U Mojoj borbi, petoj knjizi dvadesetogodišnji Karl Ove seli se u Bergen. Najmlađi je od svih studenata primljenih na prestižnu Spisateljsku akademiju, gdje stiže uzbuđen i prepun ambicije. Uskoro gubi mladenačke iluzije: njegovi književni tekstovi pokazuju se naivnima i klišejiziranima, u društvu je čudan, beznadan je sa ženama, pa svoj sram utapa u piću i rock glazbi. Malo-pomalo stvari se poboljšavaju. Zaljubljuje se, odustaje od pisanja kako bi postao književni kritičar, i njegov život poprima oblik odraslosti. No uskoro ga autodestruktivne pijanke i neodoljiv poziv za pisanjem povlače unatrag. U petom dijelu heksaloga Moja borba Karl Ove podastire osobne i često neugodne borbe s introvertiranošću, alkoholom, nevjerom i umjetničkom ambicijom. Karl Ove Knausgård! Ući u taj svijet, zatvoriti se opet u tu autobiografiju, autofikciju, reality-lit, doku-fikciju, što god bilo, u čitateljskom smislu ništa nije ravno tome, nijedna literatura nema trenutačno veći čitateljski prioritet. (...) I gdje god da gurnuli prst, ulazite u tu, jednu te istu, veliku doku-fikciju, u tu fascinantnu literarnu kuću. Dragan Jurak, Moderna vremena ... Knausgårdova magija sastoji [se] u hipnotičkom zanosu u koji baca čitatelja, u užitku koji proizlazi iz ljepote teksta, iz prizora, atmosfere i mirisa, iz drame čovjekova života u čijoj strahotnosti i banalnosti postoji nešto duboko utješno. Miljenko Jergović, Jutarnji list Nakon što sam pročitao petu knjigu, mogu se opustiti. Više ne sumnjam. U cijelosti drži vodu. Jedino što zadnji tom utvrđuje jest da je riječ o kapitalnom djelu u poslijeratnoj povijesti norveškoga romana ili da imamo posla s romanom jedinstvenim u svijetu u prvome desetljeću 21. stoljeća. Trond Haugen, Dagsavisen Nešto najveličanstvenije od književnosti kakva se trenutačno piše! Juli Zeh, ZDF - Das literarische Quartet Karizma ovih knjiga, kombinacija kritičkih pohvala, tržišnog uspjeha i neobične briljatnosti njihove forme učinila je bivanje hipnotiziranim opširnim opisima običnoga norveškog života svojevrsnom kulturološkom obvezom… Moja borba, peta knjiga toliko je gusta detaljima da se većina mora zaboraviti. A gube se na sličan način kako gubimo naše dane i naše sate, samo da bi se naglo vratili u trenucima prisjećanja. Knausgård nas je darovao kompletom romana koji oblikom i teksturom odgovaraju našim prošlostima… bolje od ijednog romana koji sam pročitao… The Financial Times |
Karl Ove Knausgård (Oslo, 1968.) studirao je književnost i umjetnost na Sveučilištu u Bergenu. Njegov je prvijenac Ute av verden (1998.) dobio Nagradu norveških književnih kritičara (prvi put u povijesti osvojio ju je debitant), a drugi roman Ima vrijeme za sve (2004.) osvojio je niz nagrada i nominiran je za Nagradu Nordijskoga vijeća. Od 2009. do 2011. objavljuje heksalog Moja borba (Min Kamp) koji se u Norveškoj, zemlji od oko pet milijuna stanovnika, prodao u više od pola milijuna primjeraka. Za Moju borbu dobio je brojne nagrade, a 2015. i Međunarodnu nagradu Die Welta te 2017. visoko cijenjenu Jeruzalem Prize, koja promiče slobodu pojedinca u društvu, a dobili su je samo najznačajniji pisci naše epohe. Za mnoge kritičare Knausgårdova Moja borba najznačajnije je djelo skandinavske književnosti 21. stoljeća. Objavio je kvadrilogiju Årstid encyklopedien (Enciklopedija godišnjih doba), čiju prvu knjigu O jeseni OceanMore objavljuje ove jeseni. |
Jesper Juul: Kako biti vođa vučjeg čopora? Posljednja knjiga Jespera Juula govori o promjenama u pristupu odgoju djece. Odgojne paradigme prilagodile su se društvenim i povijesnim okolnostima, a era permisivnog odgoja, dominantna u proteklih dvadeset godina, prevladana je. Roditelji koji su bili strogo odgajani učinili su sve da tako ne odgajaju vlastitu djecu. No rezultati istraživanja pokazali su da djeci takav odgoj nipošto ne odgovara. Ona trebaju vodstvo u obitelji, no vodstvo nije isto što i odgoj: naime, bez vodstva u obitelji nema ni odgoja. Roditelji mogu odgajati zdravo dijete samo ako se u roditeljskoj ulozi osjećaju kompetentnima i vrijednima, a ne bespomoćnima. Razvoj osjećaja vrijednosti u djeteta gotovo posve ovisi o roditeljskom vodstvu. Djeca i roditelji mogu učiti jedni od drugih, ali roditelji prije svega moraju kod sebe otkriti i razviti osjećaj vlastite vrijednosti kako bi ga mogli razviti kod svoje djece. Jesper Juul (1948.) danski je terapeut i autor nekoliko knjiga o roditeljstvu, rođen u Vordingborgu. Nakon srednje škole radio je kao pomoćni kuhar na brodu u istočnoj Aziji. Diplomirao je povijest i religijske znanosti na Učiteljskom fakultetu Marselisborg Seminarium, a potom je studirao povijest europskih ideja na Sveučilištu Aarhus u Danskoj. Radeći kao učitelj, socijalni radnik i u savjetovalištu za mlade, Juul stječe obrazovanje u obiteljskoj terapiji u Danskoj, Nizozemskoj i SAD-u. Godine 2007. osniva Family-lab International, savjetodavnu organizaciju koja održava edukativne seminare za roditelje i srodne organizacije diljem svijeta. Pisao je mnoga djela u kojima obrađuje izazove roditeljstva poput Znati reći ‘ne’ mirne savjesti, Hura! Idemo jesti!, Ovo sam ja! Tko si ti?: O bliskosti, poštovanju i granicama između odraslih i djece, Obitelji s kronično bolesnom djecom. Punih četvrt stoljeća proveo je na čelu skandinavskoga Kempler instituta. Juul je svjetsku slavu stekao knjigom Vaše kompetentno dijete: Prema novim temeljnim vrijednostima obitelji (1995.) u kojoj se suprotstavlja mnogim tradicionalnim odgojnim metodama, a knjiga je doživjela mnoga izdanja, prijevode na 16 jezika te je prodana u više od pola milijuna primjeraka. |
|
|
