TAJNE SIVIH STANICA

Znanstvenici ruše tezu da se na mozak ne može utjecati: Inteligencija se ipak može poboljšati?

Objavljeno: 09.05.2012

ZAGREB - Možemo li razvijati svoju inteligenciju ili je ona zadana našim rođenjem pa su genijalci genijalci od malena, jednako kao što su oni priglupi priglupi zauvijek?

Odgovor na ovo pitanje ovisi daju li ga psiholozi koji tvrde da je vježbanjem moguće poboljšati inteligenciju i da se to može dokazati IQ testom, ili pak neuroznanstvenici koji kažu da nam je mozak zadan, ali da vježbanje neće štetiti!

Gdje je granica?

Psiholozi se ne daju pa pokušavaju pobiti i Alberta Einsteina koji je svojedobno kazao kako je razlika između genijalnosti i gluposti ogromna jer - genijalnost ima svoje granice. No, psiholozi kažu da granica ipak nije tako kruta kako se činilo Einsteinu.

Sve donedavno vjerovalo se da se može utjecati samo na tzv. kristaliziranu inteligenciju koja se razvija tijekom života stjecanjem nekih vještina i znanja, a da je ona druga tzv. fluidna inteligencija biološki zadana, odnosno da se na nju nakon 16. ili 17. godine više ne može utjecati. Tako Randall Engale sa Georgia Tech School od Psychology kaže kako je gotovo sigurno da je fluidna inteligencija biološki određena i kontrolirana u prefrontalnom korteksu.

Dosadno učenje

No, stvari se čini se mijenjaju jer su dvoje švicarskih znanstvenika Suzanne Jaeggi i Marin Buschkuhel svojim radom koji su provodili proteklih pet godina na djeci dokazali da se fluidna inteligencija koja se temelji na tzv. radnoj memoriji može poboljšati ako vježbamo mozak rješavajući tip testova kojima se mjeri IQ i to 15 do 25 minuta dnevno pet dana u tjednu, a rezultati su vidljivi već nakon četvrtog tjedna.

Osobito se ta vrsta treniranja mozga pokazala uspješnom kod mladića.

Naravno da znanstvenici ne misle će nas svakodnevno testiranje učiniti inteligentnijima samo tako.

No, uzdali su se u činjenicu da je prvi i “vječni neprijatelj svakog napora u učenju i obrazovanju dosada, a što može biti dosadnije od testa inteligencije”, te su upotrijebili dobro prokušani sistem mrkve i batine. Drugo na što su računali, očito s pravom, bila je činjenica zbog koje pristajemo na treninge, a to je korist za ostatak života.

Na taj način uspjeli su privoliti mlade da budu uporni i rješavaju testove ma koliko im to bilo dosadno ili naporno, a rezultat je bio pomak u radnoj memoriji što je dokaz da se nešto može promijeniti u našoj inteligenciji ako uporno treniramo vlastiti mozak.

Interakcija s okolinom

Neuroznanstvenik prof. dr. Ivica Kostović, direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, kaže kako se “radna memorija” može unapređivati jer radi se o dijelu memorije kojim se koristimo kod rješavanja nekog problema. No, naglašava da što se tiče biološkog nasljeđa imamo konstantni broj neurona i sinapsi, odnosno “žica” koje povezuju pojedine dijelove mozga, ali one su plastične i možemo povećavati broj onih koje su angažirane.

“Na taj način možemo poboljšati učinkovitost mozga”, kaže prof. dr. Kostović. Dodaje da se ostalo rješava u interakciji s okolinom.

Naime, čak i kad je biološka inteligencija vrlo visoka ne znači da će netko postati Einstein.

“Primjerice, odraste li dijete s vukovima neće moći ni govoriti čak i ako mu je mozak objektivno bio predsjednički”, plastično opisuje prof. dr. Kostović tajne ljudskog mozga. Zaključuje da nas svaki trening jača, ali ukupni rezultat sposobnosti ipak je zadan našim neuronima i sinapsama.

Broj preporuka: 9

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

magazinrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen