Naslovnica Vijesti Komentari Sport J2 Vita Kultura Spektakli Fotogalerije

Naslovnica >> Vijesti >> Žive dulje 5 godina i opet nezadovoljni

Žive dulje 5 godina i opet nezadovoljni

Objavljeno: 10. 11. 2009. 06:47

Uređeno: 10. 11. 2009. 06:48

Autor: Marina Klepo

img

ZAGREB - Nekoliko mjeseci uoči pada Berlinskog zida malo je tko mogao i zamisliti koliko će se svijet do danas promijeniti. U proteklih 20 godina istočna Europa postala je potpuno drugačije mjesto za življenje. Bilo je mnogo ekonomskih dobitnika, ali nisu rijetki ni gubitnici, ili barem oni koji se tako osjećaju.

Bolji standard

Kada je u pitanju životni standard, posve je jasno da većina stanovnika Istočne Europe danas živi neusporedivo bolje nego prije. Mnogo više ljudi vozi automobil, ima vlastiti stan i odlazi na ljetovanje. Iako je većini zemalja trebalo i čitavo desetljeće da BDP vrati na razinu iz 1989. godine, danas je više nego udvostručen. U Poljskoj, primjerice, BDP je danas veći čak 178 posto, dok je u nešto sporije rastućoj Rusiji uvećan za 111 posto.

Nejednakost razara

Životni vijek stanovnika također se znatno produljio. U Poljskoj i Hrvatskoj, primjerice, ljudi su prije 20 godina u prosjeku živjeli oko 70 godina, a danas žive oko 75 godina. Ipak, unatoč svim blagodatima, stanje duha nije na osobitoj razini. Istraživanje pokazuje da gotovo polovica ljudi smatra kako im je bolje bilo u komunizmu.

Taj procijep između stanja stvari i osjećaja dobro je sažeo gradonačelnik Gdanjska Pawel Adamowicz u razgovoru za Financial Times.

- Poljaci nikad nisu živjeli bolje, imaju bolje poslove, bolje kuće i automobile, kao i veće ambicije nego ikad prije. Međutim, kao društvo, mi smo i dalje vrlo slabi. Odlični smo u eksplodiranju. Ali nedostaje nam konzistentnost i ustrajna suradnja - rekao je Adamowicz.

Prema ocjeni FT-a, nad društvom još visi bolna ostavština komunizma. Mnogi se ljudi i dalje boje jedni drugih, kao i onih na vlasti. Sve zemlje regije suočene su s problemima velike društvene nejednakosti i nedostatkom povjerenja u državne institucije. No, najveći izazov u ovom trenutku predstavlja im borba s korupcijom.

Rast korupcije

Unatoč brojnim reformama, zemlje regije ne uspijevaju umanjiti taj problem. Štoviše, u mnogima je korupcija danas veća nego prije, što pokazuju i ljestvice korumpiranosti.

Prema izvješću Transparency Internationala, prije 10 godina, primjerice, Češka je bila 39. na ljestvici korumpiranosti, a danas je na 45. mjestu. Poljska je pala sa 44. na 58. mjesto, a Bugarska sa 63. na 72. mjesto.

Hrvatska se pak u istom razdoblju popela sa 77. na 62. mjesto. Iz toga proizlazi da je među rijetkim zemljama regije koja je popravila stanje, ali to joj nije mnogo pomoglo jer je u usporedbi sa zemljama srednje Europe i dalje mnogo više korumpirana.

Rasprostranjenost korupcije ne samo da potiče osjećaj nepravde i nepovjerenja, nego ubija poduzetnički duh i priljev stranih ulaganja, u konačnici i ekonomski rast. Stoga za političke elite glavni zadatak u sljedećim godinama ostaje rješavanje problema kurupcije. Unatoč svim problemima s kojima je regija danas suočena, uključujući i aktualnu ekonomsku krizu, ulagači je i dalje ocjenjuju atraktivnom za ulaganja.

Neispunjena očekivanja

Kada se podvuče crta nakon 20 godina, rezultati su ipak pomiješani. Jedan se svijet srušio i izgrađen je novi. Brojke o napretku su impozantne, ali još nisu ispunjena očekivanja.

Financijska kriza nije uništila vjeru u tržište

Kada je izbila globalna kriza, mnogi su vjerovali da će Istočna Europa biti pometena. Razlog tome bila je velika neuravnoteženost ekonomija koje su godinama ovisile o stranom kapitalu, a on je odjednom postao neizvjestan. To se, međutim, ipak nije dogodilo, a Istočna se Europa pokazala mnogo otpornijom nego što je itko mislio. Štoviše, Poljska je jedina zemlja EU koja je izbjegla recesiju i ove godine bilježi rast od jedan posto.

Strani kapital ipak nije pobjegao iz regije, kako su se mnogi bojali. Osim toga, za Europsku banku obnove i razvoja najvažnije je što kriza nije uništila vjeru u tržišnu ekonomiju i potakla rast protekcionizma. Erik Berglšf, glavni ekonomist EBRD-a, rekao je za FT da, unatoč padu mnogih vlada u krizi, nijedna zemlja nije napustila liberalnu ekonomsku politiku.

Još početkom godine brojni protesti u baltičkim zemljama koje su najteže pogođene krizom izazivali su strah da bi mogli prerati u socijalne nemire širokih razmjera. To se ipak nije dogodilo.

Λ VRH


Prebaci se na: