Hrvatsko zdravstvo je bolesno, dijagnosticirao je svojedobno stanje u jednom od najkritičnijih resora u hrvatskom društvu ondašnji šef Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitri Demekas. Sada, nekoliko godina poslije, njegova dijagnoza dobila je i analitičku potvrdu. Proces, koji je šira javnost upoznala pod nazivom clean start, a na kojem su neovisni konzultantni - KPMG i BDO, te Ekonomski institut - radili mjesecima, doista potvrđuje da zdravstvo muku muči s preživljavanjem.
Predug rok plaćanja
Dugovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), primjerice, posljednjeg dana 2011. godine prešla su 5,7 milijardi kuna. Neki dugovi, utvrdili su konzultantni, čak nisu ni evidentirani. Njihovo je ‘češljanje’ po knjigama otkrilo i 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza u Ministarstvu zdravlja. Sve u svemu, nova je vlast samo u zdravstvenom sustavu, što god tvrdile bivše garniture, naslijedila više od 6,3 milijarde kuna dugova i dubioza, koje će hrvatski građani vraćati još godinama. Najveći dio dugova HZZO-a odnosi se na obveze prema ljekarnama: njima HZZO duguje više od 1,6 milijardi kuna.
Osim gradskih ljekarni u Zagrebu, Rijeci, Splitu i ostalim gradovima, najveća potraživanja prema HZZO-u krajem 2011. imale su ljekarne Prima Pharme. Do značajnog povećanja obveza došlo je tijekom 2010., kada je ionako predugi rok plaćanja od 120 dana produžen na 180 dana. Sve se to događalo u vrijeme kada je bivša Vlada Jadranke Kosor nastojala uvesti red u sustav plaćanja te kada se hvalila da je u tome i uspjela. Ništa manje problematičan segment zdravstvenog sustava nisu ni bolnice. Sada i službeno znamo da postoje bolnice koje svaki mjesec fakturiraju iznose koji su znatno iznad propisanih limita. Clean start pokazuje da se ti prekoračeni računi evidentiraju izvanbilančno pa znamo da je novi ministar zdravlja Rajko Ostojić naslijedio 918,5 milijuna kuna takvih troškova.
Bolnički limit
- Smatramo da ovaj iznos treba detaljno analizirati i utvrditi realnost iskazanih računa i adekvatnost limita - naveli su konzultanti u izvješću o stanju HZZO-a, koje, kao i izvještaj o clean startu u Ministarstvu zdravlja, posjeduje Jutarnji list.
Ti su bolnički limiti i inače problematična kategorija. Naime, bolnicama se, sukladno unaprijed odobrenim godišnjim limitima, odobravaju predujmovi, no za dio njih bolnice nisu ispostavile račune. To znači, zaključili su konzultanti, da nisu imale planirane troškove jer nisu izvršile usluge. K tome, predujmovi nastali do 2009. godine su otpisivani.
Češća kontrola bolnica
- Ovaj oblik financiranja dovodi u nejednak položaj bolnice koje redovito izvršavaju svoje usluge za koje im je definiran limit - naveli su u izvješću konzultanti koje je angažirala Vlada i dodali kako je potrebna češća kontrola bolnica kojima su dani predujmovi.
Rengenu Vladinih financijskih inspektora nije promaknulo ni to da je tijekom 2011. iz dugotrajne imovine Ministarstva zdravlja isknjižena 564 milijuna kuna vrijedna oprema i objekti koji su dani na upotrebu bolnicama.
- U bilanci su još preostale 1,2 milijarde kuna koje treba detaljno popisati, realno procijeniti treba li ih prenijeti na bolnice ili otpisati ako je nepostojeće ili oštećeno - ocijenili su konzultanti.
Ministarstvo koje je tada vodio Darko Milinović dosta je ulagalo, najviše u obnovu opreme po bolnicama. Unatoč tome, oprema za polikliniku koja je kupljena preko projekta EU za kandidate i potencijalne kandidate IPA nije u funkciji. Zdravstveni sustav muku muči i s vlasničkim udjelima koje ima u 17 tvrtki, od kojih su neke sada u stečaju, a dionice samo jedne (Imunološki zavod) kotiraju na burzi. Ukupna vrijednost tih dionica, prema HZZO-ovoj računici, gotovo je 221 milijun kuna.
Problem je, kažu konzultantni, što je iznos vrijednosti dionica u bilanci HZZO-a višestruko precijenjen.
Detaljna izvješća
Ahilova peta sustava je i nedostatak ujednačenog knjigovodstva. Stvari najbolje ne funkcioniraju ni unutar samoga Ministarstva koje je preopterećeno papirologijom.
- Upravo unutar Ministarstva zdravlja na tromjesečnoj osnovi sastavljaju vrlo opširna i detaljna izvješća o radu, koja, međutim, nije lako povezati s Godišnjim planom rada Ministarstva. Mišljenje je ovoga tima da rukovodstvo Ministarstva stoga ne može jednostavno pratiti izvršenje plana rada - zaključili su konzultanti.
Kadrovska politika i zastarjeli način rada
Previše ljudi radi u administraciji, a nedostaju im educirani kadrovi
Bolesti hrvatskog zdravstva pridonosi i kadrovska politika, kao i zastarjeli način rada. U zdravstvenom sustavu očito tek otkrivaju nove tehonolgije koje bi im znatno olakšale rad i smanjile troškove. Tako je, primjerice, u HZZO-u potkraj 2011. radilo 2457 ljudi, što je dijelom rezultat velikog broja podružnica koje ima zavod te velike količine papirologije. Na njihove je plaće u 2011. potrošeno oko 250 milijuna kuna, što je ipak neznatno manje nego što je bilo planirano.
- Racionalizacija bi bila moguća većim korištenjem IT tehnologije i ujedinjavanjem kapaciteta s HZMO-om, koji također ima podružnice po Hrvatskoj - ocijenili su u clean startu. Sličan problem postoji i u samom nadležnom Ministarstvu, u kojem je, ako se u obzir uzmu i sanitarni inspektori diljem zemlje, krajem 2011. bilo zaposleno 533 ljudi. Njihova je prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 11.620 kuna. Ukupni troškovi administracije i upravljanja u Ministarstvu iznosili su nešto manje od 75 milijuna kuna. Unatoč tome, konzultanti su ocijenili da postoji manjak zaposlenika educiranih za vođenje projekata.