Zbog kriminala u HŽ-u i HEP-u Bajić ne ide na godišnji

Objavljeno: 02.08.2009

ZAGREB - Zbog velikih istraga koje su u tijeku ili pred dovršenjem u Državnom odvjetništvu i USKOK-u do daljnjega su reducirali godišnje odmore.

U Gajevoj 30A neće dakle biti pravog raspusta ni za Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika, niti za njegove prve suradnike, kao ni za ravnatelja USKOK-a Dinka Cvitana i njegov tim.

Novi istražni materijali

Već izvjesno vrijeme traju istrage u Hrvatskim željeznicama, HEP-u, a nesreća u Rudinama dodatno je potaknula istragu o kriminalu u HŽ-u. U Tužiteljstvu i USKOK-u zaključili su da ne smiju zastati niti s istragama o ubojstvu Ive Pukanića i Nike Franjića, jer im stalno pristižu novi istražni materijali. 

Za te dvije institucije ovo je ljeto velikih promjena i važnih intenzivnih istraga. Na snagu je upravo stupio i novi zakon o kaznenom postupku. Zatim, mali i veliki Maestro okončani su nepravomoćnim sudskim presudama i čeka se njihovo obrazloženje kako bi tužiteljstvo moglo ulagati žalbe. U tijeku je istraga nakon “akcije Ipsilon” u kojoj je pao graditelj vila Dražen Golemović. Vodi se istraga protiv Blaža Petrovića i njegovih suradnika. Upravo je zaprimljena kaznena prijava protiv bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića i njegova pomoćnika Ive Bačića.

Sve su to razlozi zbog kojih je proglašena stanovita ljetna radna obveza. 

Poslovanje HEP-a je prema informacijama Jutarnjeg lista već dulje na meti istražitelja USKOK-a. Dosadašnje izvidne radnje, potvrđuje nam izvor iz državnog vrha, upućuju na teška kršenja zakona. 

Češljaju se poslovne knjige, čudne kupovine uredskog namještaja, kupnja skupe struje u inozemstvu, automobila. Financijska bilanca za prošlu godinu je navodno frizirana i ova je tvrtka zapravo u gubitku za milijardu i pol kuna, a u 2007. i 2008. godini prema službenim podacima tvrtke pod stavkom ostalo potrošene su 2,5 milijarde kuna. Usprkos svemu, HEP kao državna tvrka sponzorira nogometne i rukometne klubove, obranu generala Gotovine, a članovi uprave voze se u novim automobilima.

Ležerno u Upravi HEP-a

Iako mediji već nekoliko godina otkrivaju afere teške stotine milijuna eura proračunskog novca, Uprava HEP-a zbog toga se previše ne uzbuđuje. Direktor tvrtke Ivan Mravak prije nekoliko mjeseci u razgovoru za Jutarnji tvrdio kako nema pojma na što je potrošeno 2,5 milijardi kuna, da je dobit tvrtke u prošloj godini 300 milijuna kuna, kako je normalno da nakon 20 godina života u Zagrebu prebivalište i dalje ima prijavljeno u rodnom Vukovaru, a na pitanje o kupovini novih auta retorički je odgovorio: Zar se direktor HEP-a ne smije voziti u Audiu?

  Sve HEP-ove afere

  Knjiga o kriminalu na 50 stranica

Visoko pozicionirani djelatnici HEP-a 2007. predsjedniku Uprave HEP-a i državnim institucijama šalju dokument na 50 stranica pod naslovom ”Razotkrivanje kriminala u Hrvatskoj elektroprivredi”. U materijalu su glavni likovi tadašnji član Uprave HEP-a Ante Despot i Radivoj Belobrajić, direktor HEP-ova Sektora Zapad-Rijeka. Optužuje ih se da reketare poslovne partnere. Detaljno se opisuje kako taj dvojac, nakon što neka tvrtka dobije posao na natječaju, nazove direktora ili vlasnika tvrtke i na sastanku u četiri oka traži 3 do 5 posto reketa od vrijednosti ugovora. Despot je optuživan da je kao zet uglednog člana HDZ-a i ravnatelja Carinske uprave Mladena Barišića novac zapravo prikupljao za HDZ. Despot je bio predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnja, a, prema predstavci, Nadzorni odbor odobravao je potpisivanje ugovora. Razgovor s vlasnicima tvrtke uslijedio bi uvijek nakon dobivenog natječaja, a prije sjednice Nadzornog odbora. Na taj način prikupljeno je više milijuna kuna u gotovini. O takvoj Despotovoj praksi javno je progovorio vlasnik tvrtke Flex-O Željko Ševerdija, a Despot je optužbe zanijekao. Nije mu se ništa dogodilo: dočekao je kraj mandata u HEP-u i otišao raditi u drugu tvrtku.

