ZAGREB - Četiri ophodna broda, školski brod Andrija Mohorovičić, spasilački brod Faust Vrančić, dva lučka remorkera, vodonosac, četiri helikoptera Mi8, dva zrakoplova Pilatus, oko 250 ljudi te osam radarskih postaja GEM i četiri radara Peregrine glavne su snage Obalne straže koje bi od 1. siječnja trebale nadzirati 31.357 četvornih kilometara unutarnji morskih voda i teritorijalnog mora te 25.207 četvornih kilometara zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa.
- dužina: 21,05 m
- brzina: 7,13 i 10,16 čvorova
- topovi: 1x20 mm
Prema prijedlogu Zakona o Obalnoj straži koji je Vlada odaslala Saboru na usvajanje po hitnom postupku, Obalna straža bit će ustrojena u okviru Hrvatske ratne mornarice. Ako Sabor usvoji ovaj prijedlog zakona, time će konačno biti završen petogodišnji rat državnih institucija za prevlast nad ovom službom. Prevladao je norveški model za koji se osobito zalaže predsjednik Mesić, a prema kojem se Obalna straža ekipira iz sredstava Ratne mornarice.
Prema prijedlogu Zakona, Obalna bi straža trebala obavljati zadatke traganja i spašavanja, pomoći civilima u kriznim situacijama, borbe protiv terorizma, krijumčarenja i proliferacije oružja za masovno uništenje, pomoći civilnim institucijama te izvršavati ostale nevojne zadaće.
- dužina: 32 metra
- brzina: do 27,2 čvora
- topovi: 1x40 mm; 1x20 mm
- četverostruki lanser za projektile Strela-2M
- protupodmorničke dubinske bombe
- 2x dvostruki lanser za osvjetljavajuće rakete
Sonar: Simrad SQ 3D/SF
Iako gore navedeni brodovi, avioni i helikopteri već dulje provode nadzor ZERP-a, tek će donošenjem Zakona posade brodova moći zaustavljati plovila kojim je počinjen prekršaj ili kazneno djelo. Osim toga, pripadnici Obalne straže moći će pregledati plovila i privremeno oduzeti predmete kojima je izvršen prekršaj ili kazneno djelo.
Kako stoji u samome prijedlogu Zakona, posebice se vodilo računa da se uz što manja ulaganja što učinkovitije realiziraju ciljevi Obalne straže, koja će se morati osloniti na postojeće resurse RM-a i Ratnog zrakoplovstva. Najrespektabilniji dio OS-a su četiri ophodna broda - Cavtat, Šolta, Novigrad i H. Kostajnica.
- dužina: 73,30 m
- brzina: do 11 čvorova
- topovi: 2x20 mm; 1x40 mm
Namjena im je nadzor morskog prostora te ograničena protupodmornička djelovanja. S obzirom na najveću moguću brzinu od 27 čvorova, jedini su u mogućnosti brzinom se donekle mjeriti s modernim jahtama i gliserima koji se koriste za šverc ljudi i robe. Naoružani su topom Bofors 40 mm dometa 12 km, četverocjevnim topom od 20 mm dometa 3 km, četverostrukim lanserom za protuzračne projektile Strela-2M, protupodmorskim dubinskim bombama i lanserima za osvjetljavajuće rakete.
Posadu čine 21 časnik i mornar, a autonomno brod na moru može ostati pet dana. Prema tvrdnjama odgovornih u Ratnoj mornarici, svi ophodni brodovi u dobrom su stanju i sve navedeno naoružanje je u funkciji. Brod Faust Vrančić je pak jedini koji ispunjava kriterije za brod Obalne straže. Na njega se u ovom trenutku može spustiti manji helikopter tipa Bell ili iz većeg helikoptera iskrcati ljudstvo.
- dužina: 55,75 m
- brzina: do 13,8 čvorova
- topovi: 2x20 mm (M-71); 2x20 mm (M-75)
No riječ je o brodu koji razvija najveću brzinu od tek 13,8 čvorova. Slična je situacija i sa školskim brodom Andrija Mohorovičić koji, kako vole reći mornari, svojom prisutnošću onemogućava ulazak drugih brodova u prostor. On ima mogućnost ostati na moru i do dvadeset dana. U HRM-u imaju velike planove s dogradnjom ova dva broda. Tako se planira dogradnja nosača za brze glisere koji bi razvijali brzinu i do 70 čvorova. Njima bi ovi veliki i tromi brodovi dobili na mobilnosti. Lučki remorkeri služit će pak za tegljenje.
Uz navedene pomorske i zračne snage značajnu potporu Obalnoj straži davat će radarske postaje na osam otoka. Riječ je o radarima GEM SC-2050XS. Još značajniju potporu trebala bi dati četiri američka radara tipa Peregrine, no oni usprkos svim naporima, još nisu proradili na zadovoljavajućoj razini.
- maksimalna težina: 13.000 kg
- maksimalna brzina: 250 km/h
- maksimalno 24 putnika
Osim problema s američkim radarima, jedan od glavnih tehničkih problema Obalne straže je neopremljenost helikoptera i aviona Pilatus za noćni nadzor i njihova nemogućnost letenja noću. Osim toga, Pilatusi nemaju uređaje za fotografiranje iz zraka, već posada prostor koji nadlijeće snima malim ručnim fotoaparatima.
Da bi se za potrebe Obalne straže izdvojila četiri helikoptera Mi8, morat će se generalno povećati postotak ispravnosti helikoptera. Primjerice, sada je ispravnost helikoptera Mi8 pedeset posto, tj. leti ih osam komada.
- najveća brzina: 667 km/h
- dolet: 1540 km
- težina zrakoplova: 1725 kg
- maksimalna težina: 3200 kg
Krešimir Žabec
- dužina: 21,05 m
- brzina: 7,13 i 10,16 čvorova
- topovi: 1x20 mm
 |
LUČKI REMORKERI LR-71 i LR-73- izgrađeni: 1951., Split
|
Prema prijedlogu Zakona o Obalnoj straži koji je Vlada odaslala Saboru na usvajanje po hitnom postupku, Obalna straža bit će ustrojena u okviru Hrvatske ratne mornarice. Ako Sabor usvoji ovaj prijedlog zakona, time će konačno biti završen petogodišnji rat državnih institucija za prevlast nad ovom službom. Prevladao je norveški model za koji se osobito zalaže predsjednik Mesić, a prema kojem se Obalna straža ekipira iz sredstava Ratne mornarice.
Prema prijedlogu Zakona, Obalna bi straža trebala obavljati zadatke traganja i spašavanja, pomoći civilima u kriznim situacijama, borbe protiv terorizma, krijumčarenja i proliferacije oružja za masovno uništenje, pomoći civilnim institucijama te izvršavati ostale nevojne zadaće.
- dužina: 32 metra
- brzina: do 27,2 čvora
- topovi: 1x40 mm; 1x20 mm
- četverostruki lanser za projektile Strela-2M
- protupodmorničke dubinske bombe
- 2x dvostruki lanser za osvjetljavajuće rakete
Sonar: Simrad SQ 3D/SF
|
OBALNI BRODOVI 61, 62, 63 i 64- izgrađeni: od 1980. do 1985.
|
Iako gore navedeni brodovi, avioni i helikopteri već dulje provode nadzor ZERP-a, tek će donošenjem Zakona posade brodova moći zaustavljati plovila kojim je počinjen prekršaj ili kazneno djelo. Osim toga, pripadnici Obalne straže moći će pregledati plovila i privremeno oduzeti predmete kojima je izvršen prekršaj ili kazneno djelo.
Kako stoji u samome prijedlogu Zakona, posebice se vodilo računa da se uz što manja ulaganja što učinkovitije realiziraju ciljevi Obalne straže, koja će se morati osloniti na postojeće resurse RM-a i Ratnog zrakoplovstva. Najrespektabilniji dio OS-a su četiri ophodna broda - Cavtat, Šolta, Novigrad i H. Kostajnica.
- dužina: 73,30 m
- brzina: do 11 čvorova
- topovi: 2x20 mm; 1x40 mm
|
ANDRIJA MOHOROVIČIĆ- izgrađen: 1971., Gdanjsk
|
Namjena im je nadzor morskog prostora te ograničena protupodmornička djelovanja. S obzirom na najveću moguću brzinu od 27 čvorova, jedini su u mogućnosti brzinom se donekle mjeriti s modernim jahtama i gliserima koji se koriste za šverc ljudi i robe. Naoružani su topom Bofors 40 mm dometa 12 km, četverocjevnim topom od 20 mm dometa 3 km, četverostrukim lanserom za protuzračne projektile Strela-2M, protupodmorskim dubinskim bombama i lanserima za osvjetljavajuće rakete.
Posadu čine 21 časnik i mornar, a autonomno brod na moru može ostati pet dana. Prema tvrdnjama odgovornih u Ratnoj mornarici, svi ophodni brodovi u dobrom su stanju i sve navedeno naoružanje je u funkciji. Brod Faust Vrančić je pak jedini koji ispunjava kriterije za brod Obalne straže. Na njega se u ovom trenutku može spustiti manji helikopter tipa Bell ili iz većeg helikoptera iskrcati ljudstvo.
- dužina: 55,75 m
- brzina: do 13,8 čvorova
- topovi: 2x20 mm (M-71); 2x20 mm (M-75)
|
FAUST VRANČIĆ- izgrađen: 1976., Beograd
|
No riječ je o brodu koji razvija najveću brzinu od tek 13,8 čvorova. Slična je situacija i sa školskim brodom Andrija Mohorovičić koji, kako vole reći mornari, svojom prisutnošću onemogućava ulazak drugih brodova u prostor. On ima mogućnost ostati na moru i do dvadeset dana. U HRM-u imaju velike planove s dogradnjom ova dva broda. Tako se planira dogradnja nosača za brze glisere koji bi razvijali brzinu i do 70 čvorova. Njima bi ovi veliki i tromi brodovi dobili na mobilnosti. Lučki remorkeri služit će pak za tegljenje.
Uz navedene pomorske i zračne snage značajnu potporu Obalnoj straži davat će radarske postaje na osam otoka. Riječ je o radarima GEM SC-2050XS. Još značajniju potporu trebala bi dati četiri američka radara tipa Peregrine, no oni usprkos svim naporima, još nisu proradili na zadovoljavajućoj razini.
- maksimalna težina: 13.000 kg
- maksimalna brzina: 250 km/h
- maksimalno 24 putnika
|
HELIKOPTER Mi8- dužina: 10,7 m
|
Osim problema s američkim radarima, jedan od glavnih tehničkih problema Obalne straže je neopremljenost helikoptera i aviona Pilatus za noćni nadzor i njihova nemogućnost letenja noću. Osim toga, Pilatusi nemaju uređaje za fotografiranje iz zraka, već posada prostor koji nadlijeće snima malim ručnim fotoaparatima.
Da bi se za potrebe Obalne straže izdvojila četiri helikoptera Mi8, morat će se generalno povećati postotak ispravnosti helikoptera. Primjerice, sada je ispravnost helikoptera Mi8 pedeset posto, tj. leti ih osam komada.
- najveća brzina: 667 km/h
- dolet: 1540 km
- težina zrakoplova: 1725 kg
- maksimalna težina: 3200 kg
|
PILATUS PC-9- dužina: 10,14 m
|
Krešimir Žabec