ZAGREB
- Pozivajući se na veću inflaciju, sindikati Ine u travnju su izborili rast plaća u ovoj godini od prosječnih osam posto, što je brže od očekivanog rasta cijena u ovoj godini (oko 6,5 posto). Osim toga, potpisani kolektivni ugovor primjenjuje se retroaktivno, što znači da su radnici Ine dobili povišicu već od 1. siječnja ove godine kroz isplate “zaostataka”.
- Do sada smo u kolektivnom ugovoru imali ugovoren rast plaća u skladu s rastom BDP-a, a ove godine smo zbog natprosječnog rasta inflacije uspjeli izboriti i dodatno povećanje plaća, koje iznosi u prosjeku osam posto. S ovim rastom, nadamo se, radnici neće biti oštećeni u odnosu na inflaciju - kaže Maja Rilović, predsjednica sindikata Ine.
Premda ekonomisti mjesecima upozoravaju da se ne treba utrkivati s inflacijom i da je nužno suzdržati se od rasta plaća jer bi se time samo razbukato daljni rast cijena, sindikatima se, očito, teško držati tih preporuka, osobito u državnim poduzećima.
Od 1. srpnja i u HEP-u je dogovoren rast plaća od čak deset posto. Sindikati ističu da im je uz inflaciju glavni argument kojim su izborili povećanje plaća bilo zaostajanje plaća za ostalim tvrtkama u sektoru energetike, posebice za plaćama u Ini. Još početkom godine sindikati Hrvatskih željeznica izborili su jedno od najvećih povećanja plaća u zemlji - 12 posto.
U Janafu, koji je kolektivnim ugovorom iz listopada prošle godine dogovorio rast plaća od pet posto, ističu da sindikati do sada nisu tražili usklađivanje.
Početkom godine sindikati HŽ-a izborili su se za povećanje osobnih dohodaka za 12 posto što je najveći rast do sada
Kada je riječ o sindikatima državnih i javnih službi, koji imaju 220 tisuća zaposlenih, u studenom 2006. potpisan je trogodišnji ugovor koji jamči godišnji rast plaća od šest posto, što znači da bi još ove i iduće godine plaće rasle sporije od ovogodišnje inflacije. No, izvjesno je da će se Vlada već u rujnu morati suočiti sa sindikalnim zahtjevima za povećanjem plaća kroz novi Zakon o plaćama državnim službenika.
- Rastom plaća od šest posto samo hvatamo rast prosječne plaće u državi. Međutim, kupovna moć državnih službenika sve više pada - upozorava Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih službenika, najavljujući da će pokušati izboriti povećanje početnih koeficijenata za plaće novim zakonom, o kojem će pregovore s Vladom početi u rujnu. Budući da je trogodišnji ugovor o rastu plaća potpisan u vremenima kada se nije ni slutila današnja razina inflacije i sada im ograničava prostor za pregovore, sindikati, očito, traže izlaz kroz novi zakon.
Naime, u kolektivnom ugovoru stoji da se o plaćama može iznova pregovorati samo ako inflacija bude veća od 4,5 posto, a BDP niži od četiri posto. Iako je inflacija u srpnju dosegla 8,4 posto, taj će uvjet biti teško zadovoljiti jer sve procjene govore da bi BDP ove godine trebao rasti između 4 i 4,5 posto. Većina analitičari je smatrala da će inflacija ove godine iznositi oko 6,5 posto.
Sada se čini da su te procjene bile prilično optimistične, osobito ima li se u vidu i najavljeno poskupljenje plina.
Presudan porast cijene energenata
1. Poskupljenje hrane
U proteklom dijelu godine skuplja hrana značajno je utjecala na rast cijena, ali procjene govore da na svjetskom tržištu dolazi do smirivanja cijena. Stoga se očekuje da će hrana idućih mjeseci znatno manje poticati inflaciju.
2. Skuplji energenti
S padom cijene sirove nafte očekuje se i manji pritisak uvezene inflacije i prelijevanje cijena. No, u Hrvatskoj se najavljuje poskupljenje plina, pa će energenti i idućih mjeseci bitno utjecati na stopu inflacije.
3. Rast plaća
Iako bi plaće trebale rasti sporije od inflacije (prema većini kolektivnih ugovora ove su godine trebale rasti do šest posto), sindikati su počeli tražiti brži rast plaća zbog pada kupovne moći. Javna poduzeća, prema najavama, mogli bi slijediti i državni službenici.
