Životne vrijednosti
U HRVATSKOJ 27.000 ljudi godišnje umire od bolesti srca i krvnih žila, a 10 tisuća Hrvata od posljedica pušenja.
Prekomjernu tjelesnu težinu ima svaki drugi stanovnik i na visokom smo četvrtom mjestu po debljini u Europi.
Prekomjernu tjelesnu težinu ima i 68.900 djece školskog uzrasta, a alarmantni podaci ukazuju da je ovo prva generacija djece koja bi mogla živjeti kraće od svojih roditelja. Tjelesnu aktivnost prakticira manje od trećine stanovnika, a djeca provode više od četiri sata uz kompjutor. U većini zemalja Europe dnevno se troši od 8 do 11 grama soli po osobi, u Hrvatskoj 11 grama, a optimalno bi bilo 5 ili 6 grama.
Prema podacima o potrošnji namirnica u domaćinstvima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati troše dnevno 55 grama masti i ulja po osobi, a šećera 40 grama po osobi. Hrane se nezdravo, što se kao bumerang odražava na zdravlju. U porastu su bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, no crne statistike mogu se zaustaviti jer se većina tih bolesti može spriječiti promjenom životnih navika. Pet stručnjaka, liječnika specijalista različitih profila i nutricionista, osmislilo je plan promjena životnih navika koje bi trebale zaustaviti smrtnost od bolesti srca, smanjiti pretilost stanovništva, umanjiti troškove liječenja, produljiti životni vijek i kvalitetu života u Hrvatskoj.
Radi se o 25 savjeta kojima možete promijeniti štetne navike i živjeti zdravije, kvalitetnije i dulje. Stručnjaci kažu: "Nije nikada kasno da promijenite način života, a život i zdravlje velikim dijelom su u vašim rukama. Izaberite zdravlje."
- Mislite na svoje srce, zdravo se hranite, vježbajte i krećite se, čuvajte mentalno zdravlje i pazite na mozak jer samo zdrav mozak traje - zajednička je poruka stručnjaka koje smo okupili i koji vam mogu pomoći da promijenite svoje životne navike.
Nije to samo apel hrvatskih liječnika, to je apel svih liječnika budući da su kardiovaskularne bolesti, debljina, sjedilački način života i nezdrava brza hrana zajednička karakteristika većine razvijenih zemalja na koju upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Nedavno je nove europske preporuke za liječenje donijelo i 27.000 kardiologa koji su se okupili u Austriji, a jedan od autora tih preporuka je i akademik Reiner. Kongres u Beču važan je korak upravo prema apelu za promjenom životnih navika koji su uputili liječnici. Europa je dobila univerzalan broj zdravog života, to je broj 0-3-5-140-5-3-0 kojeg se trebaju pridržavati svi oni koji žele ostati zdravi jer tako značajno smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara koji su danas ubojica broj jedan u svijetu.
Broj konkretno znači - nula tolerancije prema pušenju, dnevno treba hodati barem 3 kilometra ili 30 minuta dnevno, jesti pet porcija voća i povrća svakog dana, sistolički (gornji) krvni tlak držati na manje od 140, ukupni kolesterol na najviše do 5, loši kolesterol (LDH) na manje od tri, i izbjeći dijabetes i debljinu.
Već usvajanjem zdravih životnih navika mogu se prevenirati mnoge bolesti jer su srčani i moždani udar uvelike posljedica nezdravog života i stresa, o čemu govori i podatak da je početkom 20. stoljeća samo deset posto smrtnih slučajeva bilo izazvano srčanožilnim bolestima. Iako genetika ima određeni utjecaj na pojavu bolesti, istraživanja provedena posljednjih desetak godina govore da je ipak riječ o bolestima koje je moguće predvidjeti, pa sukladno tome i spriječiti.
- Bolesti srca i krvnih žila prioritetni su zdravstveni problem. Posebno rizični čimbenici za njihovu pojavu su pušenje, debljina, način prehrane i tjelesna aktivnost - kaže akademik Reiner. Doc. dr. Veljko Đorđević upozorava pak da prestanak pušenja smanjuje rizik obolijevanja od tih bolesti za 30 posto. Statistike govore kako u Hrvatskoj puši svaki treći stanovnik, a više od polovice njih željelo bi prestati pušiti.
- Bitno je razlučiti da prestanak pušenja nije događaj nego proces koji traje i u kojem neki napreduju brže, a neki sporije. Pušačima zapravo najčešće nije teško prestati pušiti nego opstati kao nepušači. No, neuspjeh je neuspjeh ako se ne pokuša ponovno. Ipak, jednom kad im to uspije, ubrzo će shvatiti da je život bez cigareta najisplativiji i najjeftiniji model ulaganja u zdravlje - kaže doc. Đorđević. Jedan od strahova s kojim se susreću pušači je, kaže, da će ako prestanu pušiti, biti debeli, pa to opet nije zdravo i tako u krug.
Volimo jesti jer smo danas okruženi hranom prema kojoj imamo veliku sklonost, a koja je bila rijetka u okolini u kojoj su ljudi u davnini živjeli. Hrana nam je postala utjeha za kojom posežemo kad imamo problema koje nam nameće brz tempo života - kaže dr. sc. Darija Vranešić Bender. I strašno smo lijeni, ili možda mislimo da nemamo vremena pa se radije vozimo automobilima, dizalima, umjesto da hodamo. I nakupljamo kilograme koji danas više nisu samo estetski problem nego i zdravstveni. Dokazano!
- Uza sve to višak kilograma vodi i u psihološke probleme, nerijetko samoizolacija, anksiozno-depresivni poremećaji pa čak i suicidalno ponašanje dolaze u paketu s viškom kilograma - dodaje dr. Veljko Đorđević. No, liječnici su jasni, nema čarobnog rješenja, treba početi usvajati zdrave životne navike.
- Debljina je kronična bolest koja uzrok ima u nemogućnosti reguliranja unosa i potrošnje energije. Osobe prekomjerne težine ne mogu kontrolirati unos energije te zato stalno unose više nego što im je potrebno. Upravo ta nemogućnost kontrole bolesno je stanje odnosno poremećaj koji treba liječiti. No čudotvornog lijeka nema. Ispitivanja su pokazala da se genetski uzroci debljine svode na 25 do 40 posto od ukupnog broja slučajeva, a više od 60 posto je utjecaj načina života - ističe prof. dr. Mirko Koršić.
- Za način života kakav diktira razvijeno društvo nije oblik življenja za koji je ljudski organizam izgrađen. Danas 90 posto vremena naš metabolizam radi pod stresnim uvjetima, počele su nam se događati bolesti koje su nekada bile karakteristične za poodmaklu dob. A mozak i srce zapravo vole isto - zdravu hranu, redovitu tjelesnu aktivnost i optimističan stav u životu - kaže prof. dr. Vida Demarin. A da biste bili zdravi, ne trebate nužno sebi uskraćivati ništa. Sve što je prekomjerno, ujedno je i štetno. I zato se ništa neće dogoditi ako kojiput posrnete i dopustite si koju "nepodopštinu". Ali to ne bi smjelo biti pravilo.