 Kupovali struju po 83, prodavali po 20 eura

HEP-ovi stručnjaci 2008. godine, u trenutku nedostatka električne energije na hrvatskom tržištu, kupovali su megavat struje po 83 eura, a kasnije ga prodavali po 20 eura. Naime, u međuvremenu je struja pojeftinila, a Uprava HEP-a klauzulom ugovora nije osigurala da se u slučaju pada cijena struje nabavna cijena električne energije smanji. Tom poslovnom odlukom HEP je izgubio 1,4 milijarde dolara. Da stvar bude još gora, HEP se nije ugovorom osigurao da u slučaju proizvodnje dovoljne količine struje na domaćem tržištu odustane od dijela ugovorene struje kupljene u inozemstvu. A upravo se to dogodilo. Početkom ove godine akumulacije hidroelektrana zbog obilnih su kiša bile pune, ali uvoz struje nije se mogao prekinuti pa se iz akumulacija hidroelektrana morala prolijevati voda jer sustav nije mogao podnijeti višak energije. Tako je iz HE Senj izliveno 250 tisuća MWh, a iz HE Zakučac još 101 tisuća MWh. Gubitak je 27 milijuna eura. Jedini odgovor direktora Mravaka na ovo glasi: ”Gledajte, to je tržište. Nešto se kupi skuplje, nešto jeftinije i svake će godine toga biti”.

  Mravaku i Upravi velike otpremnine

Za ovakve poteze i ugovore Nadzorni odbor odlučio je nagraditi predsjednika i ostalih pet članova Uprave HEP-a. Odredili su im velike otpremnine za slučaj da jednoga dana budu smijenjeni. Tako je direktor Ivan Mravak dobio pravo na otpremninu višu od milijun kuna, a drugi članovi uprave po oko 800.000 kuna. U otpremnine je uračunato 18 plaća i bonusi. Naravno, to im nije bilo dovoljno pa su svi članovi Uprave još dobili i pravo na otkup službenog Audija A6 te 20-godišnje police životnog osiguranja vrijedne po 60 tisuća eura.

  Kupovali Audije i dizajnerski namještaj 

Otpremnine nisu bile jedino na što se u HEP-u bezrazložno trošio novac. Popis neracionalnih izdataka zapravo je nevjerojatno dugačak. Uprava je, recimo, ove godine za potrebe direkcije kupila šest novih službenih limuzina Audi A6. Svaki od tih automobila plaćen je između 60 i 70 tisuća eura, što ukupno iznosi oko 400 tisuća eura.

No, ni to nije bilo dovoljno.

Za dodatnu udobnost svaki kupljeni automobil pojačan je opremom u vrijednosti od približno 150 tisuća kuna. Direktor Mravak to je objasnio kao uštedu: kaže, prodali su 22 auta, a kupili šest. Za sebe je rekao kako smatra da vožnja u Passatu nije primjerena njegovu rangu. Nisu kupovali samo automobile. Sinu jednog člana Uprave HEP je poklonio dizajnerski namještaj u vrijednosti od 22 tisuće kuna. Vinku Sanaderu, bratu bivšeg premijera, darovali su jednako vrijednu dizajnersku stolicu, a uredske stolice nabavaljali su za 12.000 kuna po komadu. U kaznenoj prijavi jednog djelatnika HEP-a protiv člana Uprave Željka Kljakovića Gašpića navodi se i informacija “o velikom broju poklonjenih mobilnih telefona i računala.”

  30 milijuna kuna Dinamu, Hajduku, Gotovini...

Sponzorstva i donacije HEP je odobravao šakom i kapom: nogometni klubovi Dinamo i Hajduk, rukometni klubovi, obrana Ante Gotovine... Procjenjuje se da HEP godišnje na to troši 30 milijuna kuna. U samo tri godine, od 2003. do 2006., iznos sponzorstva se učetvorostručio. Sa 7,9 milijuna kuna 2003., na 25,6 milijuna kuna 2006. Tako je 2006. HEP nogometnom klubu Hajduk donirao 2,8 milijuna kuna, dok je splitske košarkaške, rukometne i vaterpolske klubove sponzorirao s oko 5 milijuna kuna. Za Udrugu branitelja u HEP-u Uprava je iste godine izdvojila 1,7 milijuna kuna, a Zakladi za istinu o Domovinskom ratu, koja zastupa interese generala Ante Gotovine, dali su pola milijuna kuna. HEP je, međutim, daleko manje darežljiv prema teško oboljelima. Udruzi oboljelih od od leukemije dodijelili su 20 tisuća kuna, a udruzi oboljelih od Downova sindroma pomogli su sa 10 tisuća kuna.

Ekonomskom fakultetu dali 4 milijuna iznad ugovora

HEP je od 1. siječnja 2007. do 28. srpnja 2008. Ekonomskom fakultetu u Zagrebu isplatio osam milijuna kuna, odnosno barem četiri milijuna više od iznosa ugovorenih poslova. Mravak tvrdi kako su s Ekonomskim fakultetom sklopili poslove za 7,1 milijun kuna, od toga je 4,7 bilo za investicije, a 2,4 milijuna kuna za obrazovanje. Tvrdi kako su financirali 35 doktorata i magisterija u jednoj godini, ali nije baš bio siguran da je 2,4 milijuna kuna namijenjeno za tu stavku. Za projekt upotrebe geotermalne energije (Kutnjak i Velika Ciglena) i program razvoja gradnje termoelektrane Plomin utrošeno je 4,7 milijuna kuna. (Krešimir Žabec)

Krešimir Žabec, Dušan Miljuš

Broj preporuka: 0