Naslovnica Vijesti Komentari Sport J2 Vita Kultura Spektakli Fotogalerije

Naslovnica >> Vijesti >> Immunity o mehanizmima nastajanja zloćudnih bolesti

Immunity o mehanizmima nastajanja zloćudnih bolesti

Objavljeno: 03. 02. 2010. 04:17

Uređeno: 03. 02. 2010. 04:17

Autor: Tanja Rudež

img

RIJEKA - Skupina znanstvenika pod vodstvom prof. Bojana Polića s Medicinskog fakulteta u Rijeci nedavno je objavila rad u uglednom znanstvenom časopisu Immunity. To je veliki uspjeh jer hrvatski znanstvenici koji žive i rade u domovini vrlo rijetko objavljuju radove u časopisima tako visokog ranga.

- Mi smo napravili transgenetske miševe koji imaju mutiran gen za NKG2D receptor. To je važan aktivacijski receptor koji je izražen na različitim stanicama imunološkog sustava kao što su limfociti NK i T.

Analizom tih miševa došli smo do novih saznanja da ovaj receptor nije važan samo u funkcijama NK stanica protiv virusa i tumora, nego da je vrlo važan i u razvoju ovih stanica - pojasnio je prof. Bojan Polić (46) koji je četiri godine bio na postdoktoratu na Sveučilištu u Kölnu kod poznatog imunologa dr. Klausa Rajewskog. Nakon povratka, Bojan Polić je prvi u Hrvatskoj počeo koristiti metodu ciljane mutacije gena u embrionalnim mišjim matičnim stanicama.

- Mutirani miševi dobiveni su tehnikom za koju je 2007. godine dodijeljena Nobelova nagrada za medicinu. Modeli mutiranih miševa su nazamjenjivo oruđe za otkrivanje i razumijevanje mehanizama različitih humanih bolesti koje u osnovi često imaju nedostatak pojedinih genetskih funkcija.

Do sada je mutirano više tisuća mišjih gena i otkriveno je mnogo važnih mehanizama bolesti - rekao je Polić i naglasio da je otkrivanje mehanizama bolesti prvi preduvjet za dizajniranje odgovarajućih lijekova. - Mutirani miševi, kao modeli za humane bolesti, služe i za ispitivanje lijekova u farmaceutskoj industriji.

Miševi su najčešće korišteni eksperimentalni modeli u biomedicinskim istraživanjima jer su evolucijski vrlo blizu čovjeku te imaju oko 22.000 gena, dakle približno kao i čovjek. Osim toga, oko 98 posto mišjih gena ima svog, po funkciji homolognog partnera u humanom genomu. Naposljetku, miševi imaju relativno veliku reproduktivnu sposobnost i jeftini su za uzgoj - zaključio je Bojan Polić.

Λ VRH


Prebaci se na: