Zašto se svađaju Srbi

Objavljeno: 20.09.2008

Zbog čega je jedno otvoreno pismo, utemeljeno na znanstvenom istraživanju o položaju Srba u Hrvatskoj, tako dramatično posvađalo čelne ljude srpske zajednice u RH?

Da podsjetimo, riječ je o dokumentu nazvanom “Status i položaj Srba u Hrvatskoj”, čiji su autori Veljko Džakula, predsjednik Upravnog odbora Srpskog demokratskog foruma (SDF), Ratko Bubalo, predsjednik Upravnog odbora Humanitarnog centra za integraciju i toleranciju (HCIT) iz Novog Sada, te Dušan Ećimović, predsjednik Upravnog odbora Društva za mir, razvoj i ekologiju iz Beograda.

Bez reakcije desnice

Kao podloga za pismo upozoravajućeg sadržaja poslužili su dokumenti UNHCR-a, SDF-a, recentna istraživanja Odjela za sociologiju Filozofskog fakulteta i podaci srbijanskih humanitarnih organizacija. U tekstu se uglavnom negativno problematiziraju egzistencijalna i etička pitanja vezana uz povratak u život Srba u RH, npr. stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava, povratak imovine i obnova, ustavna i radna prava, ali i suđenja za ratne zločine i govor mržnje u hrvatskim medijima. Premda je izrazito kritički intonirano i u mnogim segmentima optužuje hrvatske vlasti za opstruiranje Erdutskog sporazuma, sa sadržajem pisma složila se i skupina hrvatskih potpisnika, poput Ivana Zvonimira Čička i dr. Ive Banca, dok su neki uskratili potpis, poput sociologa Dražena Lalića.

Najzanimljivije je da na hrvatskom desnom političkom spektru ono uopće nije imalo odjeka. Pa,  zašto se onda svađaju Srbi? Iz razgovora s nekima od utjecajnijih pripadnika srpske zajednice doznali smo kako je glavni razlog - sumnja u motive Veljka Džakule i njegovih suradnika. Naime, tijekom akcije potpisivanja peticije, koju su inicijatori planirali zaokružiti sa 50 uglednih imena, a pristalo ih je 28, Veljko Džakula se u više navrata susretao s članovima srbijanske vlade te redovito posjećivao rusko veleposlanstvo u Zagrebu. Njegovi česti posjeti uredu veleposlanika Mihaila Konarovskog i odlasci u ured Vuka Jeremića, srbijanskog ministra vanjskih poslova, poklapali su se s naporima da peticija SDF-a o položaju Srba dobije što više odjeka, prije svega u srpskoj zajednici RH, ali i u međunarodnim krugovima.

Sličan sadržaj, drukčiji ton

Stoga je u dijelu srpskih organizacija u Hrvatskoj postojala opravdana bojazan da se Džakula služi diplomatskim kontaktima kako bi se nametnuo kao novi, tvrđi i beskompromisniji borac za prava srpske manjine. Postoje i mišljenja kako je Džakula samo upotrebljen u zakulisnim diplomatskim igrama, kojima je cilj kompromitacija RH, i to ne samo ove, nego i svih prethodnih vlada na koje se, uglavno negativno, referira i otvoreno pismo.

Uostalom, SDF-ova peticija sadržajno se ne razlikuje puno od analize koju je u svibnju ove godine objavilo “konkurentsko” Srpsko narodno vijeće (SNV) na čijem je čelu dr. Milorad Pupovac, ali je intonacija Džakule i suradnika dramatičnija, a jednim dijelom i ogorčena, što se najbolje da vidjeti iz izjava sociologa Svetozara Livade, Džakulina savjetnika, po kome su hrvatski Srbi danas u gorem položaju nego ikad, “gorem nego za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je barem postojao antifašizam”. O primitivizmu i folklornom četništvu Radivoja Leskovca, predsjednika Partije podunaskih Srba, bolje je i ne trošiti riječi. Pa ipak, nedavno mu je na HTV-u ponovo ustupljen prostor da progovori o peticiji i usput napadne “protivnički” Pupovčev tabor.

Milorada Pupovca mnogi Hrvati, hrvatski Srbi i međunarodni promatrači smatraju jednim od najsposobnijih političara u ovoj zemlji, ali se Veljko Džakula i njegovi suradnici trude što više uzdrmati takvu percepciju

SDF protiv SNV-a

Očito je akcijom isplaniranom uz potporu pojedinih inozemnih diplomata Džakula pokušao izazvati reakciju SDSS-a i poljuljati ugled Milorada Pupovca, kojeg diplomatski zbor u Zagrebu, ali i većina hrvatskih Srba, smatraju ne samo najzrelijim srpskim političarem u Hrvatskoj nego i jednim od najsposobnijih političara u državi. Uvjerljiva pobjeda SNV-a na izborima za manjinska vijeća i rezultati na parlamentarnim izborima najbolji su dokaz uspješnosti Pupovčeve konstruktivne politike. S druge strane, Džakula je sa skupinom njemu bliskih suradnika i nezavisnih kandidata, unatoč radikalizmu koji povremeno potiče, ostao neutjecajan i izvan političkih tokova. Pridobivanje nekoliko uglednih imena na listi peticionaša teško će mu pomoći u vraćanju kredibiliteta. Njegova je politička karijera duboko kontroverzna i tragična u svojoj promašenosti.

Džakula je doista u Hrvatskoj bio i agresor i žrtva, ali iz osobne pozicije i povijesne situacije svog naroda ništa nije naučio. Bio je jedan od glasnijih protivnika osamostaljenja RH i jedan od prvih dužnosnika u vladi ratnog zločinca Milana Martića, s kojim se u razdoblju rata razišao, pretpostavlja se zbog brutalnosti srpske osvajačke politike, zbog čega je u Beogradu bio otet i pretučen, a potom bio neko vrijeme i u zatvoru u Glini.

Potom se okreće hrvatskim vlastima, s kojima surađuje u sigurnosnom i obavještajnom segmentu, no iz te će suradnje mnoge stvari ostati nejasne dok o njima ne progovori osobno Džakula ili Josip Manolić, odnosno Markica Rebić, bivši šef vojne obavještajne službe, s kojima je Džakula kontaktirao. Jedno vrijeme je u Haškom tužilaštvu figurirao kao potencijalni optuženik, a potom je osvanuo kao mogući svjedok protiv Slobodana Miloševića... Danas se najavljuje kao jedan od najvažnijih svjedoka Srba, s popisa obrane generala Ante Gotovine, i nastavlja niz kontroverzi od kojih je sačinjena njegova politička biografija.

Iako se u peticiji žestoko obrušio na “govor mržnje” hrvatskih medija, ističući krajnje neprimjereno program Nove TV (zbog jedne igrano-dokumentarne serije) i Večernji list, sve intervjue u posljednjih nekoliko godina dao je upravo tom zagrebačkom listu, i to novinaru koji osobno gaji desničarski kolumnistički diskurs. Možda je upravo to razlog zbog kojeg hrvatski radikali nisu napali Džakulinu peticiju. Naprosto, s njim žive u interesnoj simbiozi.

Primitivne provokacije

Iz Džakuline ratne biografije teško je vidjeti jedan dugoročan i konstruktivan motiv, a kamoli zaokruženu i zrelu političku karijeru. Zato je njegovo današnje uspoređivanje s Pupovcem neumjesno i promašeno. Džakula je neuspješan megaloman, nevažni sudionik novije povijesti hrvatskih Srba, primitivnog i provincijalnog diskursa, kojim se danas služe samo provokatori…

S druge strane, na račun SDF-a u posljednje vrijeme mogu se čuti brojne primjedbe koje ukazuju na problematično vođenje te organizacije. Džakula je u dobroj mjeri uzurpirao ovlasti SDF-a, pozapošljavao prijatelje i sklapao ugovorne odnose s rodbinom, te financijski situirao sebe i SDF. Organizacija mu broji megalomanskih 30-ak podružnica po cijeloj Hrvatskoj, s voznim parkom od barem toliko automobila koje su mu dale međunarodne organizacije.
   
