Kada pričamo o gastronomiji, bez problema možemo reći kako je talijanska kuhinja jedna od najpoznatijih, ali i najboljih u čitavom svijetu. Zemlja tjestenine, pizze, vina i sira smjestila se na jugu Europe, a u mirisima i okusima talijanske kuhinje uživa se stoljećima.
Sam razvoj talijanske kuhinje dogodio se zahvaljujući brojnim političkim promjenama kroz povijest. Italija se kao država formirala tijekom 19. stoljeća, ali njezina kuhinja vuče korijene još iz Antičkog doba, točnije iz 4. stoljeća prije Krista. U to vrijeme u Italiji su živjeli brojni narodi poput Etruščana, Kartažana, Feničana Itala, Latina te Grka na Siciliji, koji su pripremali jednostavna jela.
Prva poznata antička kuharica potječe upravo iz tog perioda, a napisao ju je Grk po imenu Archestratus iz Sirakuze. Kuharica je sadržavala savjete o upotrebi najkvalitetnijih namirnica, gdje pronaći najbolju mediteransku hranu te kako pripremiti ribu na jednostavan način. Tijekom Rimskog Carstva mijenja se dotadašnji oblik te talijanska kuhinja dobiva dodatnu notu. Rimljani uvode različite začini i bilje te se počinje proizvoditi kruh i tjestenina, a sa Sicilije počinju uvoziti sir jer su Sicilijanci glasili za najbolje proizvođače sireva. Koze su postale dio folklora, sadile su se artičoke i poriluk te su uvedene nove tehnike pripreme hrane.
Nakon raspada Carstva dolazi do podjele na regije koje formiraju svoje tradicije koje su nam poznate još i danas. Na sjeveru Italije je prevladavao rižoto, središnji dio je poznat po tortelinima, a na jugu se pripremaju famozne pizze. Na talijansku kuhinju utjecali su i Arapi koji su u 9. stoljeću napali Siciliju i tako donijeli dio svoje kuhinje poput riže, badema i špinata, dok su u 12. stoljeću Normani donijeli Casserole i bakalar. Definicija talijanske kuhinje kakvu poznajemo i danas dogodila se otkrićem Novog svijeta kada su rajčica, krumpir, paprika i kukuruz postali temeljne namirnice, a talijanska gastronomija ostvarila je svoj utjecaj diljem svijeta.
A dan danas je prvo čega se sjetimo kada pomislimo na talijansku kuhinju sigurno - tjestenina. Različiti oblici, punjena vrsta tjestenine poput raviola i tortellina, ali i izvorne lazanje te cannellonima. Pizza također predstavlja još jedno vrlo prepoznatljivo talijansko jelo, a kod nas su najpoznatije one s tankom korom, nadjevene rajčicom, mozzarellom i drugim dodacima, to su zapravo samo varijacije napuljskog tipa pizze. Na Siciliji se pripremaju pizze s debelom korom, dok su u cijeloj Italiji vrlo popularne bijele pizze, koje ne sadrže umak od rajčice.
U Italiji se proizvodi više od 450 različitih vrsta sireva. Od parmezana, mozzarelle, gorgonzole, pecorina, Provolone, ricotte i mascarponea samo su neki od najpoznatijih, a Talijani su poznati i po gurmanskim salamama i suhomesnatim proizvodima, poput mortadele, pršuta, pancete i raznih pikantnih kobasica. Također, veliku ulogu imaju i začini poput origana, timijana, peršina, ružmarina, bosiljka i kadulje, koji jelima daju prepoznatljiv okus i miris.
Talijanske slastice su također svjetski poznate. Od kremastog sladoleda od kojih nastaju zazubice pa do Panna cotte, slastice na bazi mliječnih proizvoda, a posebno je ukusna ona pripremljena s dodatkom svilenkastog talijanskog jogurta prelivena preljevom sa šumskim voćem. U pripremi slastica Talijani često koriste i bademe, čemu svjedoče popularni gorkasti keksi amaretti, slatki mandulat te marcipan, sveprisutna slastica na Siciliji. Još jedan poznati desert je i tiramisu.
Za sam kraj, vino i kava su nezaobilazan dio talijanske kulture. Italija ima jednu od najbogatijih svjetskih ponuda vina koje se pije uz ručak i večere, dok se ujutro ispija kava. Naravno, kava ide i nakon većih obroka, a uz nju se često jedu i prigodni kolači poput panettonea, talijanskog kolača od jogurta, brasadelle. Svoj dio okusa Italije možete pronaći u prigodnom Talijanskom tjednu u Plodinama i buon appetito!