Kako pripremati hranu, na što treba paziti prilikom njezine kupovine, kako je čuvati, što učiniti s ostatcima hrane, samo su neka od pitanja na koja građani sve više i sve češće traže prave odgovore, a jačanje svijesti o važnosti sigurnosti hrane jedan je od ključnih zadataka europskih i hrvatskih institucija koje se brinu o tom segmentu. Odgovore na ta, ali i brojne druga pitanja iz područja sigurnosti hrane trebala bi dati i nova kampanja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) ‘‘Safe2Eat‘‘, koja se provodi u 17 zemalja EU, pa tako i u Hrvatskoj, gdje je nacionalni nositelj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). U tu svrhu iz HAPIH-a su pripremili brojne aktivnosti koje će se provoditi u sljedećim mjesecima.
Educiranje građana
- Cilj kampanje je osvijestiti potrošače i educirati ih kako bi mogli kritički razmišljati prilikom odabira hrane. Svjedoci smo da svi na dnevnoj bazi donosimo neke mikro odluke vezano uz hranu. Što ćemo jesti, što ćemo kupiti, kako ćemo to pripremiti, gdje ćemo jesti, što ćemo s hranom koja ostaje...? Upravo ova kampanja je namijenjena potrošačima kako bi dobili znanstveno utemeljene informacije i kako bi im se olakšao odabir i proces pripreme hrane – kazala je doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a na radionici održanoj u restoranu Josić u Zmajevcu, koju je vodio jedan od najpoznatijih hrvatskih chefova Tomica Đukić, službeni kuharom hrvatske nogometne reprezentacije, uz asistenciju sommeliera Albina Smiljana i moderiranje Joška Lokasa.
Sokolić je istaknula kako je europski sustav sigurnosti hrane je najjači i najsigurniji u svijetu.
- Međutim, ako ne rukujemo pravilno s hranom koju kupimo možemo se dovesti u situacija da ona ne bude sigurna, odnosno da bude štetna za naše zdravlje – kazala je Sokolić, a onda pojasnila koje su neke od mikro odluka koje svakodnevno donosimo vezano uz hranu.
- Možemo ih kategorizirati na više načina. No, kod sigurnosti pripreme hrane najvažniji su higijena i određeni postupci sa hranom kada je kupimo, kako rukujemo s njom, gdje je čuvamo, kako je pripremamo. To je uglavnom vezano uz mikrobiologiju i mikroorganizme koji se mogu razviti. Za to imamo niz savjeta koje ćemo komunicirati kroz kampanju. Primjerice to je križna kontaminacija, što ustvari znači da ne smijemo koristiti isti pribor za namirnice koje se konzumiraju sirove s onima koje u termički obrađene, da ne bismo prenijeli mikroorganizme koje se mogu naći na tim namirnicama. Ako, recimo s istim priborom režemo sirovo meso koje se termički obrađuje, a nakon toga istim priborom režemo salatu koju nećemo termički obraditi, može doći do križne kontaminacije – objasnila je Sokolić i dodala.
Jednostavan rječnik
- Kroz ovu kampanju prvi put imamo priliku komuncirati znanost koja stoji iza sigurnosti hrane. Volimo reći da su te informacije probavljive do veličine jednog zalogaja. Primjerice, kada govorimo o akrilamidu, a to je kontaminant koji nastaje pod visokom temperaturom preko 250 stupnjeva, možemo reći kao preporuku da se krumpir, kruh, peciva i kolače peku samo do zlatno žute boje. To je informacija koju potrošači trebaju dobiti, a mi smo do nje došli znanstvenim istraživanjem i tako jednostavno ljudima objasnili što im je činiti. Naime, istraživanja su pokazala da 70 posto građana EU zanima tema sigurnosti hrane, ali je više od 60 posto njih reklo da su im te informacije nejasne, Zato ih sada nastojimo objasniti jednostavnim rječnikom i uputama – istaknula je Sokolić, dok je Đukić iznio razmišljanja iz svoje perspektive.
- Naš zadatak je uvijek da nahranimo sve koji su u restoranu i da to bude autohtono, kvalitetno te iznad svega zdravstveno ispravno. Mnogo zadnjih godina govorimo, slušamo i čitamo o zdravoj hrani, no ja više volim pričati o zdravstveno ispravnoj hrani. Znači, da je ona pripremljena po pravilima i da cijeli proces od polja do stola mora biti po tim pravilima, da je zajamčen proces praćenja, monitoringa i kontrole zdravstvene ispravnosti hrane. To je, naravno, vrlo usko vezano i uz kuhinju, gdje je veliki obrtaj, velika količina namirnica i u tako velikoj masi brzo dođe do greške – rekao je Đukić, kojega smo upitali je li zdravo jesti meso s roštilja, kulen, kobasice i druge namirnice koje se zadnjih godina sve više percipiraju kao nezdrave.
Kulen da, samo da je zdravstveno ispravan
- Meni jest. Zašto ne bi bih pojao kulen, meso s roštilja, pizzu, burger... kada mi se jedu i ako su zdravstveno ispravni. Bitno je u svemu imati mjeru, a ja mislim da će se i nutricionisti složiti sa mnom da postoji samo zdravstveno ispravna hrana i da se u procesu pazi kako se namirnice skladište i čuvaju, kako se pripremaju, koje su kritične točke kod termičke obrade koje se moraju proći da bi imali siguran tanjur – rekao je Đukić, koji je u suradnji s Lokasom za sudionike prve radionice u sklopu kampanje pripremio i mini kviz, koji bi se više mogao nazvati kviz okusa, premda je za točne odgovore ipak trebalo i nekog znanja.
- Imamo tri slijeda, a ljudi moraju prepoznati jelo na tanjuru te prepoznati sastojke koje osjete i vide u jelu – najavio je Đukić. Rezultati su bili jako zanimljivi. Naime, na kraju smo doznali da je u predjelu, glavnom jelu i desertu bila ukupno 61 namirnica. O tome koliko to nije bio jednostavan zadatak možda i najbolje govori podatak da je pobjednička ekipa, prigodno nazvana ‘‘Schweine karamele (iliti po naški čvarci)‘‘, imala točno pogođene 23 namirnice. S pogađanjem vina koja su se služila bilo je ipak puno lakše.
- Već sam bio na sličnim događanjima i nije me iznenadio ovakav rezultat, jer sam i sam jednom bio sudionik ovakvog kviza i moram priznati da se ni mi nismo baš proslavili u prepoznavanju namirnica – otkrio je Lokas okupljenima.