Veleposlanik Ruske Federacije u Zagrebu, Mihail Konarovski, čest je sugovornik Veljka Džakule
Srbijanski šef diplomacije Vuk Jeremić, blizak Džakuli, ima oštrije nastupe od predsjednika Srbije Borisa Tadića, sklonog Pupovcu.

Najlošiji rezultati povratka

Najduže vremena je proveo u Podunavlju gdje su rezultati SDF-ove akcije povratka Srba najlošiji, dok se integracijski proces i dalje traumatizira zahvaljujući ekstremistima na obje strane. Ostatak vodstva SDF-a jednako je problematičan. Koautor peticije Dušan Ećimović poslovno je bio vezan uz tvrtku APN, koja se bavila nezakonitom prodajom imovine hrvatskih Srba, a osobno je surađivao i sa Stevom Pavićem, koji je zbog malverzacija sa srpskim nekretninama u RH dobio kaznu od devet godina zatvora. I sam Ećimović je jedno vrijeme bio pod istragom. Izvršni direktor SDF-a Ljubo Manojlović prijavljen je zbog seksualnog uznemiravanja zaposlenica, dok Svetozar Livada u programatskim istupima u listu Identitet tvrdi kako su “Hrvati počinili veći zločin od Ovčare, ubivši 500 žena i djece u banijskom selu Jazno”. No, masovni zločin u Jaznom o kojem Livada govori nikad se nije dogodio.   

Financijsko poslovanje SDF-ovog mjesečnika Identitet  u više navrata problematizirano je od strane uposlenika, i to zbog vođenja dvostrukog knjigovodstva i nezakonite isplate honorara. Unatoč tome, Srpski demokratski forum uživa potporu dijela srbijanske političke scene, dok je predsjednik SDF-a rado viđen gost ruskog veleposlanika. Trebalo im je još samo to da njihovim manipulacijama nasjedne dio hrvatskih Srba, čije probleme danas rješava manjinski (SDSS-ov) potpredsjednik Vlade. No, to se nije dogodilo, nasjeli su samo neki hrvatski intelektualci…

Saša Milošević: Nije sve crno

Srbi u Hrvatskoj teško obnavljaju svoju građansku i nacionalnu ravnopravnost, i dalje su građani drugog reda, nisu ravnopravni prilikom zapošljavanja, posebno u javnom i državnom sektoru, povratak im je usporen, a oteže se s obnovom - zaključci su dokumenta SDF-a, koji inače broji petnaestak tiskanih kartica. Cilj dokumenta je, tvrde potpisnici, upozoriti na loš položaj srpske manjine u RH. - Slažem se dobrim dijelom sa sadržajem ta peticije - tvrdi za Jutarnji Saša Milošević, član Srpskog narodnog vijeća. No, bilo bi dobro kada vodstvo SDF-a ne bi radikaliziralo javnost isključivim stajalištima poput onog da je ‘situacija lošija nego ikad’. Neke bitne promjene su se dogodile, tvrdi Milošević.

- Ne možete napasti ovu hrvatsku vladu da je učinila sve kako izbjegli Srbi ne bi izašli na izbore, ako im je Ministarstvo vanjskih poslova RH omogućilo glasanje na 13 mjesta u Srbiji, umjesto u nekadašnja 3 ili ako je u mandatu ove vlade obnovljeno 19.700 srpskih kuća, odnosno 85 posto od ukupne obnove. Postoje problemi, ali oni će radikaliziranjem pozicija samo postati veći - tvrdi Milošević.


Gordan Malić

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

Ovaj se konj po prvi put u svom životu susreo s većom količinom vode. Iako je u početku bio bojažljiv, ipak je ušao u rječicu, a ono što je potom uslijedio je pravo mokro veselje. Pogledajte!

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen