Čak i kad nema klasičnih simptoma poput čestih proljeva ili povraćanja te anemije, no gubi se na težini, djeca usporeno rastu i usporeno napreduju, može se posumnjati da bi dijagnoza mogla biti celijakija, ne previše poznata, ali česta upalna bolest tankog crijeva koja nastaje zbog nepodnošljivosti glutena, sastavnog dijela žitarica poput pšenice, raži ili ječma. Sve donedavno smatralo se da je to rijetka bolest, ali ispitivanja su pokazala da je u jačoj ili slabijoj formi ima čak jedan posto stanovništva.
Smije li vaše dijete pojesti ovaj kolačić?
- Naime, bolest je sredinom prošlog stoljeća najprije uočena kod djece mlađe od dvije godine kod kojih se celijakija javlja u klasičnom obliku - kaže prof. dr. Sanja Kolaček, predstojnica Klinike za pedijatriju Klinike za dječje bolesti Zagreb, a to znači s kroničnim proljevom, izbočenim i napuhanim trbuhom, sa slabim napredovanjem u težini i visini, s povraćanjem i razdražljivošću. Dodaje da je kod starije djece i odraslih klinička slika celijakije često nejasna, pa se tako može javiti samo bol trbuhu, a umjesto proljeva zatvor, pa je to razlog što je bolest teže prepoznati. Takvi su bolesnici često vrlo mršavi, nižeg su rasta, odgođen im je pubertet, a mogu imati anemiju i osteoporozu, a da se niz godina uopće ne postavi prava dijagnoza - celijakija.
Ne prekidati bezglutensku dijetu
No, dr. Kolaček upozorava da to nije čudno jer samo 30 do 40 posto bolesnika s celijakijom ima simptome bolesti dok kod ostalih nema pravih simptoma, ali je tanko crijevo ipak oštećeno i u kasnijoj dobi može dovesti čak do neke zloćudne bolesti. To je osobito opasno kod srodnika osoba s celijakijom koji su je genetski naslijedili te kod onih bolesnika koji su prekinuli bezglutensku dijetu.
Dr. Kolaček naglašava da gluten iz žitarica zapravo djeluje alergijski i uništava sluznicu tankog crijeva, odnosno ta tvar iz žitarica kod takvih osoba značajno smanjuje površinu crijeva, što znači da se zbog toga smanjuje mogućnost apsorpcije hranjivih tvari iz hrane, a onda se javljaju svi ranije rečeni problemi. Primjerice, pacijenti mogu imati rijetke i svijetle stolice koje nastaju zbog nakupljanja nerazgrađenih i neapsorbiranih hranjivih tvari, prije svega masti i ugljikohidrata. Objašnjava da je naše crijevo zapravo vrlo veliko, a kad bi se u potpunosti izravnalo, moglo bi biti veličine teniskog igrališta. Naime, u veličinu crijeva nije uključena samo njegova dužina nego i svi nabori, resice i mikroresice. Sve je to potrebno samo zato da se poveća površina crijeva i mogućnost upijanja hranjivih tvari iz hrane.
Bolest cijelog organizma
Celijakija uništava resice i mikroresice te izravnava površinu crijeva koja se tako značajno smanjuje u odnosu na zdravo tanko crijevo. Slikovito se može reći s veličine teniskog igrališta, površina crijeva smanji se zbog celijakije na površinu stola za stolni tenis. Ta mala površina crijeva možda neće toliko smetati odrasloj osobi jer je moguće da i dalje apsorbira dovoljno hrane da organizam može normalno funkcionirati, odnosno da ne bi bili ozbiljno bolesni jer više nije u razvoju niti rastu. No, to nije slučaj s djecom jer ona trebaju svega jako puno, od vitamina do minerala, i zbog celijakije nedostajat će im vrlo važne tvari za njihov razvoj.
Zbog toga ne čudi što bolesna djeca imaju proljev, što su anemična, što slabije rastu, a razlog je uništeno tanko crijevo. Bolest je važno prepoznati što ranije i uz pomoć bezglutenske dijete spriječiti moguće posljedice celijakije koje je teško izbjeći. Danas se na celijakiju gleda kao na bolest cijelog organizma, a ne samo tankog crijeva jer, osim probavnih smetnji, može izazvati i dermatitis te smetnje na živčanom i reproduktivnom sistavu.
