Pisanje SMS poruka Hrvatima je zasigurno jedan od omiljenih hobija, međutim rijetki znaju koliko je zapravo skup. Naime, slanje poruka koje u sebi sadrže dijakritičke znakove ć, č, ž, đ, š naplaćuje se višestruko, piše Novi List.
U jednu SMS poruku stane točno 160 znakova u što su uključeni i razmaci, no dijakritički znakove nose vrijednost veću od jednog znaka. Tako će poruka koja ima recimo 225 znakova biti naplaćena kao dva SMS jer je probila granicu od 160 znakova. Međutim, ukoliko ta poruka sadrži pet dijakritičkih znakova, bit će naplaćena kao čak četiri SMS što je dvostruko više od poruke u kojima su umjesto 'č, š, ž', korišteni 'c, z, s'.
više iz
rubrike
VIJESTI
Do toga dolazi jer SMS serveri u Hrvatskoj ne prepoznaju 'naša' slova zbog čega ih mobitel prilikom slanja pretvara u kombinaciju više znakova koja je automatski duža od jednog znaka. Kada takva poruka pristigne na server ponovno se dekodira i šalje primatelju s razumljivim dijakritičkim znakovima.
Problem je i činjenica da korisnici o tome nisu obaviješteni ni od strane proizvođača mobitela kao ni od strane telekomunikacijskih operatera koja se taj 'tehnički nedostatak' vjerojatno jako isplati.
U Društvu za zaštitu potrošača napominju kako su već više puta o tome obavijestili telekomunikacijske operatere, no oni, kao i proizvođači mobitela, opravdanja traže u tehnološkim ograničenjima.
Prošle su godine Hrvati poslali i platili više od 3,7 milijarde SMS-a, no pravo je pitanje koliko je tih poruka zaista bilo otipkano.
T.D.
U jednu SMS poruku stane točno 160 znakova u što su uključeni i razmaci, no dijakritički znakove nose vrijednost veću od jednog znaka. Tako će poruka koja ima recimo 225 znakova biti naplaćena kao dva SMS jer je probila granicu od 160 znakova. Međutim, ukoliko ta poruka sadrži pet dijakritičkih znakova, bit će naplaćena kao čak četiri SMS što je dvostruko više od poruke u kojima su umjesto 'č, š, ž', korišteni 'c, z, s'.
više iz
rubrike
VIJESTI
Problem je i činjenica da korisnici o tome nisu obaviješteni ni od strane proizvođača mobitela kao ni od strane telekomunikacijskih operatera koja se taj 'tehnički nedostatak' vjerojatno jako isplati.
U Društvu za zaštitu potrošača napominju kako su već više puta o tome obavijestili telekomunikacijske operatere, no oni, kao i proizvođači mobitela, opravdanja traže u tehnološkim ograničenjima.
Prošle su godine Hrvati poslali i platili više od 3,7 milijarde SMS-a, no pravo je pitanje koliko je tih poruka zaista bilo otipkano.
T.D.