Povišeni krvni tlak i kronična bolest hipertenzija vrlo su česti u našoj populaciji te se smatraju jednim od najvažnijih čimbenika rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila te cerebrovaskularnih bolesti. Prema istraživanjima, čak 40% stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije.
Postoje brojni čimbenici koji utječu na pojavu ovih stanja, a svakako valja istaknuti dob, spol te postojanje hipertenzije u obiteljskoj anamnezi. Ove čimbenike na žalost ne možemo kontrolirati, ali na neke druge ipak možemo utjecati. Naime, pokazalo se kako prehrana, posebice ona koja obiluje kalijem, magnezijem i vlaknima, a siromašna je natrijem, može pomoći u kontroli visokog krvnog tlaka.
Američki znanstvenici razvili su i brojnim studijama ispitali DASH dijetu (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension) koja je karakteristična po visokom unosu voća i povrća, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda i soli. Dijeta se pokazala vrlo učinkovitom i moguće ju je prihvatiti dugoročno, kao način života, a rezultati su vidljivi već nakon dva tjedna. Taj model dijete moguće je primijeniti u brojnim lokalnim inačicama, međutim, nama je najbliža i znanstveno najutemeljenija upravo mediteranska prehrana.
Koja je uloga mediteranske prehrane?
Još od polovice prošloga stoljeća znanstvenici veličaju mediteransku prehranu zbog povoljnog učinka na zdravlje i dugovječnost čovjeka. Tijekom proteklih šezdeset godina brojne su studije mediteranski način života i prehrane povezale s manjim rizikom od brojnih bolesti, pa tako i kada je u pitanju hipertenzija odnosno povišeni krvni tlak.
Osim što je zdrava, mediteranska prehrana je i ukusna, a u njoj dominiraju žitarice, mnogo svježeg voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Mediteranska dijeta bogata je vlaknima, antioksidansima, vitaminima, mineralima, kvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama te osobito blagotvornim omega-3 masnim kiselinama. Svi ti nutrijenti pojedinačno doprinose zdravlju, ali djeluju i sinergijski u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.
Svakako je poželjno istaknuti važnost konzumacije ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Brojne su znanstvene studije pokazale kako ovo dragocjeno ulje ima povoljan učinak kod povišenog krvnog tlaka. Također, utvrđeno je da osobe s povišenim krvnim tlakom koje su na terapiji lijekovima tijekom visokog unosa maslinovog ulja imaju smanjenu potrebu za lijekovima.
Riba – riznica omega – 3 masnih kiselina
Često se spominje kako je nedostatak omega-3 masnih kiselina „skorbut našega vremena” jer se tijekom posljednjih 150 godina, konzumacija omega–3 masnih kiselina smanjila se za 80%, a unos omega-6 masnih kiselina povećao se za nekoliko stotina posto. Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan utjecaj na zdravlje populacije odnosi se na povećan unos omega-3 masnih kiselina poput eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA).
Omega-3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, a u prvom redu čuvaju zdravlje srca i krvnih žila.
Riba je zasigurno jedan od najvrjednijih izvora spomenutih omega – 3 masnih kiselina. To se posebice odnosi na plavu ribu, kao što su srdela, skuša, tuna i inćuni.
Zanimljivi su rezultati jednog istraživanja koje su proveli znanstvenici sa Harvarda. Naime, dokazano je kako osobe koje redovito jedu umjerene količine ribe bogate omega-3 masnim kiselinama imaju 36% niži rizik od obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.
U svrhu očuvanja našeg cjelokupnog zdravlja ribu se preporuča konzumirati barem dva puta tjedno u količini od 170 g, a poželjno je da barem jednom u tjednu to bude plava riba.
Piše: Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka