Saznajte što banke ne žele da znate o oročenoj štednji!

 

Prema podacima objavljenima od strane HNB-a stanovnici Hrvatske na štednji imaju više od 160 milijardi kuna. Trenutno više od 150 tisuća hrvatskih građana na štednji ima više od milijun kuna, dok ukupno štedi oko 750 tisuća građana.

Štednja u banci je jedan od najkonzervativnijih načina čuvanja novca jer podrazumijeva vrlo mali rizik i zato se na nju odlučuje najveći broj ljudi.

Postoje i drugi pasivni oblici ulaganja kao što su investicijski fondovi ili dionice, ali oni sa sobom nose povećani rizik. Svatko tko prati financijska tržišta zna da trenutno, nakon silovitog rasta svjetskih financijskih tržišta u trajanju od 9 godina, nije pametno ulagati u dionice. Razlog je jednostavan - nakon najdužeg rasta u povijesti, za očekivati je veću korekciju cijena dionica. Za razliku od svjetskih, hrvatske dionice stagniraju već godinama, a u idućoj recesiji će također padati zajedno s većinom ostalih dionica na svijetu.

Vratimo se na jednu od najpraktičnijih opcija, a to je štednja u banci. Je li to baš najbolja investicijska odluka i postoji li možda nešto što daje bolje rezultate?

Štednja - loša investicijska odluka

Iako iz gore navedenih podataka HNB-a možemo vidjeti da značajniji broj Hrvata razmišlja o svojoj budućnosti, ono što više od 750 tisuća štediša ne zna jest da njihov novac u banci, iako ima kamatu na oročenje, više gubi na vrijednosti nego što ostvaruje prihod od te kamate. Samim time smisao čuvanja novca u vidu štednje gubi smisao, a najveću korist od štednje ima banka u kojoj je otvorena štednja.

Većina vas se sada pita kako je to moguće, stoga ćemo pokušati na jednostavan način objasniti o čemu se tu radi.

Recimo da ste prije 20 godina dobili nasljedstvo od 100.000 kuna i stavili ga na štednju s prosječnom kamatnom stopom od 2% (trenutno je prosječna kamata ispod 1%). Danas biste imali 148.594 kuna na računu. U tom razdoblju imali ste 3% prosječnu inflaciju godišnje, što znači sa ste svake godine gubili po 1% kupovne moći! Drugim riječima, danas 148.594 kuna vrijedi otprilike kao 85.000 kuna prije 20 godina.

Nasljedstvo 1998.g - 100.000 kuna
Kamata na štednju - 2% godišnje (prosjek)
Inflacija - 3% godišnje (prosjek)

Stanje na računu 2018. - cca 149.000 kuna

Realna vrijednost novca u usporedbi sa 1998. - cca 85.000 kuna

Nemojmo zaboraviti da je sada tu i 12% poreza na štednju, tako da su konačni rezultati još lošiji. Ova jednostavna kalkulacija pokazuje koliko je držanje novca na štednji loša odluka.

Rješenje - Zlato kao štednja i osiguranje!

Većina osoba koje imaju novac na štednji u banci stavili su ga tamo jer nisu znali što drugo napraviti s njime. Nisu se odlučili na investiranje u fondove jer su se opekli 2008. g., a mešetarenje s dionicama zahtjeva određeno znanje i konstantno praćenje tržišta, što ih ostavlja pri ideji konzervativne štednje u banci. U takvoj situaciji se investicijsko zlato nameće kao najbolja opcija. Ulaganje u investicijsko zlato je relativno novo u Hrvatskoj, jer se do ulaska u EU na ovaj vid ulaganja plaćao PDV pa nije bilo isplativo.

Danas su prednosti ulaganja u investicijsko zlato velike, a mi ćemo nabrojati samo neke:

  • velika likvidnost (prodati investicijsko zlato možete brzo i jednostavno)
  • nema 12% poreza na kapitalnu dobit
  • sigurnost (imuni ste na vladine odluke ili propast banke)
  • čuva vrijednost Vašeg bogatstva
  • rast cijene zlata od cca 7,5% godišnje (u zadnjih 20 godina)

Da ste prije 20 godina sa 100.000 kuna od nasljedstva kupili zlato (cca 52 troj unce), kalkulacija bi izgledala ovako:

Nasljedstvo 1998. - 100.000 kuna
Kupnja zlata - 1.617 grama zlata ili 52 unce
Inflacija - 3% godišnje (prosjek)

Vrijednost zlata u 2018. - cca 430.000 kuna

Realna vrijednost novca u usporedbi sa 1998. - cca 245.000 kuna

Rast cijene zlata od prosječno 7,5% godišnje može, no nema garancije da će biti ostvaren u budućnosti. No, zlato će dugoročno ostvariti svoju primarnu funkciju - OČUVANJE VRIJEDNOSTI IMOVINE!

Kroz povijest se je pokazalo da je ulaganje u zlato odličan način da Vaše bogatstvo bude očuvano. Naravno, svaki rast vrijednosti veći od inflacijske stope je jedan dodatni plus, koji iz godine u godinu daje poticaj investitorima da ulažu u zlato i da na taj način osiguraju sigurnu budućnost za sebe i svoje bližnje.

Banka Zlata - Centralno mjesto investicijskog zlata u Hrvatskoj!

Prva odluka o kupnji investicijskog zlata je najteža, stoga je tu BankaZlata.com i stručni tim analitičara, koji mogu odgovoriti na sva pitanja koja imate. Banka Zlata je osnovana od strane tima koji godinama radi u financijskoj industriji i koji za glavni cilj ima pružiti alternativni i puno bolji način ulaganja, kako ljudi ne bi gubili vrijednost imovine kroz godine radi inflacije i ostalih tržišnih faktora.

Uz prodaju i otkup investicijskog zlata i srebra po najpovoljnijim cijenama, Banka Zlata pruža čuvanje investicijskog zlata u bankovnom sefu, te zgodnu aplikaciju “Bullion Portfolio”, putem koje možete pratiti vrijednost investicije u plemenitim metalima.

Jednom kada zlato osjetite u Vašim rukama postat ćete svjesni da je to najbolja opcija za investiranje u Vašu budućnost, jer osim što je najsigurnija, o njoj odlučujete isključivo Vi čuvajući je u Vašem domu, sefu ili u našim sigurnim prostorima. Najbitnije je da u svakom trenutku njome možete slobodno raspolagati, ali i znati koliko točno vrijedi. Osjećaj stvarnog fizičkog posjedovanja, a ne virtualnih brojki i stanja sigurno za svakoga stvara osjećaj mira i sigurnosti. Svaka druga odluka o ulaganju u investiciju koju možete držati u ruci, postaje jednostavnija i sigurnija, budući da sve konce držite Vi sami u svojim rukama i na taj način sami sebi krojite svijetlu budućnost.

Ako želite saznati više o investicijskom zlatu, posjetite stranicu BankaZlata.com, gdje možete pročitati veliki broj zanimljivih članaka i informacija o ulaganju u zlato. Također možete nazvati broj 01/3000-783 i slobodno zatražiti savjet naših stručnjaka. Bit će nam više nego drago biti dio Vaše sigurne budućnosti.

BankaZlata.com je internet domena u vlasništvu tvrtke Saiva d.o.o., a sve gore navedeno se ne može smatrati investicijskim savjetom i pozivom na kupnju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 12:37