenima jer su izbori još daleko - otkriva drugi, također visokopozicionirani HSS-ovac, koji smatra da je njegova stranka sadašnjom koalicijom s HDZ-om na dulje staze odredila svoj put.
Konzervativna koalicija
Prema neslužbenim informacijama, imena na listama određivala bi se ovisno o snazi pojedine stranke na određenom području. Taj bi ključ HSS-u jamčio veći broj saborskih mandata u, primjerice, II. izbornoj jedinici, koja obuhvaća bilogorsko-podravsku regiju, gdje je HSS tradicionalno jak, a HDZ slab. S druge strane, HDZ bi profitirao u, primjerice, IX. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Liku i sjevernu Dalmaciju, i koja predstavlja čvrsto HDZ-ovo uporište, dok je HSS tamo razmjerno slabo zastupljen.
Zajednički nastup dviju stranaka desnog centra na izborima koristio bi i HDZ-u i HSS-u jer se obje stranke obraćaju sličnom biračkom tijelu, pa se glasovi birača više ne bi rasipali.
No, u prilog stvaranja predizborne “konzervativne” koalicije govori i dosadašnja suradnja HDZ-a i HSS-a u aktualnoj vladajućoj koaliciji, koju u objema strankama ocjenuju vrlo uspješnom.
Mnogi HDZ-ovci kao uzorno ističu i Friščićevo ponašanje u nedavnom neuspjelom pokušaju puča Ive Sanadera unutar HDZ-a.
Naime, HSS se, za razliku od drugih stranaka vladajuće koalicije - HSLS-a i SDSS-a, nije pretjerano miješao u to, iako je potiho davao potporu Jadranki Kosor. K tome, mnogima u HDZ-u upalo je u oči da HSS nije prijetio izlaskom iz koalicije, dok su HSLS i SDSS vrlo otvoreno koketirali sa SDP-om. Ne treba se stoga čuditi ocjenama da se upravo HSS pokazao kao najpouzdaniji partner HDZ-a u sadašnjoj vladajućoj koaliciji.
U HSS-u, međutim, ne odbacuju ni mogućnost da dvije stranke na kraju ipak samostalno izađu na izbore, pa da u koaliciju, po dosadašnjem receptu, uđu tek nakon izbora. Sve će, kažu naši sugovornici, ovisiti o dogovoru koji će postići čelnici HDZ-a i HSS-a.
Nepovjerenje prema SDP-u
- Članovi HSS-a načelno jesu za koaliciju s HDZ-om - poručuje jedan član HSS-a.
Dio razloga za to nesumnjivo se može tražiti i u nepovjerenju koje vlada između HSS-a i SDP-a, što uvelike ograničava manevarski prostor HSS-u u budućem političkom djelovanju. Pa ipak u vrhu HSS-a službeno demantiraju tvrdnje da s HDZ-om dogovaraju predizbornu koaliciju.
- Nismo razgovarali ni o kakvom zajedničkom izlasku na izbore s HDZ-om, ni o zajedničkim listama. Za to je još prerano. Najprije treba završiti ovaj mandat i biračima položiti račun za ono što smo odradili - rekao je Friščić.
KOMENTAR DAVORA BUTKOVIĆA: Je li Hrvatska seljačka stranka pred krajem?
Realizira li se plan o zajedničkoj izbornoj listi Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske seljačke stranke - a dva su visoko rangirana dužnosnika HSS-a novinarima Jutarnjeg potvrdila da se pregovara o zajedničkoj izbornoj listi - Jadranki Kosor uspjet će ono što nije uspjelo ni Franji Tuđmanu ni Ivi Sanaderu. Radi se o pretvaranju HSS-a u ogranak ili frakciju HDZ-a. HSS je, nesporno, najvažnija hrvatska povijesna stranka. HSS se, također, nesporno, prirodno orijentira prema konzervativnim biračima. Stoga je sasvim razumljivo što su baš sva vodstva Hrvatske demokratske zajednice, od 1990. do danas, nastojala pridobiti HSS na svoju stranu.
