ZAGREB - Što donosi 2009. godina u znanosti? Nova otkrića, nove spoznaje, ali i uzbudljive prodore koji će ponovno pomaknuti granice našeg neznanja. Dakako, što će konkretno znanstvenici otkriti, nemoguće je predvidjeti; naposljetku, najveća otkrića uglavnom su neočekivana. Ipak, već sada znamo da će 2009. biti značajna godina za znanost jer bit će posvećena dvojici znanstvenih velikana, Galileu i Darwinu.
Naime, Međunarodni astronomski savez (IAU) i UNESCO proglasili su 2009. Međunarodnom godinom astronomije obilježavajući tako 400 godina prvog astronomskog promatranja uz pomoć teleskopa koje je proveo Galileo Galilei.
a) Pizzi
b) Padovi
c) Firenci
2. Galileov mecena zvao se:
a) Robert Bellarmine
b) Cosimo II Medici
c) Cesare Borgia
3. Kako se zvao kardinal, poklonik Galileova rada, koji je 1623. godine postao papa Urban VIII:
a) Paul Popard
b) Robert Belarmine
c) Maffeo Barbarini
Galileova životna ljubav s kojom je imao troje vanbračne djece zvala se:
a)Marina Gamba
b) Victoria Colona
c) Maria Celeste
5. Galileo je posljednje godine života proveo u kućnom pritivoru:
a) u Rimu
b) u Padovi
c) u blizini Firence
6. Darwin je na Sveučilištu Cambridge studirao:
a) medicinu
b) teologiju
c) geologiju
7. Kapetan broda HMS Beagle, koji je pozvao Darwina na putovanje svijetom, zvao se:
a)Robert Fitrzoy
b) Fitrzoy Maclean
c) Joseph Hooker
8. Prije dvije godine u zoološkom vrtu u Brisbaneu uginula je 176 godina stara kornjača Harriet koju je prema legendi Darwin našao na jednom otoku i poveo u Veliku Britaniju. Taj otok je:
a) Kuba
b) Mauricijus
c) Galapagos
9. Istodobno kad i Darwin, teoriju evolucije objavio je:
a) Alfred Russel Wallace
b) Charles Lyell
c) Thomas Bell
10. Ime prvoga „Darwinova pit-bulla“, nemilosrdnog zagovornika teorije evolucije jest:
a) Richard Dawkins
b) Thomas Huxley
c) Aldous Huxley
Odgovori : (1.a, 2. b, 3. c, 4. a, 5. c, 6. b, 7. a, 8. c, 9. a, 10.b)
Istodobno, 2009. slavi se 200. rođendan Charlesa Darwina te 150 godina od objavljivanja njegova epohalnog djela “Podrijetlo vrsta”. Velike obljetnice bit će obilježene na globalnoj razini: primjerice, u manifestaciju Međunarodna godina astronomije pod sloganom “Svemir: na vama je da ga otkrijete“ dosad se uključilo 135 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Glavna ideja ove manifestacije jest omogućiti što većem broju ljudi pogled kroz teleskop, baš kako je to prije 400 godina učinio Galileo Galilei.
Kada je 1608. godine optičar Hans Lippershey u Nizozemskoj izumio teleskop, vijest se brzo proširila Europom. Talijanski fizičar, matematičar i astronom Galileo Galilei (1564. - 1642.) zatim je taj teleskop usavršio te 1609. godine počeo s prvim opservacijama. Već 1610. godine došao je do čudesnih spoznaja.
Potvrda Kopernika
Otkrio je da je Mjesec stjenovito tijelo slično Zemlji, a ne savršen astralni objekt te da Venera pokazuje mijene, što je bio izravan dokaz da se vrti oko Sunca. Pomoću teleskopa, Galileo je spoznao i da oko Jupitera kruže četiri mjeseca te da Sunce ima pjege, koje pokazuju da rotira. Gdje god je Galileo usmjerio teleskop, vidio je mnoštvo zvijezda.
Galileova su otkrića bila snažna potvrda heliocentrične teorije svemira poljskog astronoma Nikole Kopernika i potpuno su srušila dotadašnju sliku svijeta izgrađenu uglavnom na biblijskoj Knjizi postanka prema kojoj je Zemlja centar svijeta i oko nje se vrte svi nebeski objekti.
Crkva je na Galileova otkrića reagirala tako da mu je 1616. godine zabranila da podržava i poučava Kopernikovu teoriju. No, Galileo se nikako nije mogao pomiriti s nametnutom mu zabranom pa je 1632. godine objavio glasovito djelo “Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo tolemaico e copernicano” u kojem je iznio Kopernikov sustav. Zbog toga je 1633. godine u lancima odveden u Rim pred Inkvizicijski sud. Morao se javno odreći Kopernikova učenja, a proglašen je heretikom, zbog čega je ostatak života proveo u kućnom pritvoru.
Proces koji je Inkvizicija vodila protiv Galilea postao je simbol sukoba između znanosti i vjere, a Crkvi je priskrbio stoljetnu stigmu “neprijateljice znanja”. Papa Ivan Pavao II. tek se 1992. godine ispričao za zlodjela Inkvizicije te priznao da je Galileo mnogo propatio u rukama ljudi i organa Crkve. Međutim, početkom 2008. godine na Sveučilištu Sapienza u Rimu izbili su prosvjedi studenata i profesora zbog rektorove odluke da pozove papu Benedikta XVI. da održi uvodno predavanje na otvorenju akademske godine.
Pobuna na Sveučilištu
Studenti i profesori pobunili su se zbog Papina dolaska jer je on 1990. godine, tada još kardinal Joseph Ratzinger, rekao da je “crkveni proces protiv Galilea bio opravdan i pošten”. Papa Benedikt XVI. naposljetku je sam otkazao predavanje, a nedavno je, u povodu Međunarodne godine astronomije, odao počast Galileu.
Dok je Galileo svojim opservacijama srušio crkvenu sliku svijeta prema kojoj je Zemlja bila centar svemira, engleski prirodoslovac Charles Darwin (1809. - 1882.) pokazao je da je čovjek posljednji u dugom evolucijskom nizu životinja od kojih se razdvojio putem prirodne selekcije.
Priča o Darwinovoj teoriji evolucije, koju mnogi znanstvenici nazivaju “najsnažnijom idejom ljudskog uma”, počinje u 1831. godine kada se 21-godišnji Charles Darwin ukrcao na brod Beagle na putu oko svijeta. Pet godina plovidbe izmijenilo je Darwinov život. Pronašao je velik broj fosila koji su ga uvjerili da je Zemlja vrlo stara, vidio je različita podneblja, raznovrsnu floru i faunu. Spoznao je da na otocima žive brojne vrste slične onima na kopnu, a ipak različite jer su se prilagodile novim uvjetima života. Kada se 1836. godine vratio u Englesku, Darwin je počeo razvijati svoje ideje, a 1838. godine napisao je nacrt teorije evolucije putem prirodnog odabiranja. Zatim je teoriju razrađivao puna dva desetljeća, a njegovi biogafi tvrde da je svjesno oklijevao s objavljivanjem jer je znao kako će to uzdrmati crkveni pogled na postanak čovjeka. Navodno, Darwin nije želio ni uvrijediti svoju voljenu i duboko religioznu suprugu Emmu.
Teorija evolucije prvi put je predstavljena 1. srpnja 1858. godine u Linnean Societyju u Londonu, ali Darwin nije nazočio njezinu predstavljanju jer je u svojoj kući u Kentu oplakivao smrt 19-mjesečnog sinčića Charlesa. Troje od desetero djece Charlesa i Emme, inače njegove sestrične, umrlo je u ranom djetinjstvu.
Najnapadanija teorija
Nakon što je njegov rad predstavljen u javnosti, Darwin je marljivo prionuo na pisanje i 1859. godine naposljetku je objavljena knjiga “Porijeklo vrsta”. Darwinova teorija odmah je privukla pozornost intelektualne javnosti, a ono što je zatim uslijedilo pokojni je antropolog Stephen J. Gould nazvao “najvećom ideološkom revolucijom u znanosti”. U proteklih 150 godina teorija evolucije bila je predmet niza žestokih rasprava koje su joj priskrbile i epitet “najnapadanije teorije u povijesti čovječanstva”. Iako praktički svakodnevno iz laboratorija stižu potvrde teorije evolucije na molekularnoj razini, Darwinova teoriju i dalje je predmet spora u nizu zemalja. Primjerice, u “znanstvenoj Meki” Americi 60 posto ljudi ne prihvaća teoriju evolucije. Mnogi od njih i dalje slijepo vjeruju da je Bog prije 6000 godina najprije stvorio Adama, a zatim je iz njegova rebra nastala Eva.
Katolici priznaju evoluciju
Za razliku od kršćanskih crkvi u Americi iz čijih redova dolazi najveći otpor teoriji evolucije, Katolička crkva od 1950. godine, dakle od vremena pape Pija XII., smatra da je evolucija valjani znanstveni pristup koji nije u neskladu s Biblijom.
Slično je 1996. godine ponovio i papa Ivan Pavao II., a vatikanski ministar kulture Gianfranco Ravasi nedavno je izjavio da se Sveta Stolica neće ispričati Darwinu jer njegovu teoriju nikada nije osudila niti je zabranila “Podrijetlo vrsta”. Ravasi je, također, najavio i da će u počast Charlesu Darwinu i “Podrijetlu vrsta” u Vatikanu krajem veljače 2009. godine biti održana znanstvena konferencija.
Četiri “zvijezde” koje je Galileo uočio kako kruže oko Jupitera pokazale su da Zemlja nije središte oko kojega se okreću sva nebeska tijela, planine i doline na Mjesecu pokazivale su da on kao nebesko tijelo nije bitno različit od Zemlje, pjege na Suncu demonstrirale su da ono nije savršeno i nepromjenjivo tijelo, a pogled na Mliječni put otkrio je da su magličaste pojave na nebu zapravo rojevi zvijezda. Uz pomoć teleskopa Galileo je pokazao da je svemir mnogo veći i zanimljiviji nego što se vjerovalo te da njegovo istraživanje zahtijeva podjednako otvorene oči kao i otvoren um.
Ako je Galileo započeo emancipaciju razuma od vjere, onda je Darwin omogućio njezino dovršenje. Do Darwina nije bilo uvjerljive alternative teističkom odgovoru na pitanje postanka života, biološke raznolikosti i prilagođenosti živih bića njihovoj okolini.
Umjesto pozivanja na mudrost i dobrotu Svevišnjega, Darwin je ponudio jednostavan i empirijski obilato potkrijepljen odgovor: biološka raznovrsnost rezultat je dugotrajnog procesa prilagodbe organizama svojoj okolini.
To znači da se različiti i vrlo složeni organizmi, ako imaju dovoljno dugo vremena, mogu razviti iz malog broja posve jednostavnih organizama, a ovi iz nežive tvari. Iako prijelaz iz neživoga u živo još nije potpuno razjašnjen, teorijom evolucije danas se uvjerljivo tumači pojava svijesti, emocija, jezika, pa i morala.
Tanja Rudež
Naime, Međunarodni astronomski savez (IAU) i UNESCO proglasili su 2009. Međunarodnom godinom astronomije obilježavajući tako 400 godina prvog astronomskog promatranja uz pomoć teleskopa koje je proveo Galileo Galilei.
a) Pizzi
b) Padovi
c) Firenci
2. Galileov mecena zvao se:
a) Robert Bellarmine
b) Cosimo II Medici
c) Cesare Borgia
3. Kako se zvao kardinal, poklonik Galileova rada, koji je 1623. godine postao papa Urban VIII:
a) Paul Popard
b) Robert Belarmine
c) Maffeo Barbarini
Galileova životna ljubav s kojom je imao troje vanbračne djece zvala se:
a)Marina Gamba
b) Victoria Colona
c) Maria Celeste
5. Galileo je posljednje godine života proveo u kućnom pritivoru:
a) u Rimu
b) u Padovi
c) u blizini Firence
6. Darwin je na Sveučilištu Cambridge studirao:
a) medicinu
b) teologiju
c) geologiju
7. Kapetan broda HMS Beagle, koji je pozvao Darwina na putovanje svijetom, zvao se:
a)Robert Fitrzoy
b) Fitrzoy Maclean
c) Joseph Hooker
8. Prije dvije godine u zoološkom vrtu u Brisbaneu uginula je 176 godina stara kornjača Harriet koju je prema legendi Darwin našao na jednom otoku i poveo u Veliku Britaniju. Taj otok je:
a) Kuba
b) Mauricijus
c) Galapagos
9. Istodobno kad i Darwin, teoriju evolucije objavio je:
a) Alfred Russel Wallace
b) Charles Lyell
c) Thomas Bell
10. Ime prvoga „Darwinova pit-bulla“, nemilosrdnog zagovornika teorije evolucije jest:
a) Richard Dawkins
b) Thomas Huxley
c) Aldous Huxley
Odgovori : (1.a, 2. b, 3. c, 4. a, 5. c, 6. b, 7. a, 8. c, 9. a, 10.b)
KVIZ: Koliko poznate Galileja i Darwina1. Galielo Galiei rođen je u: |
Istodobno, 2009. slavi se 200. rođendan Charlesa Darwina te 150 godina od objavljivanja njegova epohalnog djela “Podrijetlo vrsta”. Velike obljetnice bit će obilježene na globalnoj razini: primjerice, u manifestaciju Međunarodna godina astronomije pod sloganom “Svemir: na vama je da ga otkrijete“ dosad se uključilo 135 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Glavna ideja ove manifestacije jest omogućiti što većem broju ljudi pogled kroz teleskop, baš kako je to prije 400 godina učinio Galileo Galilei.
Kada je 1608. godine optičar Hans Lippershey u Nizozemskoj izumio teleskop, vijest se brzo proširila Europom. Talijanski fizičar, matematičar i astronom Galileo Galilei (1564. - 1642.) zatim je taj teleskop usavršio te 1609. godine počeo s prvim opservacijama. Već 1610. godine došao je do čudesnih spoznaja.
Potvrda Kopernika
Otkrio je da je Mjesec stjenovito tijelo slično Zemlji, a ne savršen astralni objekt te da Venera pokazuje mijene, što je bio izravan dokaz da se vrti oko Sunca. Pomoću teleskopa, Galileo je spoznao i da oko Jupitera kruže četiri mjeseca te da Sunce ima pjege, koje pokazuju da rotira. Gdje god je Galileo usmjerio teleskop, vidio je mnoštvo zvijezda.
Galileova su otkrića bila snažna potvrda heliocentrične teorije svemira poljskog astronoma Nikole Kopernika i potpuno su srušila dotadašnju sliku svijeta izgrađenu uglavnom na biblijskoj Knjizi postanka prema kojoj je Zemlja centar svijeta i oko nje se vrte svi nebeski objekti.
|
|
Crkva je na Galileova otkrića reagirala tako da mu je 1616. godine zabranila da podržava i poučava Kopernikovu teoriju. No, Galileo se nikako nije mogao pomiriti s nametnutom mu zabranom pa je 1632. godine objavio glasovito djelo “Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo tolemaico e copernicano” u kojem je iznio Kopernikov sustav. Zbog toga je 1633. godine u lancima odveden u Rim pred Inkvizicijski sud. Morao se javno odreći Kopernikova učenja, a proglašen je heretikom, zbog čega je ostatak života proveo u kućnom pritvoru.
Proces koji je Inkvizicija vodila protiv Galilea postao je simbol sukoba između znanosti i vjere, a Crkvi je priskrbio stoljetnu stigmu “neprijateljice znanja”. Papa Ivan Pavao II. tek se 1992. godine ispričao za zlodjela Inkvizicije te priznao da je Galileo mnogo propatio u rukama ljudi i organa Crkve. Međutim, početkom 2008. godine na Sveučilištu Sapienza u Rimu izbili su prosvjedi studenata i profesora zbog rektorove odluke da pozove papu Benedikta XVI. da održi uvodno predavanje na otvorenju akademske godine.
Pobuna na Sveučilištu
Studenti i profesori pobunili su se zbog Papina dolaska jer je on 1990. godine, tada još kardinal Joseph Ratzinger, rekao da je “crkveni proces protiv Galilea bio opravdan i pošten”. Papa Benedikt XVI. naposljetku je sam otkazao predavanje, a nedavno je, u povodu Međunarodne godine astronomije, odao počast Galileu.
Dok je Galileo svojim opservacijama srušio crkvenu sliku svijeta prema kojoj je Zemlja bila centar svemira, engleski prirodoslovac Charles Darwin (1809. - 1882.) pokazao je da je čovjek posljednji u dugom evolucijskom nizu životinja od kojih se razdvojio putem prirodne selekcije.
Priča o Darwinovoj teoriji evolucije, koju mnogi znanstvenici nazivaju “najsnažnijom idejom ljudskog uma”, počinje u 1831. godine kada se 21-godišnji Charles Darwin ukrcao na brod Beagle na putu oko svijeta. Pet godina plovidbe izmijenilo je Darwinov život. Pronašao je velik broj fosila koji su ga uvjerili da je Zemlja vrlo stara, vidio je različita podneblja, raznovrsnu floru i faunu. Spoznao je da na otocima žive brojne vrste slične onima na kopnu, a ipak različite jer su se prilagodile novim uvjetima života. Kada se 1836. godine vratio u Englesku, Darwin je počeo razvijati svoje ideje, a 1838. godine napisao je nacrt teorije evolucije putem prirodnog odabiranja. Zatim je teoriju razrađivao puna dva desetljeća, a njegovi biogafi tvrde da je svjesno oklijevao s objavljivanjem jer je znao kako će to uzdrmati crkveni pogled na postanak čovjeka. Navodno, Darwin nije želio ni uvrijediti svoju voljenu i duboko religioznu suprugu Emmu.
Teorija evolucije prvi put je predstavljena 1. srpnja 1858. godine u Linnean Societyju u Londonu, ali Darwin nije nazočio njezinu predstavljanju jer je u svojoj kući u Kentu oplakivao smrt 19-mjesečnog sinčića Charlesa. Troje od desetero djece Charlesa i Emme, inače njegove sestrične, umrlo je u ranom djetinjstvu.
Najnapadanija teorija
Nakon što je njegov rad predstavljen u javnosti, Darwin je marljivo prionuo na pisanje i 1859. godine naposljetku je objavljena knjiga “Porijeklo vrsta”. Darwinova teorija odmah je privukla pozornost intelektualne javnosti, a ono što je zatim uslijedilo pokojni je antropolog Stephen J. Gould nazvao “najvećom ideološkom revolucijom u znanosti”. U proteklih 150 godina teorija evolucije bila je predmet niza žestokih rasprava koje su joj priskrbile i epitet “najnapadanije teorije u povijesti čovječanstva”. Iako praktički svakodnevno iz laboratorija stižu potvrde teorije evolucije na molekularnoj razini, Darwinova teoriju i dalje je predmet spora u nizu zemalja. Primjerice, u “znanstvenoj Meki” Americi 60 posto ljudi ne prihvaća teoriju evolucije. Mnogi od njih i dalje slijepo vjeruju da je Bog prije 6000 godina najprije stvorio Adama, a zatim je iz njegova rebra nastala Eva.
Katolici priznaju evoluciju
Za razliku od kršćanskih crkvi u Americi iz čijih redova dolazi najveći otpor teoriji evolucije, Katolička crkva od 1950. godine, dakle od vremena pape Pija XII., smatra da je evolucija valjani znanstveni pristup koji nije u neskladu s Biblijom.
Slično je 1996. godine ponovio i papa Ivan Pavao II., a vatikanski ministar kulture Gianfranco Ravasi nedavno je izjavio da se Sveta Stolica neće ispričati Darwinu jer njegovu teoriju nikada nije osudila niti je zabranila “Podrijetlo vrsta”. Ravasi je, također, najavio i da će u počast Charlesu Darwinu i “Podrijetlu vrsta” u Vatikanu krajem veljače 2009. godine biti održana znanstvena konferencija.
Četiri “zvijezde” koje je Galileo uočio kako kruže oko Jupitera pokazale su da Zemlja nije središte oko kojega se okreću sva nebeska tijela, planine i doline na Mjesecu pokazivale su da on kao nebesko tijelo nije bitno različit od Zemlje, pjege na Suncu demonstrirale su da ono nije savršeno i nepromjenjivo tijelo, a pogled na Mliječni put otkrio je da su magličaste pojave na nebu zapravo rojevi zvijezda. Uz pomoć teleskopa Galileo je pokazao da je svemir mnogo veći i zanimljiviji nego što se vjerovalo te da njegovo istraživanje zahtijeva podjednako otvorene oči kao i otvoren um.
Ako je Galileo započeo emancipaciju razuma od vjere, onda je Darwin omogućio njezino dovršenje. Do Darwina nije bilo uvjerljive alternative teističkom odgovoru na pitanje postanka života, biološke raznolikosti i prilagođenosti živih bića njihovoj okolini.
Umjesto pozivanja na mudrost i dobrotu Svevišnjega, Darwin je ponudio jednostavan i empirijski obilato potkrijepljen odgovor: biološka raznovrsnost rezultat je dugotrajnog procesa prilagodbe organizama svojoj okolini.
To znači da se različiti i vrlo složeni organizmi, ako imaju dovoljno dugo vremena, mogu razviti iz malog broja posve jednostavnih organizama, a ovi iz nežive tvari. Iako prijelaz iz neživoga u živo još nije potpuno razjašnjen, teorijom evolucije danas se uvjerljivo tumači pojava svijesti, emocija, jezika, pa i morala.
Emancipacija razuma od vjereGalileo je prvi usmjerio teleskop u zvjezdano nebo s ciljem njegova izučavanja. Iako mu teleskop nije mogao dati konkluzivni dokaz istinitosti kopernikanskog modela, dao mu je brojne dokaze neistinitosti skolastičke kozmologije koju je zastupala Crkva. |
Tanja Rudež