4. Z arada na dionicama
Krajem prošle godine zarada na dionicama značajno je povećala kupovnu moć građana, a time pridonijela i ubrzanju inflacije. Očekivalo se da će taj faktor izostati, ali najavljeno preuzimanje Ine pokazuje da će mali ulagači ipak raspolagati s više novca za potrošnju.
Marina Klepo;Gordana Galović
- Do sada smo u kolektivnom ugovoru imali ugovoren rast plaća u skladu s rastom BDP-a, a ove godine smo zbog natprosječnog rasta inflacije uspjeli izboriti i dodatno povećanje plaća, koje iznosi u prosjeku osam posto. S ovim rastom, nadamo se, radnici neće biti oštećeni u odnosu na inflaciju - kaže Maja Rilović, predsjednica sindikata Ine.
Premda ekonomisti mjesecima upozoravaju da se ne treba utrkivati s inflacijom i da je nužno suzdržati se od rasta plaća jer bi se time samo razbukato daljni rast cijena, sindikatima se, očito, teško držati tih preporuka, osobito u državnim poduzećima.
Od 1. srpnja i u HEP-u je dogovoren rast plaća od čak deset posto. Sindikati ističu da im je uz inflaciju glavni argument kojim su izborili povećanje plaća bilo zaostajanje plaća za ostalim tvrtkama u sektoru energetike, posebice za plaćama u Ini. Još početkom godine sindikati Hrvatskih željeznica izborili su jedno od najvećih povećanja plaća u zemlji - 12 posto.
U Janafu, koji je kolektivnim ugovorom iz listopada prošle godine dogovorio rast plaća od pet posto, ističu da sindikati do sada nisu tražili usklađivanje.
Početkom godine sindikati HŽ-a izborili su se za povećanje osobnih dohodaka za 12 posto što je najveći rast do sada
Hrvatske željeznice
|
- Rastom plaća od šest posto samo hvatamo rast prosječne plaće u državi. Međutim, kupovna moć državnih službenika sve više pada - upozorava Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih službenika, najavljujući da će pokušati izboriti povećanje početnih koeficijenata za plaće novim zakonom, o kojem će pregovore s Vladom početi u rujnu. Budući da je trogodišnji ugovor o rastu plaća potpisan u vremenima kada se nije ni slutila današnja razina inflacije i sada im ograničava prostor za pregovore, sindikati, očito, traže izlaz kroz novi zakon.
Naime, u kolektivnom ugovoru stoji da se o plaćama može iznova pregovorati samo ako inflacija bude veća od 4,5 posto, a BDP niži od četiri posto. Iako je inflacija u srpnju dosegla 8,4 posto, taj će uvjet biti teško zadovoljiti jer sve procjene govore da bi BDP ove godine trebao rasti između 4 i 4,5 posto. Većina analitičari je smatrala da će inflacija ove godine iznositi oko 6,5 posto.
Sada se čini da su te procjene bile prilično optimistične, osobito ima li se u vidu i najavljeno poskupljenje plina.
Presudan porast cijene energenata
1. Poskupljenje hrane
U proteklom dijelu godine skuplja hrana značajno je utjecala na rast cijena, ali procjene govore da na svjetskom tržištu dolazi do smirivanja cijena. Stoga se očekuje da će hrana idućih mjeseci znatno manje poticati inflaciju.
2. Skuplji energenti
S padom cijene sirove nafte očekuje se i manji pritisak uvezene inflacije i prelijevanje cijena. No, u Hrvatskoj se najavljuje poskupljenje plina, pa će energenti i idućih mjeseci bitno utjecati na stopu inflacije.
3. Rast plaća
Iako bi plaće trebale rasti sporije od inflacije (prema većini kolektivnih ugovora ove su godine trebale rasti do šest posto), sindikati su počeli tražiti brži rast plaća zbog pada kupovne moći. Javna poduzeća, prema najavama, mogli bi slijediti i državni službenici.
4. Z arada na dionicama
Krajem prošle godine zarada na dionicama značajno je povećala kupovnu moć građana, a time pridonijela i ubrzanju inflacije. Očekivalo se da će taj faktor izostati, ali najavljeno preuzimanje Ine pokazuje da će mali ulagači ipak raspolagati s više novca za potrošnju.
Što diktira inflaciju ove godine
|
Marina Klepo;Gordana Galović