ZAGREB - Čelni ljudi hrvatske drvne industrije u petak će od resornog ministra Petra Čobankovića zatražiti hitne mjere kako bi se spasila ta proizvodna grana i radna mjesta.
Do kraja godine u drvnom bi sektoru bez posla moglo ostati još najmanje 1000 ljudi, a kada se toj brojci dodaju i sva dosadašnja otpuštanja, broj otkaza penje se na alarmantnih 15 posto svih zaposlenih, odnosno bilanca će 2008. biti gubitak 4000 radnih mjesta.
Ako država ne stane iza nas, agonija bi se iduće godine mogla produbiti, a izvozni sektor mogao bi postati državni problem, kažu vlasnici i direktori glavnih drvnih industrija. Dodaju kako ne traže od države da ih sanira ili kupi, no smatraju da Vlada treba u svim investicijama koje se financiraju proračunskim novcem forsirati kupovanje domaćeg namještaja, parketa, prozora i slično jer to dosad nije bilo tako.
Svojevrsna akcija “koristimo hrvatsko drvo” mogla bi biti pogrešno dočekana od EU, no kako kaže Marin Filipović, predsjednik Uprave Finvest Corpa, to je legitiman zahtjev jer sada mnoge zemlje zbog krize provode razne mjere koje bi inače bile proglašene miješanjem države u tržište.
Drvna industrija od 2004. do danas udvostručila je izvoz sa 400 milijuna na milijardu dolara u 2007., a u prvih devet mjeseci izvoz je gotovo dosegnuo 800 milijuna dolara. Kriza na svjetskom tržištu počela se osjećati tijekom ljeta, kaže Darko Veselčić, potpredsjednik Uprave vinkovačke Spačve, koja je dosad otkazala 300 ugovora na određeno jer su im narudžbe smanjene 40 posto od početka godine.
Drvna industrija od države očekuje da natjera Hrvatske šume da snizi cijene jer su ljetos povećale cijenu sirovine od šest do devet posto. Na sastanku s Čobankovićem zatražit će i da se plaćanje prolonigra na 120 dana.
Hrvatska drvna industrija izvozi 70 posto finalnih proizvoda, od čega je 40 posto namještaj, dok 30 posto čine parketi, prozori, vrata, itd. Cijela industrija zapošljava 27.200 ljudi te sudjeluje u BDP-u s jedan posto, dok u ukupnom izvozu čini 8,5 posto. Samo na tečajnoj razlici prošle godine cijela je branša izgubila oko 440 milijuna kuna. Od poče-tka godine u stečaj je otišlo šest tvrtki koje su zapošlja-vale 1600 radnika.
Miroslav Kuskunović
Do kraja godine u drvnom bi sektoru bez posla moglo ostati još najmanje 1000 ljudi, a kada se toj brojci dodaju i sva dosadašnja otpuštanja, broj otkaza penje se na alarmantnih 15 posto svih zaposlenih, odnosno bilanca će 2008. biti gubitak 4000 radnih mjesta.
Ako država ne stane iza nas, agonija bi se iduće godine mogla produbiti, a izvozni sektor mogao bi postati državni problem, kažu vlasnici i direktori glavnih drvnih industrija. Dodaju kako ne traže od države da ih sanira ili kupi, no smatraju da Vlada treba u svim investicijama koje se financiraju proračunskim novcem forsirati kupovanje domaćeg namještaja, parketa, prozora i slično jer to dosad nije bilo tako.
Svojevrsna akcija “koristimo hrvatsko drvo” mogla bi biti pogrešno dočekana od EU, no kako kaže Marin Filipović, predsjednik Uprave Finvest Corpa, to je legitiman zahtjev jer sada mnoge zemlje zbog krize provode razne mjere koje bi inače bile proglašene miješanjem države u tržište.
Drvna industrija od 2004. do danas udvostručila je izvoz sa 400 milijuna na milijardu dolara u 2007., a u prvih devet mjeseci izvoz je gotovo dosegnuo 800 milijuna dolara. Kriza na svjetskom tržištu počela se osjećati tijekom ljeta, kaže Darko Veselčić, potpredsjednik Uprave vinkovačke Spačve, koja je dosad otkazala 300 ugovora na određeno jer su im narudžbe smanjene 40 posto od početka godine.
Drvna industrija od države očekuje da natjera Hrvatske šume da snizi cijene jer su ljetos povećale cijenu sirovine od šest do devet posto. Na sastanku s Čobankovićem zatražit će i da se plaćanje prolonigra na 120 dana.
Hrvatska drvna industrija izvozi 70 posto finalnih proizvoda, od čega je 40 posto namještaj, dok 30 posto čine parketi, prozori, vrata, itd. Cijela industrija zapošljava 27.200 ljudi te sudjeluje u BDP-u s jedan posto, dok u ukupnom izvozu čini 8,5 posto. Samo na tečajnoj razlici prošle godine cijela je branša izgubila oko 440 milijuna kuna. Od poče-tka godine u stečaj je otišlo šest tvrtki koje su zapošlja-vale 1600 radnika.
|
U st
ečaju završilo šest tvrtki
|
Miroslav Kuskunović