Svi su prijašnji predsjednici i lideri HSS-a, od pokojnih Drage Stipca i Jože Pankretića, pa do Zlatka Tomčića, redovito odbijali HDZ-ove pozive, priklanjajući se povremeno lijevo-liberalnim strankama, s kojima ih nije povezivalo mnogo više od animoziteta prema HDZ-u.
Aktualni predsjednik HSS-a Josip Friščić sklopio je, očito, čvrsti pakt ne s Ivom Sanaderom, kojeg se odrekao čim je Sanader pao, nego s Hrvatskom demokratskom zajednicom, kao moćnom političkom organizacijom, koja će HSS-u omogućiti da ostvari svoj trenutačni glavni razlog postojanja.
HSS, naime, već neko vrijeme nije konvencionalna nego isključivo interesna politička stranka, koja funkcionira po sličnom načelu kao i Hrvatska stranka umirovljenika: HSU se bori za proračunski novac za penzionere, a HSS se bori za proračunski novac za poljoprivrednike, kao i za dio utjecaja na prehrambenu industriju.
To je danas glavni smisao postojanja te svojedobno velike, tradicionalne stranke. U HSS-u su, čini se, procijenili da im koalicija s HDZ-om jamči ostvarenje njihovih specifičnih interesa. Utoliko je i zajednički izborni nastup HDZ-a i HSS-a logična i legitimna politička odluka. Međutim, dugoročno govoreći, HSS-u, u slučaju formalnog saveza s HDZ-om, prijeti gubitak i posljednjih dijelova stranačkog identiteta: kada god su se u Hrvatskoj velike stranke udruživale s malima, male su propadale.
Sukobi i raskoli u Hrvatskoj seljačkoj stranci 1989. - 2009.
1989. Kada su se osnivale prve demokratske stranke održana je i obnoviteljska skupština HSS-a. Tada je za predsjednika izabran Nikica Novaković.
1990. Uoči prvih izbora dolazi do raskola u stranci. Vodstvo oko Novakovića pristupa Koaliciji narodnog sporazuma, dok ostatak HSS-a koji vodi Ivan Zvonimir Čičak ide na izbore u HDZ-ovoj koaliciji. Novakovićev HSS osvaja tri mjesta, a Čičkov HSS nije osvojio niti jedno mjesto u Saboru.
1991. Drago Stipac održava ujediniteljsku skupštinu gdje se sve frakcije ujedinjuju pod jednim vodstvom i imenom. Stipčev HSS u stalnoj je oporbi prema HDZ-u koji je cijelo vrijeme nastojao prodobiti HSS na svoju stranu. U HSS-u je uvijek postojala jaka “prohadezovska” struja te je gotovo postalo pravilo da prije izbora mnogi disidenti pokušavaju oslabiti utjecaj HSS-a.
1994. Došlo je do još jednog raskola: osniva se Hrvatska demokratska seljačka stranka Ivana Martana, takozvana kašinska skupina koja je željela srušiti Zlatka Tomčića.
1995. Nakon preuzimanja HSS-a Tomčić na izborima ide u koaliciju s HSLS-om te IDS-om i osvaja 10 zastupničkih mjesta.
2000. Stvorena otpadnička Hrvatska seljačka narodna stranka Joška Kovača. Na izborima HSS ide u koaliciju s IDS-om te LS-om i HNS-om te osvaja 16 mjesta u Saboru. Nakon toga pristupaju Račan-Budišinoj koaliciji. Nakon istupanja dijela HSLS-ovih zastupnika iz vladajuće koalicije HSS ostaje uz SDP.
2005. Nakon dolaska Josipa Friščića na čelo HSS-a se okreće HDZ-u te kao koalicijski partneri ulaze u Vladu I. Sanadera i Jadranke Kosor. (Vlado Vurušić)
