ZAGREB - Dok ruski predsjednik Dmitrij Medvedev objavljuje novu rusku obrambenu doktrinu u kojoj ponovno, kao nekad davno, izrijekom navodi konkretne ruske protivnike - NATO, gotovo istodobno taj Savez nastoji stvoriti mrežu partnerskih odnosa koji bi skrbili za sigurnost cijeloga svijeta.
Ruski će ministar vanjskih poslova optužiti Europu i SAD da i dalje razmišljaju blokovski upravo u trenutku kad mu glavni tajni NATO-a nudi punu suradnju u hvatanju ukoštac s novim ugrozama.
Promatrajući ove izjave sasvim se jasno postavlja pitanje bi li današnji Kremlj dozvolio da se NATO proširi na bilo koju bivšu članicu bivšeg Varšavskog ugovora, da ne pričamo o baltičkim zemljama. Rusija je i dalje opterećena pitanjima “zone interesa” (nije stoga čudno što u doktrini ističe Bjelorusiju kao glavnog saveznika), stvara nove vojne saveze na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, nastojeći tako ojačati dojam vlastite vojne moći. Godinama su prigovarali OESS-u, tvrdili da je riječ o špijunskoj organizaciji, a sada traže da se formira nova europska sigurnosna arhitektura, utemeljena upravo na OESS-u.
Prijete Srbiji da će priznati Kosovo ako se približe NATO-u, kao da veći dio Europe ionako ne drže za gušu ovisnošću o ruskom plinu. I nije im dovoljno što NATO ističe da vidi Rusiju kao partnera. Ukratko, u pravu je, čini se, Rasmussen kad kaže da nova ruska vojna doktrina “ne odražava stvarnost”. Putinovi špijuni, čini se, još uvijek pate za starim vremenima.
