Prvi pojam s kojim će se susresti svatko tko se zainteresira za ulaganje u investicijske fondove je "prinos". Taj pojam mnogima može biti nejasan, pogotovo s obzirom da se pri tradicionalnim financijskim proizvodima s njim ne susreću. "Hmmm, kakav sada prinos, što to nije kamata?" Razlika, naravno, postoji, no nipošto nije misteriozna, ni mistična. Kao što nije niti investiranje. Svakog dana u svojim svakodnevnim životnim aktivnostim nešto investiramo, a onda temeljem tih investicija ostvarujemo i neki prinos. Investirati je prirodno, a to je već odavno shvatila i Dunja.
Zbog Dunje sam svako jutro imao nevjerojatan osjećaj grižnje savjesti koji je postao neizdrživ. Za vrijeme dok sam ja tek otvarao oči i pobjeđivao budilicu u nemilosrdnoj igri mačke i miša, Dunja je svoj dan započinjala… ni više ni manje… nego trčanjem!
Promatram Dunju već godinama, kako svako jutro bez obzira na vremenske (ne)prilike, izlazi iz svog stana i odlazi na trčanje. Njena predanost toj navici stvarno izaziva divljenje, ali pitam se… koji je točno cilj?! Zašto bi itko išao toliko daleko da sebi svjesno unese u život takvu jednu naviku? Svejedno… dok je promatram i naočigled vidim kolika promjena se događa kroz duži rok, zapitam se je li ispijanje jutarnje kave i gledanje kroz prozor, iako sigurnija i udobnija varijanta početka dana, dugoročno isplativa... jer čini mi se da neće donijeti neki poseban prinos u moj život… već naprotiv – grižnju savjesti!
Prilikom jednog slučajnog susreta u hodniku, dok sam umorno promatrao kako se puna energije vraća s trčanja, priznao sam joj svoju znatiželju i odmah dobio odgovor. Dunja je odlučila dugoročno ulagati u svoju kondiciju i svake godine ostvariti što bolji rezultat na polumaratonu. Svjesna je svojih mogućosti, spremna je uložiti svoje vrijeme, riskirati loše vremenske uvjete i strpljivo, iz godine u godinu, pobjeđivati samu sebe. To je njezino dugoročno ulaganje u kondiciju, u zdrav život…i u čvrst trbuh, ali i u ultimativni cilj… plasman na maraton!
Dunji se napor višegodišnjeg trčanja višestruko isplatio. Iako ne može predvidjeti budućnost i nekad ima osjećaj da njezin trud ne daje rezultate, dulji vremenski horizont ulaganja pružio joj je priliku prebroditi razdoblja stagnacije, pa se nameće zaključak…što je Dunja spremnija na veći napor, veće su šanse da u duljem vremenskom razdoblju ostvari bolje rezultate, kao i dugoročniji učinak na svoje zdravlje.
Ipak trčanje se jednostavno činilo previše za mene… ali s druge strane… Dunja me potaknula na razmišljanje—koji je moj cilj, u što sam spreman uložiti vrijeme, koje sam rizike spreman prihvatiti? Rekla mi je i kako nikada nije kasno za nove dobre navike, i iako sam si to u sebi već rekao milijun puta prije tog razgovora, ovaj puta je bilo drugačije.
Dunju promatram već godinama i naočigled gledam promjenu…i ta promjena mi se sviđa! Trčanje još uvijek nije moja jutarnja opcija, ali sam odlučio, naravno nakon ispijanja kave, na posao krenuti pješice. Bit će to početak ulaganja u zdrave navike, a nestao je i onaj osjećaj grižnje savjesti. Još uvijek ujutro ispijam svoju kavu i gledam kroz prozor, ponekad mahnem Dunji i uvijek se sjetim njezinih riječi - svi smo mi rođeni investitori, samo se moramo odlučiti na prvi korak – jer investirati je prirodno! Pogledajte kako.
Što je to prinos?
Prinos investicijskog fonda povrat je koji investicijski fond ostvaruje za ulagatelja. Označava postotnu razliku između dvije cijene udjela investicijskog fonda na dva različita dana. Prinos je u pravilu vezan uz vremenski horizont ulaganja i prihvaćen rizik. Što je ulagatelj spreman prihvatiti veći rizik, u duljem vremenskom horizontu može očekivati potencijalno viši prinos.
Vrijednost (cijena) udjela fonda se mijenja ovisno o promjenama cijena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u koje fond ulaže a računa se i objavljuje dnevno. Instrumenti tržišta novca u koje preteženo ulažu novčani fondovi u pravilu nose najmanje prinose, ali su i rizici manji. Što fond ulaže u rizičnije financijske instrumente kao što su npr dionice, potencijalni prinos je veći, ali tada treba biti strpljiv i ciljati dulji period ulaganja jer dionice znaju biti vrlo volatilne. Što znači „dulji“ horizont ulaganja?
U pravilu to je razoblje od minimalno 5 godina pa sve do 10 ili više godina.
Osim kretanja cijena financijskih instrumenata u fondu, a koje određuju cijenu udjela, treba znati da postoje i određeni fiksni troškovi kao što su naknada za upravljanje i naknada depozitnoj banci koje se na dnevnoj razini uračunavaju u cijenu udjela fonda.
Prinos se može promatrati kroz različite vremenske periode. Može se izražavati na godišnjoj razini ali i u apsolutnoj veličini. Jedino se kod novčanih otvorenih investicijskih fondova prinos smije anualizirati, svih ostalih fondova (obveznički, mješoviti, dionički, posebni...) prinos prikazuje kroz zakonski propisane kategorije: prinos u tekućoj godini (prinos od početka godine), prinos u proteklih godinu dana te prosječan godišnji prinos od osnivanja (ili prosječan godišnji prinos u protekle 5 godine ukoliko je fond stariji od 5 godina).
Inače, povijesni prinosi ne bi trebali biti signali, već samo informacija o proteklim prinosima, nikako projekcija budućih kretanja.
U određenim vremenskim razdobljima prinosi fondova mogu biti negativni i ne kretati se baš u skladu s našim očekivanjima. U pravilu što je fond manje rizičan kretanje prinosa je predvidljivije, no ni tu ne postoji garancija budućih prinosa. Što je fond više izložen rizičnijim instrumentima, vremenski horizont ulaganja bi trebao biti dulji jer unutar kraćih vremenskih perioda (6 mjeseci.. godina dana...) događaju se tržišni „šokovi“ koji su normalne povremene pojave i tada cijene udjela fondova mogu pobjeći sa tračnica očekivanja. Fond nije sredstvo špekulativnog ostvarenja prinosa, već sredstvo ostvarenje prinosa kroz promišljeno ulaganje pri kojem trebamo biti svjesni vlastitih mogućnosti, vremenskog horizonta ulaganja, sklonosti prema riziku i investicijskog cilja fonda.