ZAGREB - Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 4,8 posto u zadnjem tromjesečju, kao i na razini cijele 2006. godine, čime je blago premašen rezultat iz dvije prethodne godine, kada je ekonomski rast iznosio 4,3 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
Premda Hrvatska bilježi nešto brži ekonomski rast, u usporedbi sa susjednim zemljama i dalje zaostaje.
U Slovačkoj je BDP u četvrtom tromjesečju porastao čak 9,6 posto, a godinu će ta zemlja završiti s ekonomskim rastom od 8,3 posto. U Rumunjskoj je u 2006. godini rast bio 7,7 posto, u Češkoj 6,1, a u Sloveniji 5,2 posto. Nešto slabiji rast bilježi jedino Mađarska koja je 2006. godinu završila s rastom od 3,9 posto.
Iako tranzicijske zemlje posljednjih godina bilježe visoke stope rasta, plaće su kod njih u pravilu rasle sporije od BDP-a i zato su uspijevale održati ekonomsku konkurentnost.
U proteklih šest godina plaće u Hrvatskoj najviše su porasle početkom 2003. godine i tada su premašile rast BDP-a. Naime, u siječnju 2003. službena je statistika zabilježila realni rast plaća za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu prije. Nakon toga su plaće realno rasle jedan do dva posto ispod stope rasta BDP-a.
- Plaće u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske moraju rasti brže od plaća u razvijenim industrijskim demokracijama jer brže raste i BDP koji kreće s niže razine. Drugim riječima, raste novostvorena vrijednost pa je legitimno da rastu i plaće, odnosno naknada za rad uložen u natprosječni rast BDP-a - ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.
Prema njegovu izračunu, kad bi plaće u Europskoj Uniji nastavile rasti u prosjeku tri posto godišnje, i s dvostruko većim godišnjim rastom hrvatskih plaća od šest posto godišnje, Hrvatskoj bi trebale 44 godine da sustigne prosječne plaće u EU. Kada plaće u EU ne bi uopće rasle, a hrvatske nastavile rast po prosječnoj stopi od pet posto godišnje, Hrvatska bi sa sadašnjom prosječnom godišnjom bruto plaćom od 9996 eura sustigla trenutnu prosječnu bruto plaću radnika u EU od 34.000 eura godišnje tek za 26 godina.
- Kada bi nam plaće rasle istom stopom, za zemljama EU sve bismo više zaostajali u pogledu kupovne moći i plaće - zaključuje Švigir. Određeno ubrzanje rasta za ekonomiste je očekivano s obzirom na to da su osobna potrošnja i veće investicije najavljivali nešto bolje rezultate.
- Povrat duga umirovljenicima, nastavak kreditne aktivnosti i povećanje kupovne moći stanovništva zbog nešto niže inflacije i viših plaća najviše su pridonijeli ubrzanju osobne potrošnje - ističe Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke. U četvrtom kvartalu osobna je potrošnja porasla 4,1 posto, a na razini cijele godine 3,5 posto.
Investicije također nastavljaju rasti po solidnoj stopi od oko devet posto i time značajno pridonose ekonomskom rastu. Pozitivno iznenađenje u četvrtom kvartalu, prema analitičarima RBA, predstavljaju bolji izvozni rezultati. Dok je izvoz roba i usluga iznosio 11,2 posto, uvoz je povećan osjetno manje, pet posto.
Međutim, najveće iznenađenje predstavlja država koja je u zadnjem kvartalu povećala potrošnju za čak 4,4 posto, što je najviši rast posljednjih godina (na razini 2006. iznosi 2,2 posto).
- Zadnji kvartal donekle je specifičan po visokom izdacima države. Moguće da je država u većoj mjeri plaćala zaostale neplaćene račune jer je zato stvoren prostor u proračunu zbog boljih prihoda u ranijim kvartalima - ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, napominjući da su primjetni povećani izdaci države za robe i usluga.
Pišu M. Klepo, G. Galović
Premda Hrvatska bilježi nešto brži ekonomski rast, u usporedbi sa susjednim zemljama i dalje zaostaje.
