ZAGREB - U Hrvatskoj vlada privid zadovoljstva žena njihovim položajem, a teolozi i hijerarhija ignoriraju aktualnost rodne tematike i postoji tendencija da se svi rodni problemi svedu na problem laikata u cjelini, tvrdi sociologinja s. Rebeka Anić u razgovoru za vjerski portal kriz-zivota.com, gdje govori o lošem položaju žena u Crkvi i društvu. Kod nas, primjerice, kako kaže, prevladava slika redovnice vezane uz crkveno domaćinstvo, a slika redovnice kao pastoralne djelatnice uglavnom još nije probila u svijest ljudi.

ŽENAMA KUĆANSKI POSLOVIMA • u 95,9% domaćinstava u Hrvatskoj Žena sama pere rublje • u 95,6% sama glača, u 84,5% sama kuha • u 80,7% sama pere suđe • u 74% sama mete

- Možda je to i stoga što su redovnice i kao pastoralne suradnice uglavnom bile pomoćno osoblje, dotično, da su uz vjeronauk - uglavnom u nižim razredima osnovne škole - pospremale crkve pa su ljudima ostale u sjećanju više s metlom u ruci, nego kao katehistkinje ili orguljašice, premda su za te službe bile obrazovane - kaže s. Rebeka Anić.

Dodaje da sama Crkva, primjerice, još uvijek ustrajava na rodnom modelu "komplementarnog polariteta", tj. poima muškarce i žene kao "dva pola jednog cijeloga ljudstva, dva pola koja se međusobno nadopunjavaju".

- Takav model u životu uvijek znači ograničavanje, kako u životu muškaraca tako i u životu žena: upućivanjem na javni život i svijet rada pridonosi se otuđivanju muškaraca iz obitelji; definiranjem žene na temelju njezine prirodne uloge majčinstva s jedne strane sužava se život žena na obitelj i roditeljske uloge i s druge strane u društvu joj se pripisuju uloge koje se manje cijene i koje vode do feminizacije slabije plaćenih zanimanja i u konačnici do feminizacije siromaštva - tvrdi ona. Dodaje da Crkva o tome malo vodiračuna, a razlog tome opet nije briga za žene nego "strah od gubitka granica između žena i muškaraca, u konačnici, strah od homoseksualnosti, transseksusalnosti itd".

- Cijenu opet najviše plaćaju žene. Postoji rodni model 'uzajamnosti' koji bismo bez straha mogli zastupati, jer se u tom modelu ističe vrijednost ljudske osobe (a osoba je ukršćanstvu itekako važna!), koji ne niječe spolnost, ali nema potrebu spolne stereotipizacije cijeloga ljudskog života - kaže s. R. Anić, tvrdeći da je u Hrvatskoj na snazi patrijarhat u suvremenom obliku.

Žene u Hrvatskoj nisu dvostruko već trostruko opterećene (rad, obitelj, ''siva ekonomija'') i zbog tolike preopterećenosti ne mogu aktivno sudjelovati u političkom i društvenom životu. Plaće su žena do 20 posto niže od plaća muškaraca. Žena je više među nezaposlenima, žene se pri zapošljavanju češće pita o njihovom obiteljskom statusu i ukoliko imaju obitelj to se smatra negativnim, dok je za muškarca to pozitivna datost

- Patrijarhat ne mora značiti samo vlast očeva već, općenito, vlast muškaraca, sustav društvenih struktura u kojemu muškarci podjarmljuju i iskorištavaju žene. To je forma hijerarhije spolova u kojoj su žene sustavno zapostavljane. Činjenica je, pak, da žene u Hrvatskoj još nisu posve ravnopravne.

Još teret domaćinskih poslova snosi žena - kaže ona i drži da "model komplementarnog polariteta, primjerice, kojim se u Crkvi još uvijek tumače rodni odnosi, nije simetričan, već asimetričan i podložan je trajnoj opasnosti da se ženu tumači u odnosu na muškarca, kao 'drugu', a time i manje vrijednu". - Ako je manje vrijedna, lakše joj je dati otkaz, dati joj manju plaću, lakše ju je tući itd. - rekla je s. Rebeka Anić.

Ređenje žena S. Rebeka Anić nije se htjela upuštati u podulje tumačenje zašto Crkva ne dopušta ređenje žena. - Reći ću samo kratko da je suvremenom čovjeku teško objasniti da se ne radi o rodnoj diskriminaciji kad se nekome samo na temelju njegova spola nešto prijeći. A žene ne mogu biti svećenice samo zato što su žene - kaže ona.

Darko Pavičić