Dr. Kolaček također upozorava da ima sve više dokaza da osim glutena postoje i neki drugi “okidači” u okolišu za razvoj celijakije. Naime, sve se više govori o alfa-glijadinu iz pšenice te adenovirusima koji je mogu “probuditi”. Osim toga, nasljedna predispozicija je vrlo važan faktor. Tako postoji deset puta veća mogućnost da će dijete naslijediti celijakiju ako su je imali bliski srodnici, a opasnost se smanjuje ako je riječ o rođacima u drugom nasljednom redu. Kod jednojajčanih blizanaca u 70 posto slučajeva celijakiju će imati oba djeteta, dok je ta mogućnost kod dvojajčanih 30 posto.
Testiranje na celijakiju
- Zanimljivo je također da postoje brojne bolesti povezane s celijakijom poput šećerne bolesti, autoimune bolesti štitnjače, ali i neke druge autoimune bolesti, te Dawnov ili Turnerov sindrom - kaže dr. Zrinjka Mišak, gastroenerologinja iz Klinike za dječje bolesti Zagreb. Dodaje da je zato bolesnicima sa spomenutim bolestima uputno napraviti testiranje na celijakiju. Osim krvne pretrage kojom se mjeri ukupni imunoglobulin A te endomizijska protutijela, kao i protutijela na tkivnu transglutaminazu, za postavljanje konačne dijagnoze nužna je biopsija sluznice tankog crijeva koja baš i nije jednostavna pretraga, no nužna je da se potvrdi ili isključi bolest.
Potvrdi li se da postoji celijakija, pacijent mora na doživotnu bezglutensku dijetu jer će samo tako nestati simptomi bolesti i uslijedit će relativno brzi oporavak. Treba istaknuti da se gluten ne nalazi samo u spomenutim žitaricama, nego i u drugoj industrijski pripremljenoj hrani. Dr. Kolaček upozorava da problem može biti i u kruhu koji se proizvodi od bezglutenskog brašna, ali se, recimo, mijesio na dasci koja je bila samo posuta nekim drugim brašnom. Opasne mogu biti i sušene smokve koje se nerijetko “pobrašne” da bi bile bijele, a slično je i sa smrznutim krumpirom ili onim u prahu koji također može sadržavati gluten. Opasnost vreba i iz neke gotove, konzervirane hrane.
Skuplja, ali učinkovita hrana
Zbog toga je dobro prije kupnje određenog proizvoda vidjeti, primjerice u deklaraciji je li istaknuto da proizvod ne sadrži gluten. S obzirom na to da Hrvatsko društvo za celijakiju dobro surađuje s proizvođačima hrane, na njihovoj internetskoj stranici mogu se dobiti podaci odnosno popis hrane koja se prodaje na hrvatskom tržištu i ne sadrži gluten. Tu se također mogu naći i recepti za pripremu bezglutenskih jela. Istina, takva je hrana skuplja od istih proizvoda koji sadrži gluten, ali to je jedina učinkovita obrana od celijakije, upozoravaju stručnjaci.
Dr. Kolaček kaže da kod bezglutenske dijete nema varanja po sistemu malog ili većeg smanjenja namirnica s glutenom jer će njegova i najmanja količina uništavati i dalje tanko crijevo te prouzročiti probleme za bolesnika. Nepridržavanjem bezglutenske prehrane pacijent može ne samo imati već prije spomenute zdravstvene probleme, nego se mogu razviti i razne zloćudne bolesti.
Naime, kod celijakije češći je rak tankog crijeva, jednjaka i ždrijela, a istraživanja su dokazala da je opasnost za njihov razvoj izjednačena kao i kod ostalog stanovništva ako se pacijent pridržava bezglutenske dijete. Za bolesnike je dobro da u početku svakih šest mjeseci, a potom jednom godišnje obave kompletni gastroenterološki pregled, kaže dr. Kolaček.
U svakom slučaju, celijakija je očito sve prisutnija u stanovništvu, no problem je što se na nju uglavnom ne posumnja nego se pacijenti podvrgavaju raznim teškim pretragama, godinama imaju probleme i nerijetko bolove prije postavljanja konačne dijagnoze. Naravno, u međuvremenu uzimaju i brojne lijekove koji također nemaju nikakvog učinka, jer kao što kaže dr. Kolaček, jedini spas je izbaciti gluten.
-učestalost je jedan oboljeli na 100 stanovnika
-na jednog prepoznatog bolesnika dolazi 3 do 7 neprepoznatih
-tri čimbenika nastanka bolesti su gluten, genetska predispozicija, povećana aktivnost imunološkog sustava
-bezglutenska dijeta za oboljele je doživotna
-anemiju ima od 20 do 40 posto bolesnika
-dio bolesnika ima promjene na kostima, artritis ili osteoporozu
-bolovi u kostima i zglobovima
-trnci u rukama i nogama
-oštećenje zubne cakline
-proljev
-bol u trbuhu
-umor
-usporeni rast
-mršavost
-kožni osipi
-umor
U znanstveni projekt PREVENTCD, koji financira Europska Unija, među 10 europskih zemalja uključena je i Hrvatska. Cilj je studije dokazati može li se spriječiti razvoj celijakije kod obiteljski opterećene djece ako se nakon četiri mjeseca prehrane isključivo majčinim mlijekom u periodu dohrane postupno uvodi hrana koja sadrži gluten. To je zapravo pokušaj da se po sistemu desenzibilizacije celijakija uopće ne razvije. Znanstveni novak dr. Slaven Abdović, koji sudjeluje u hrvatskom dijelu projekta, ističe da je u tijeku traženje 50 trudnica koje žele sudjelovati u ovom istraživanju. Naime, novorođena djeca u čijoj obitelji postoji celijakija imaju 14 puta više šanse da dobiju bolest pa je ovaj projekt dobar pokušaj da se možda spriječi razvoj bolesti. Ako se majka odluči sudjelovati u studiji, ispitat će se:
- rizik da novorođeno dijete dobije celijakiju primjenom DNK testa, i to neposredno po porodu uzorak krvi uzet će se iz pupčane vrpce
- sva djeca kod kojih se utvrdi rizik rasporedit će se u dvije skupine slučajnim odabirom. Prva skupina djece primit će određene, male količine glutena tijekom dojenja od 4. do 6. mjeseca života, a kontrolna skupina djece primat će u istom razdoblju mliječni šećer.
- djeca iz obje skupine pratit će se do treće godine života od strane istraživača
- sudjelovanje u projektu je dobrovoljno
- u Hrvatskoj će se uključiti 50 trudnica
- svi podaci su strogo povjerljivi
- troškovi putovanja ako trudnica i kasnije rodilja nije iz Zagreba podmirit će se iz sredstava projekta
Goranka Jureško
Smije li vaše dijete pojesti ovaj kolačić?
- Naime, bolest je sredinom prošlog stoljeća najprije uočena kod djece mlađe od dvije godine kod kojih se celijakija javlja u klasičnom obliku - kaže prof. dr. Sanja Kolaček, predstojnica Klinike za pedijatriju Klinike za dječje bolesti Zagreb, a to znači s kroničnim proljevom, izbočenim i napuhanim trbuhom, sa slabim napredovanjem u težini i visini, s povraćanjem i razdražljivošću. Dodaje da je kod starije djece i odraslih klinička slika celijakije često nejasna, pa se tako može javiti samo bol trbuhu, a umjesto proljeva zatvor, pa je to razlog što je bolest teže prepoznati. Takvi su bolesnici često vrlo mršavi, nižeg su rasta, odgođen im je pubertet, a mogu imati anemiju i osteoporozu, a da se niz godina uopće ne postavi prava dijagnoza - celijakija.
Ne prekidati bezglutensku dijetu
No, dr. Kolaček upozorava da to nije čudno jer samo 30 do 40 posto bolesnika s celijakijom ima simptome bolesti dok kod ostalih nema pravih simptoma, ali je tanko crijevo ipak oštećeno i u kasnijoj dobi može dovesti čak do neke zloćudne bolesti. To je osobito opasno kod srodnika osoba s celijakijom koji su je genetski naslijedili te kod onih bolesnika koji su prekinuli bezglutensku dijetu.
