Teško će mještani Čaglina, malenog mjesta na granici Požeške i Osječke županije koje je smješteno u brežuljkastom kraju kojim podjednako dominiraju šume i poljoprivredna zemljišta, dočekati da u svojim njivama ugledaju naftne ili plinske bušotine.
No, zahvaljujući istraživanjima ugljikovodika u istočnoj Hrvatskoj, barem će im proračun u sljedećih pet godina biti bogatiji. Za istoimenu općinu koja na 180 četvornih kilometara ima oko 2700 stanovnika u 31 naselju, iznos od 40 tisuća kuna za prvu godinu, koliko im je prije mjesec dana sjelo na račun, došao je kao dar s neba.
- Iznenadili smo se kad nam je novac uplaćen jer nismo očekivali dodatni prihod koji je više od 2 posto našeg izvornog proračuna nešto manjeg od 2 milijuna kuna - kaže Dalibor Bardač (HDZ), mladi općinski načelnik, koji je na toj dužnosti nešto dulje od godinu dana i jedan je od četvero zaposlenih u Općini.
Ugodno iznenađenje
Još ga je ugodnije iznenadila informacija da će dogodine, po istoj osnovi, dobiti dvostruko više novca. Riječ je o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu koju su, osim u Čaglinu, dobili u još 186 gradova i općina, pretežno u Slavoniji i Baranji. Naknada se temelji na ugovoru koji je aktualna tehnička Vlada RH na osnovi natječaja provedenog u mandatu Kukuriku koalicije sklopila s investitorima, Inom i kanadskim Vermilionom. Dakle, novac od projekta počeo se slijevati u gradske i općinske proračune i prije nego što je na njihovim prostorima instalirana oprema kojom će kompanije u sljedećih pet godina tražiti naftu i plin. U prvoj tranši ukupno je isplaćeno 2.685.246,07 kn. S obzirom da je iznos naknade 400 kuna po 1 km2 godišnje, najviše su profitirale teritorijalno najveće općine, a u sljedećim godinama iznosi će biti dvostruko viši jer su ugovori sklopljeni 10. lipnja, pa je za ovu godinu plaćeno samo šestomjesečno razdoblje. Ukupan iznos bit će i dodatno viši, nakon što se potpiše i ugovor s kompanijom Oando Plc za istražno polje Drava-03 koje obuhvaća Virovitičku i dio Osječke županije.
- Ne nadamo se da će kod nas otkriti naftu ili plin, ali ne bi bilo loše da makar nešto istražuju jer bi to oživjelo ovaj kraj, povećalo zaposlenost, potrošnju, smještaj - kažu nam Bardač i njegov sumještanin Željko Jakopović, požeško-slavonski dožupan, koji nam je rekao da u njihovu kraju ima močvara za koje mještani u šali kažu da je to njihova nafta, ali teško je očekivati da će naći pravo crno zlato.
'Imamo na što potrošiti'
No, jednoj od naših najsiromašnijih općina u kojoj posao ima samo 10 posto njezinih stanovnika, i ova naknada će dobro doći za dovršetak započetih i realizaciju novih projekata, poput dovršetka dječjeg vrtića i kanalizacije, gradnje šetnice uz potok Krajina koji Hrvatske vode upravo uređuju, uređenja Sovskog jezera, obnove i gradnje lokalnih cesta, mjesnih domova...
- Hvala Bogu, imamo gdje taj novac potrošiti, a možda i zadržimo dio mladih ljudi. Na žalost, neka sela su pred izumiranjem, u školi imamo 180 učenika, ali svake godine ih je sve manje, iako smo, doduše, ove godine upisali četiri prvašića više, no trendovi su loši, premda potencijala imamo i za drvnu industriju i ekološku poljoprivredu. Pregovaramo i o otvaranju bioplinskih postrojenja, a spremna su i 2 hektara zemlje za industrijsku zonu. Preduvjete imamo, ali dijelimo sudbinu neinvestiranja s ostatkom Slavonije, iako infrastrukturno ne zaostajemo niti za jednom općinom u okruženju - istaknuli su Bardač i Jakopović. Mještani Čaglina, pak, o istraživanjima ne znaju ništa, a neki od njih također sumnjaju da će se kod njih naći blago. Prema svemu sudeći, u ovom će kraju još dugo najviši tornjevi biti ona dva koja su na mjesnoj crkvi Sv. Alojzija, a ne tornjevi naftnih bušotina. No, zato planiraju dobro iskoristiti barem tih 360 tisuća kuna, koliko će im doći u pet godina geofizičkih istraživanja.
Ugovori za 5 područja: Bušotine i do pet kilometara dubine
Ugovori s Inom i Vermilionom potpisani su za pet istražnih područja na 30 godina - 5 godina za istraživanje i 25 za eksploataciju uz mogućnost produljenja.
- Nakon ulaska u razdoblje eksploatacije investitori će i dalje biti u obvezi plaćanja naknade za površinu utvrđenog eksploatacijskog polja, uz naknade za eksploataciju od 4000 kuna po četvornom kilometru na godinu - objasnila je Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike. Inače, kompanije su također u državni proračun uplatile 10 milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora, a trenutačno se izrađuju studije na temelju kojih će odrediti lokacije na kojima će dogodine početi istražni radovi.
Na području istočne Hrvatske nafta se već se desetljećima crpi kraj Beničanaca i Đeletovaca, gdje i sada postoji najveća mogućnost dodatnih otkrića, osobito zato što će se istraživanja raditi na dvostruko većoj dubini od sadašnjih 2500 metara, odakle se crpi crno zlato. Donesu li istraživanja očekivani rezultat, računa se da bi državni proračun mogao biti bogatiji za 3,4 do 6,8 milijardi kuna godišnje. Zanimljivo, Općina Magadenovac, u čijem su sastavu Beničanci, nije dobila naknadu za istraživanje jer je na području za koje još nije potpisan ugovor. Načelnik Općine Stjepan Živković rekao nam je da ove godine od rente za proizvedenu naftu očekuju oko 2,5 milijuna kuna, što je dvostruko manje nego 2013. Razloge ne znaju, ali nagađa da se razlozi smanjenja kriju u padu proizvodnje i cijeni barela na svjetskom tržištu. Ipak, i oni se nadaju još boljoj budućnost otvaranjem novih polja.