U Slovačkoj je BDP u četvrtom tromjesečju porastao čak 9,6 posto, a godinu će ta zemlja završiti s ekonomskim rastom od 8,3 posto. U Rumunjskoj je u 2006. godini rast bio 7,7 posto, u Češkoj 6,1, a u Sloveniji 5,2 posto. Nešto slabiji rast bilježi jedino Mađarska koja je 2006. godinu završila s rastom od 3,9 posto.
Iako tranzicijske zemlje posljednjih godina bilježe visoke stope rasta, plaće su kod njih u pravilu rasle sporije od BDP-a i zato su uspijevale održati ekonomsku konkurentnost.
U proteklih šest godina plaće u Hrvatskoj najviše su porasle početkom 2003. godine i tada su premašile rast BDP-a. Naime, u siječnju 2003. službena je statistika zabilježila realni rast plaća za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu prije. Nakon toga su plaće realno rasle jedan do dva posto ispod stope rasta BDP-a.
- Plaće u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske moraju rasti brže od plaća u razvijenim industrijskim demokracijama jer brže raste i BDP koji kreće s niže razine. Drugim riječima, raste novostvorena vrijednost pa je legitimno da rastu i plaće, odnosno naknada za rad uložen u natprosječni rast BDP-a - ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.
Prema njegovu izračunu, kad bi plaće u Europskoj Uniji nastavile rasti u prosjeku tri posto godišnje, i s dvostruko većim godišnjim rastom hrvatskih plaća od šest posto godišnje, Hrvatskoj bi trebale 44 godine da sustigne prosječne plaće u EU. Kada plaće u EU ne bi uopće rasle, a hrvatske nastavile rast po prosječnoj stopi od pet posto godišnje, Hrvatska bi sa sadašnjom prosječnom godišnjom bruto plaćom od 9996 eura sustigla trenutnu prosječnu bruto plaću radnika u EU od 34.000 eura godišnje tek za 26 godina.
- Kada bi nam plaće rasle istom stopom, za zemljama EU sve bismo više zaostajali u pogledu kupovne moći i plaće - zaključuje Švigir. Određeno ubrzanje rasta za ekonomiste je očekivano s obzirom na to da su osobna potrošnja i veće investicije najavljivali nešto bolje rezultate.
- Povrat duga umirovljenicima, nastavak kreditne aktivnosti i povećanje kupovne moći stanovništva zbog nešto niže inflacije i viših plaća najviše su pridonijeli ubrzanju osobne potrošnje - ističe Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke. U četvrtom kvartalu osobna je potrošnja porasla 4,1 posto, a na razini cijele godine 3,5 posto.
Investicije također nastavljaju rasti po solidnoj stopi od oko devet posto i time značajno pridonose ekonomskom rastu. Pozitivno iznenađenje u četvrtom kvartalu, prema analitičarima RBA, predstavljaju bolji izvozni rezultati. Dok je izvoz roba i usluga iznosio 11,2 posto, uvoz je povećan osjetno manje, pet posto.
|
Plaće u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske moraju rasti brže od plaća u razvijenim industrijskim demokracijama jer brže raste i BDP koji kreće s niže razine, ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.
|
Moguće da je država u većoj mjeri plaćala zaostale neplaćene račune jer je zato stvoren prostor u proračunu zbog boljih prihoda u ranijim kvartalima, izjavio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
|
 |
 |
Međutim, najveće iznenađenje predstavlja država koja je u zadnjem kvartalu povećala potrošnju za čak 4,4 posto, što je najviši rast posljednjih godina (na razini 2006. iznosi 2,2 posto).
- Zadnji kvartal donekle je specifičan po visokom izdacima države. Moguće da je država u većoj mjeri plaćala zaostale neplaćene račune jer je zato stvoren prostor u proračunu zbog boljih prihoda u ranijim kvartalima - ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, napominjući da su primjetni povećani izdaci države za robe i usluga.
Pišu M. Klepo, G. Galović