Dr. Kolaček naglašava da gluten iz žitarica zapravo djeluje alergijski i uništava sluznicu tankog crijeva, odnosno ta tvar iz žitarica kod takvih osoba značajno smanjuje površinu crijeva, što znači da se zbog toga smanjuje mogućnost apsorpcije hranjivih tvari iz hrane, a onda se javljaju svi ranije rečeni problemi. Primjerice, pacijenti mogu imati rijetke i svijetle stolice koje nastaju zbog nakupljanja nerazgrađenih i neapsorbiranih hranjivih tvari, prije svega masti i ugljikohidrata. Objašnjava da je naše crijevo zapravo vrlo veliko, a kad bi se u potpunosti izravnalo, moglo bi biti veličine teniskog igrališta. Naime, u veličinu crijeva nije uključena samo njegova dužina nego i svi nabori, resice i mikroresice. Sve je to potrebno samo zato da se poveća površina crijeva i mogućnost upijanja hranjivih tvari iz hrane.
Bolest cijelog organizma
Celijakija uništava resice i mikroresice te izravnava površinu crijeva koja se tako značajno smanjuje u odnosu na zdravo tanko crijevo. Slikovito se može reći s veličine teniskog igrališta, površina crijeva smanji se zbog celijakije na površinu stola za stolni tenis. Ta mala površina crijeva možda neće toliko smetati odrasloj osobi jer je moguće da i dalje apsorbira dovoljno hrane da organizam može normalno funkcionirati, odnosno da ne bi bili ozbiljno bolesni jer više nije u razvoju niti rastu. No, to nije slučaj s djecom jer ona trebaju svega jako puno, od vitamina do minerala, i zbog celijakije nedostajat će im vrlo važne tvari za njihov razvoj.
| Gluten uništava sluznicu tankog crijeva, čime se smanjuje apsorpcija hranjivih tvari |
Dr. Kolaček također upozorava da ima sve više dokaza da osim glutena postoje i neki drugi “okidači” u okolišu za razvoj celijakije. Naime, sve se više govori o alfa-glijadinu iz pšenice te adenovirusima koji je mogu “probuditi”. Osim toga, nasljedna predispozicija je vrlo važan faktor. Tako postoji deset puta veća mogućnost da će dijete naslijediti celijakiju ako su je imali bliski srodnici, a opasnost se smanjuje ako je riječ o rođacima u drugom nasljednom redu. Kod jednojajčanih blizanaca u 70 posto slučajeva celijakiju će imati oba djeteta, dok je ta mogućnost kod dvojajčanih 30 posto.
Testiranje na celijakiju
- Zanimljivo je također da postoje brojne bolesti povezane s celijakijom poput šećerne bolesti, autoimune bolesti štitnjače, ali i neke druge autoimune bolesti, te Dawnov ili Turnerov sindrom - kaže dr. Zrinjka Mišak, gastroenerologinja iz Klinike za dječje bolesti Zagreb. Dodaje da je zato bolesnicima sa spomenutim bolestima uputno napraviti testiranje na celijakiju. Osim krvne pretrage kojom se mjeri ukupni imunoglobulin A te endomizijska protutijela, kao i protutijela na tkivnu transglutaminazu, za postavljanje konačne dijagnoze nužna je biopsija sluznice tankog crijeva koja baš i nije jednostavna pretraga, no nužna je da se potvrdi ili isključi bolest.
Potvrdi li se da postoji celijakija, pacijent mora na doživotnu bezglutensku dijetu jer će samo tako nestati simptomi bolesti i uslijedit će relativno brzi oporavak. Treba istaknuti da se gluten ne nalazi samo u spomenutim žitaricama, nego i u drugoj industrijski pripremljenoj hrani. Dr. Kolaček upozorava da problem može biti i u kruhu koji se proizvodi od bezglutenskog brašna, ali se, recimo, mijesio na dasci koja je bila samo posuta nekim drugim brašnom. Opasne mogu biti i sušene smokve koje se nerijetko “pobrašne” da bi bile bijele, a slično je i sa smrznutim krumpirom ili onim u prahu koji također može sadržavati gluten. Opasnost vreba i iz neke gotove, konzervirane hrane.
Skuplja, ali učinkovita hrana
Zbog toga je dobro prije kupnje određenog proizvoda vidjeti, primjerice u deklaraciji je li istaknuto da proizvod ne sadrži gluten. S obzirom na to da Hrvatsko društvo za celijakiju dobro surađuje s proizvođačima hrane, na njihovoj internetskoj stranici mogu se dobiti podaci odnosno popis hrane koja se prodaje na hrvatskom tržištu i ne sadrži gluten. Tu se također mogu naći i recepti za pripremu bezglutenskih jela. Istina, takva je hrana skuplja od istih proizvoda koji sadrži gluten, ali to je jedina učinkovita obrana od celijakije, upozoravaju stručnjaci.
Dr. Kolaček kaže da kod bezglutenske dijete nema varanja po sistemu malog ili većeg smanjenja namirnica s glutenom jer će njegova i najmanja količina uništavati i dalje tanko crijevo te prouzročiti probleme za bolesnika. Nepridržavanjem bezglutenske prehrane pacijent može ne samo imati već prije spomenute zdravstvene probleme, nego se mogu razviti i razne zloćudne bolesti.
Naime, kod celijakije češći je rak tankog crijeva, jednjaka i ždrijela, a istraživanja su dokazala da je opasnost za njihov razvoj izjednačena kao i kod ostalog stanovništva ako se pacijent pridržava bezglutenske dijete. Za bolesnike je dobro da u početku svakih šest mjeseci, a potom jednom godišnje obave kompletni gastroenterološki pregled, kaže dr. Kolaček.
U svakom slučaju, celijakija je očito sve prisutnija u stanovništvu, no problem je što se na nju uglavnom ne posumnja nego se pacijenti podvrgavaju raznim teškim pretragama, godinama imaju probleme i nerijetko bolove prije postavljanja konačne dijagnoze. Naravno, u međuvremenu uzimaju i brojne lijekove koji također nemaju nikakvog učinka, jer kao što kaže dr. Kolaček, jedini spas je izbaciti gluten.
-učestalost je jedan oboljeli na 100 stanovnika
-na jednog prepoznatog bolesnika dolazi 3 do 7 neprepoznatih
-tri čimbenika nastanka bolesti su gluten, genetska predispozicija, povećana aktivnost imunološkog sustava
-bezglutenska dijeta za oboljele je doživotna
-anemiju ima od 20 do 40 posto bolesnika
-dio bolesnika ima promjene na kostima, artritis ili osteoporozu
-bolovi u kostima i zglobovima
-trnci u rukama i nogama
-oštećenje zubne cakline
-proljev
-bol u trbuhu
-umor
-usporeni rast
-mršavost
-kožni osipi
-umor
|
ČINJENICE
|
|
SIMPTOMI
|
U znanstveni projekt PREVENTCD, koji financira Europska Unija, među 10 europskih zemalja uključena je i Hrvatska. Cilj je studije dokazati može li se spriječiti razvoj celijakije kod obiteljski opterećene djece ako se nakon četiri mjeseca prehrane isključivo majčinim mlijekom u periodu dohrane postupno uvodi hrana koja sadrži gluten. To je zapravo pokušaj da se po sistemu desenzibilizacije celijakija uopće ne razvije. Znanstveni novak dr. Slaven Abdović, koji sudjeluje u hrvatskom dijelu projekta, ističe da je u tijeku traženje 50 trudnica koje žele sudjelovati u ovom istraživanju. Naime, novorođena djeca u čijoj obitelji postoji celijakija imaju 14 puta više šanse da dobiju bolest pa je ovaj projekt dobar pokušaj da se možda spriječi razvoj bolesti. Ako se majka odluči sudjelovati u studiji, ispitat će se:
- rizik da novorođeno dijete dobije celijakiju primjenom DNK testa, i to neposredno po porodu uzorak krvi uzet će se iz pupčane vrpce
- sva djeca kod kojih se utvrdi rizik rasporedit će se u dvije skupine slučajnim odabirom. Prva skupina djece primit će određene, male količine glutena tijekom dojenja od 4. do 6. mjeseca života, a kontrolna skupina djece primat će u istom razdoblju mliječni šećer.
- djeca iz obje skupine pratit će se do treće godine života od strane istraživača
- sudjelovanje u projektu je dobrovoljno
- u Hrvatskoj će se uključiti 50 trudnica
- svi podaci su strogo povjerljivi
- troškovi putovanja ako trudnica i kasnije rodilja nije iz Zagreba podmirit će se iz sredstava projekta
|
Poziv za uključivanje u projekt PREVENTCD
|
Goranka Jureško