ZAGREB - Nastavi li se financijska kriza smirivati, moguć je i pad kamata na bankovne kredite, i to već u prva tri mjeseca 2009. To je najavio
Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.
To potvrđuje i najnovija analiza Velimira Šonje iz Arhivanalitike o troškovima nabave novca banaka koji se plasira kroz kredite u Hrvatskoj.
Akcijom Europske centralne banke cijena novca na međubankovnom europskom tržištu pada, što upućuje na smirivanje krize i lakšu dostupnost novca.
Uz to, Hrvatska narodna banka je labavljenjem monetarne politike smanjila bankama trošak regulacije, čime je bankarima dodatno izbila “iz ruku” svaku pomisao na dizanje kamata.
Kalkulacija dr. Velimira Šonje pokazuje da je od rujna prošle godine do kolovoza ove osnovni trošak kredita banaka iznosio 6,65 posto.
- U vrijeme eskalacije krize u rujnu osnovni trošak banaka popeo se na 7,25 posto.
Tome treba dodati i premiju za rizik od nevraćanja kredita i očekivanu dobit banaka koje banke ugrađuju u kamatu. To znači da je u rujnu za banke bilo koji kredit s kamatom ispod 10 posto bio neprofitabilan - naglasio je Bohaček.
Novca za kredite ima
Središnja banka je ublažila udar rasta kamata na europskim tržištima smanjenjem troškova banaka sa 3,30 na samo 1,93 posto.
HNB je i za početak iduće godine najavio daljnje labavljenje mjera i oslobađanje bankama dodatnih oko 800 milijuna eura nove likvidnosti, što je još jedan razlog za spuštanje, a ne dizanje kamata.
- Kreditna kriza u Hrvatskoj ne postoji i novca ima dovoljno. Normalno je da banke postrožuju uvjete kreditiranja zbog većih premija za rizik - naglasio je Bohaček odgovarajući na pitanje o obustavljanju kreditiranja građana, a posebice poduzeća.
Ponovio je da će banke uvijek imati novca za dobre projekte i dobre tvrtke. Predviđanja bankara govore čak o smnjenju potražnje građana za kreditima zbog straha od recesije i gubitka posla u idućoj godini. Time će se automatski povećati interes banaka za kreditiranje poduzeća.
Prema posljednjim podacima HNB-a, građani su u bankama do kraja listopada zadužili 121,3 milijarde kuna kredita, dok je dug tvrtki premašio 91,2 milijarde kuna. No, tom dugu treba dodati inozemno zaduženje poduzeća koje je dosegnulo 16,59 milijardi eura. Dug tvrtki u inozemstvu samo je u godinu dana povećan za četiri milijarde eura ili čak 32,1 posto.
Kamate se vratile u 2003.
Građani su prema podacima od rujna na kratkoročne kredite plaćali veće kamate nego poduzeća. Prosječna kamata iznosila je 8,69 posto, a za tvrtke 7,57 posto.
Prosječna kamata na dugoročne stambene kredite građanima iznosila je gotovo šest posto, dok je za potrošačke i gotovinske kredite premašila 8,47 posto. Istodobno je kamata za dugoročno zaduživanje tvrtki iznosila 7,21 posto.
Kratkoročne kamate građanima i poduzećima dosegnule su u ovoj godini najvišu razinu od 2003. godine. Kod dugoročnih kredita građanima se kamata vratila na razine od 2004. i 2005. godine. Poduzeća su rujanskom kamatom od 7,21 posto dosegnula kamate od prije sedam godina.
Pažljivo ispitivanje boniteta malih tvrtki i traženje dodatnih elemenata osiguranja kredita, od depozita do hipoteke, početak je otežanog zaduživanja poduzetnika. Svaki dan stižu informacije prema kojima banke ne isplaćuju već odobrene kredite ili odugovlače s procedurom. Jučer se na udaru glasina našla OTP banka koja je u ovoj godini poduzećima plasirala čak 60,8 posto više kredita nego lani.
Male tvrtke očekuju pravi udar manje dostupnosti kreditima iduće godine pa zato zajedno s obrtnicima traže aktivniju ulogu HBOR-a ali i Hamaga, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
- I leasing kuće su postrožile kriterije najma opreme i strojeva, bitnih za malo poduzetništvo.
No, za nas je trenutno opasnije ugrožavanje tekuće likvidnosti, pri čemu se financijska kriza koristi kao alibi za produljavanje rokova plaćanja - naglasio je Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. Najnoviji primjer je rok plaćanja lijekova koji se popeo na 280 dana.
Problem s nenaplaćenim potraživanjima muči svako drugo poduzeće.
Poslodavci stoga traže da se primjenjuje Direktiva EU o sprečavanju kašnjenja plaćanja. Krediti odobreni poduzećima na kraju listopada iznosili su oko 84 milijarde kuna, što je za 10,9 milijardi kuna ili za 14,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Jadranka Šević
To potvrđuje i najnovija analiza Velimira Šonje iz Arhivanalitike o troškovima nabave novca banaka koji se plasira kroz kredite u Hrvatskoj.
