“Nuclear Wintour”, kako ponekad zovu dugogodišnju urednicu američkog Voguea Annu Wintour (62), ne pokazuje slabost i ne trpi neznanje, ali je u nedavnom intervjuu otkrila kako je u ranim danima karijere i sama bila podložna neiskustvu i nedostatku informacija. Daleko od današnje samopouzdane vladarice modnog svijeta, Wintour se morala nositi s teškim kritikama koje su stigle već nakon prve naslovnice pod njenim uredništvom, u studenom 1988. godine.
Naslovnica proizašla iz fotografije koja nije bila snimljena s tom namjerom, a prikazivala je izraelsku manekenku u trapericama i majici s raznobojnim kamenčićima posloženima u obliku križa, bila je u potpunoj suprotnosti s konvencijama i naoko posve neglamurozna, pa su Annu čak nazvali iz tiskare da provjere nije li slučajno došlo do pogreške.
– Bilo je to neplanirano, ali nekako sam osjećala da je dobro. Bilo je nešto posve novo, a činilo se tako prirodnim da sam odlučila pokušati – rekla je Wintour. Dodala je i kako tada nije imala mnogo pojma ni o čemu važnom za prosječnog modnog urednika. Premda se u međuvremenu uzdigla do neprikosnovenog prijestolja na kojem britkim jezikom izdaje zapovjedi i često sama određuje trendove, Wintour je do danas ostala vjerna nekim svojim ranijim principima.
– Ne zanimaju me istraživanja tržišta. Naposljetku odgovaram samo svojim instinktima, koji su ponekad uspješni, a ponekad ne. No ja vjerujem da je potrebno držati do onoga u što vjerujemo.
Rođena Britanka podnijela je snažne kritike i zbog ustupanja Vogueovih naslovnica slavnim osobama, namjesto isključivo modelima kako je do tada bila praksa. Naslovnica s Madonnom izazvala je najviše bure.
– Za prvu naslovnicu s Madonnom pretrpila sam brojne kritike jer se vjerovalo kako će se taj broj slabo prodati. Bilo je to doista malo riskantno, no kada je prodaja narasla za oko 40 posto svi su shvatili kako dalje treba raditi.
Perfekcionistica neugodnog karaktera, Anna Wintour bila je i nadahnuće filma “Vrag nosi Pradu” iz 2006. godine, u kojem Meryl Streep glumi modnu urednicu posve nalik njoj. Strah od Anninog utjecaja bio je toliki da su mnogi dizajneri izbjegli pojavljivanje u filmu koji ju ne prikazuje uvijek u laskavom svijetlu, premda su ga svojim komadima učinili kostimografski jednim od najskupljih u povijesti. Samoj Wintour film se, međutim, svidio, a naročito je hvalila Meryl Streep.
Nakon 23 godine karijere Wintour uskoro objavljuje knjigu s klasičnim naslovnicama poznatog magazina u kojoj se nalazi i njen prvijenac. Knjiga pokriva cjelokupnu povijest modne Biblije s odabranih 300 najzanimljivijih naslovnica, od njenog prvog broja iz 1892. Wintour ju uredila uz pomoć stalnih suradnika Dodie Kazanjian i Hamisha Bowlesa. U njoj su radovi velikana poput Annie Leibovitz, Helmuta Newtona, Brucea Webera i Marija Testina. Među najzanimljivijim primjercima svakako su i prva naslovnica u boji iz 1932. godine te ona najprodavanijeg broja magazina iz obljetničke 1992., kada je Vogue proslavio stoljeće izlaženja. Na njoj su brojni slavni supermodeli koji su ga krasili tokom osamdesetih.
– Odabrali smo tada one djevojke koje su bile vrh glamura u proteklom desetljeću – djevojke kakve su sve druge željele biti. Biti u Vogueu uvijek je nešto značilo. To je priznanje i dokaz nečije uspješnosti – odlučna je Anna Wintour.