BiH uz pomoć Vlade RH pokreće hrvatsku televiziju

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 03.01.2007. u 12:42

Budući da Hrvati u Bosni i Hercegovini još uvijek nemaju televizijski program na materinskom jeziku, a sadašnja Hercegovačka televizija nema dovoljno sredstava da bi sama pokrenula takav program, Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska i Hercegovačko-neretvanska županija uz financijsku pomoć Vlade Republike Hrvatske namjeravaju osnovati hrvatsku televiziju.



S projektom nove televizije, koja će biti javna, ali kombinirana i s komercijalnim programom, kreće se nakon konstituiranja vlasti.



Nakon što je ukinuta televizija Erotel, Hrvatima u BiH ostala je jedina javna televizijska kuća Hrvatska televizija Mostar. Kada je Neovisno povjerenstvo za medije krajem 1999. zabranilo rad te televizijske kuće, njezini su odašiljači oduzeti i predani tadašnjoj tzv. Federalnoj televiziji u nastanku. Federalnu televiziju Hrvati iz zapadne Hercegovine nikada nisu prepoznali kao svoju.



Nakon što su zabranjeni svi nazivi s nacionalnim predznakom" i Hrvatska televizija morala je promijeniti ime pa je postala Hercegovačka RT Mostar. HRT Mostar, rijetka preostale hrvatska TV postaja u BiH, možda nije osobito utjecajna na razini federacije, ali Hrvatima željnima afirmacije hrvatskog jezika, tradicije i kulture, a prije svega vlastitoga identiteta, osobito je značajna.



Da bi došlo do daljnjega razvitka projekta, potrebno je preuzeti vlasnička prava triju županija od Grada Mostara, koji će prema odluci OHR-a, financirati Hercegovačku televiziju do 31. ožujka 2007. Očekuje se suradnja HRT-a i Nove TV u razmjeni programa, pomoći u tehnici i stručnom usavršavanju.



Velika je vjerojatnost da će se u sufinanciranje televizije, zbog marketinških interesa, uključiti i veći gospodarski subjekti na većinskim hrvatskim područjima.

Uz Radio Herceg Bosne koji je javni medij i signalom pokriva 80 posto BiH i 15 općinskih radijskih postaja, Hrvati u BiH imaju tri regionalne televizije: HRT Mostar (javni medij u zapadnome dijelu Hercegovine), HRT Kiseljak (medij u mješovitome vlasništvu u središnjoj Bosni) i HRT Oskar C (medij u privatnome vlasništvu u zapadnomu dijelu Hercegovine).


Bivši generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Ivan Lepoglavec četvrti je plasirani na listi "Osoba 2006." u BiH, u izboru "Nezavisnih novina", objavio je na svojoj internetskoj stranici ovaj banjalučki dnevni list, koji uz ime hrvatskog diplomate stavlja odrednicu "Konzul koji je oživio pokidane veze".



U obrazloženju se naglašava da predstavnici svih naroda i nacionalnih manjina ističu kako je Lepoglavec "čovjek koji je vlastitim angažiranjem doprinio stabilizaciji i razvoju međunacionalnih odnosa, afirmirao povratak i integraciju izbjeglih i raseljenih osoba, te promovirao toleranciju i multikulturalnost" .

Također se ističe njegovo ustrajno zalaganje za unapređenje odnosa dvije susjedne zemlje te afirmiranje spremnosti Hrvatske da konkretno i djelotvorno participira u razvoju ove regije kao i cijele BiH. U obrazloženju za dodjelu naziva "Osoba godine" dodaje se kako je Lepoglavec učinio sve da nesebično doprinese rješavanju brojnih problema i nastojao pomoći ljudima bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest te da je doprinio oživljavanju i obnovi tradicionalnih povijesnih i kulturnih veza BiH i Hrvatske.

Prvom generalnom konzulu RH 1. prosinca 2006. je završio petogodišnji mandat u Banjoj Luci.

Ispred Lepoglavca na listi "Nezavisnih" su premijer Republike Srpske Milorad Dodik, državni ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo, i filmska redateljica Jasmila Žbanić, koja je za film "Grbavica" osvojila "Zlatnog medvjeda" na berlinskom filmskom festivalu. (Hina) 

Generalni konzul RH četvrti na listi "Osoba 2006." u BiH




irb

Izdvajamo