Akcijom Europske centralne banke cijena novca na međubankovnom europskom tržištu pada, što upućuje na smirivanje krize i lakšu dostupnost novca.
Uz to, Hrvatska narodna banka je labavljenjem monetarne politike smanjila bankama trošak regulacije, čime je bankarima dodatno izbila “iz ruku” svaku pomisao na dizanje kamata.
Kalkulacija dr. Velimira Šonje pokazuje da je od rujna prošle godine do kolovoza ove osnovni trošak kredita banaka iznosio 6,65 posto.
- U vrijeme eskalacije krize u rujnu osnovni trošak banaka popeo se na 7,25 posto.
Tome treba dodati i premiju za rizik od nevraćanja kredita i očekivanu dobit banaka koje banke ugrađuju u kamatu. To znači da je u rujnu za banke bilo koji kredit s kamatom ispod 10 posto bio neprofitabilan - naglasio je Bohaček.
Novca za kredite ima
Središnja banka je ublažila udar rasta kamata na europskim tržištima smanjenjem troškova banaka sa 3,30 na samo 1,93 posto.
HNB je i za početak iduće godine najavio daljnje labavljenje mjera i oslobađanje bankama dodatnih oko 800 milijuna eura nove likvidnosti, što je još jedan razlog za spuštanje, a ne dizanje kamata.
- Kreditna kriza u Hrvatskoj ne postoji i novca ima dovoljno. Normalno je da banke postrožuju uvjete kreditiranja zbog većih premija za rizik - naglasio je Bohaček odgovarajući na pitanje o obustavljanju kreditiranja građana, a posebice poduzeća.
Ponovio je da će banke uvijek imati novca za dobre projekte i dobre tvrtke. Predviđanja bankara govore čak o smnjenju potražnje građana za kreditima zbog straha od recesije i gubitka posla u idućoj godini. Time će se automatski povećati interes banaka za kreditiranje poduzeća.
Prema posljednjim podacima HNB-a, građani su u bankama do kraja listopada zadužili 121,3 milijarde kuna kredita, dok je dug tvrtki premašio 91,2 milijarde kuna. No, tom dugu treba dodati inozemno zaduženje poduzeća koje je dosegnulo 16,59 milijardi eura. Dug tvrtki u inozemstvu samo je u godinu dana povećan za četiri milijarde eura ili čak 32,1 posto.
Kamate se vratile u 2003.
Građani su prema podacima od rujna na kratkoročne kredite plaćali veće kamate nego poduzeća. Prosječna kamata iznosila je 8,69 posto, a za tvrtke 7,57 posto.
Prosječna kamata na dugoročne stambene kredite građanima iznosila je gotovo šest posto, dok je za potrošačke i gotovinske kredite premašila 8,47 posto. Istodobno je kamata za dugoročno zaduživanje tvrtki iznosila 7,21 posto.
Kratkoročne kamate građanima i poduzećima dosegnule su u ovoj godini najvišu razinu od 2003. godine. Kod dugoročnih kredita građanima se kamata vratila na razine od 2004. i 2005. godine. Poduzeća su rujanskom kamatom od 7,21 posto dosegnula kamate od prije sedam godina.
Pažljivo ispitivanje boniteta malih tvrtki i traženje dodatnih elemenata osiguranja kredita, od depozita do hipoteke, početak je otežanog zaduživanja poduzetnika. Svaki dan stižu informacije prema kojima banke ne isplaćuju već odobrene kredite ili odugovlače s procedurom. Jučer se na udaru glasina našla OTP banka koja je u ovoj godini poduzećima plasirala čak 60,8 posto više kredita nego lani.
Male tvrtke očekuju pravi udar manje dostupnosti kreditima iduće godine pa zato zajedno s obrtnicima traže aktivniju ulogu HBOR-a ali i Hamaga, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
- I leasing kuće su postrožile kriterije najma opreme i strojeva, bitnih za malo poduzetništvo.
No, za nas je trenutno opasnije ugrožavanje tekuće likvidnosti, pri čemu se financijska kriza koristi kao alibi za produljavanje rokova plaćanja - naglasio je Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. Najnoviji primjer je rok plaćanja lijekova koji se popeo na 280 dana.
Problem s nenaplaćenim potraživanjima muči svako drugo poduzeće.
Poslodavci stoga traže da se primjenjuje Direktiva EU o sprečavanju kašnjenja plaćanja. Krediti odobreni poduzećima na kraju listopada iznosili su oko 84 milijarde kuna, što je za 10,9 milijardi kuna ili za 14,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Spas u aktiviranju Hamaga i HBOR-aMale poduzetnike od očekivane ‘suše’ kredita može spasiti samo aktiviranje državne garancijske agencije u njihovu razvojnu agenciju |
Jadranka Šević