IN VINO VERITAS

Vino kao životna i umjetnička inspiracija

    AUTOR:
    • Sponzorirani sadržaj

  • OBJAVLJENO:
  • 27.09.2019. u 16:03

2 glasses of rose champagne
Getty Images/iStockphoto

 

Nerijetko se kaže kako je u trenutku kada je nastala civilizacija nastalo i vino. Ipak, istina je malo drugačija, ali njegova važnost kroz povijest pa do danas je neupitna. Nektar bogova, kako mu vole tepati, nastao je fermentacijom bobica grožđa, a još davno su mu se pridavala magična svojstva, a koristilo se i u medicinske svrhe. A svaka civilizacija koja ga je napravila, nije ga prestala piti do dana današnjeg.

Prvi dokazi o ispijanju vina datiraju unazad 9 000 godina u Kini, dok se u Europi vino pojavilo nešto kasnije, 6 000 godina prije Krista u Gruziji. Poznato je kako su kolijevke civilizacije Mezopotamija, Egipat, a zatim stara Grčka i stari Rim, a osim svojih učenja i znanja o astronomiji, medicini i filozofiji, učili su i znali i o proizvodnji vina.

U Egiptu je vino imalo izuzetno važnu ulogu ceremonijalnom, ali i u gospodarskom životu, ali samo kao izvozni proizvod koji nisu konzumirali. Naime, Egipćani su vjerovali kako crno vino potječe od krvi onih koji su se jednom borili protiv bogova. Vjerovali su da je njihova krv pala u zemlju i vratila se kroz vinovu lozu, a to im je bilo i službeno objašnjenje “zašto ljudi polude kad piju vino”. Ipak, u Egiptu se vino koristilo kao anestetik u koji su dodavali razne trave.

Illustration from 19th century
Getty Images
 

Malo drugačije poimanje vina u svojoj kulturi imali su stari Grci, poznati po svom hedonizmu. Platon je zapisao kako „Nijednu stvar više odličnu ni više vrijednu od vina još nije izmislio ni čovjek ni Bog“, a ljubav i strast prema vinu Grci gaje i danas, stoljećima kasnije. Dovoljno govori i činjenica kako su stari Grci vino toliko štovali da su izmislili i boga vina Dionisa, a njemu su posvećivali vinske gozbe, festivale vina.

Vino je bilo božansko piće kojim se štovalo bogove, ali i pomoću kojeg su se “proširivali umovi”. Filozofi poput Platona i Aristotela nisu se upuštali u ni jednu diskusiju bez pehara punog vina, a nerijetko se ono razrjeđivalo s vodom, što je zabilježeno i u Homerovoj Ilijadi gdje se spominje omjer - 1:20.

Ancient Greek Fresco in Paestum, Italy, called the
Getty Images
 

Još jedna civilizacija koja je obožavala vino poput starih Grka bili su i stari Rimljani čiji se bog vina zvao Bacchus. Konzumirali su vino svakog dana, a prvi su počeli koristiti bačve i staklene boce za skladištenje vina. Sukladno nerijetko divljim zabavama koje organizirali, nastale su i bakanalije, izvedenica od boga Bacchusa, izraz koji je postao metafora za raskalašene zabave ili orgije na kojima sudionici konzumiraju velike količine alkoholnih pića.

Rimsko Carstvo je palo, ali vino je i danas prisutno! Iako više nema bakanalija u punom smislu riječi, današnji umjetnici i dalje svoju inspiraciju pronalaze uz pomoć dobre kapljice vina. Eddie Vedder ide toliko daleko da se više ni ne pojavljuje na pozornici bez svojeg omiljenog pića, ali nije jedini.

Old fashioned Porto wine cellar with wooden barrels in Porto, Portugal
Getty Images
 

Ljubav prema vinu dizajnerice Victorije Beckham i njezinog supruga Davida, ide toliko daleko da su pokrenuli i vlastitu vinariju. Jednaku strast dijeli i kultni redatelj i producent, Francis Ford Coppola koji je također pokrenuo vlastitu vinariju, a ode vinu se mogu iščitati iz njegovih remek djela poput trilogije „Kum“ gdje je vino esencijalni dio sicilijanske kulture i baštine. 

Naravno, vino je i savršena inspiracija za pjesme, a mi vam za kraj donosimo play listu za savršeno vinsko druženje. Živjeli!

 

Vrhunska vina za potpuno uživanje i relaksaciju pronađite u INTERSPAR ponudi