Rebalansom državnog proračuna, koji je Vlada danas uputila Saboru, ukupni bi se prihodi proračuna smanjili za osam milijardi kuna, sa 124,63 milijarde kuna na 116,6 milijardi, dok bi se rashodi smanjili za 5,4 milijardi kuna, sa 126,99 milijardi kuna na 121,58 milijardi kuna. Predloženim rebalansom manjak državnog proračuna projicira se na 1,4 posto BDP-a, dok je prema proračunu usvojenom u prosincu deficit bio planiran na 0,7 posto BDP-a. Doda li se deficitu središnje države od 1,4 posto i deficit izvanproračunskih korisnika, deficit konsolidirane opće države bio bi 1,6 posto BDP-a, istaknuli su čelnici Ministarstva financija i na popodnevnoj prezentaciji rebalansa održanoj u tom Ministarstvu.
Na rashodnoj strani rebalansom se planira smanjenje sredstava za plaće za 1,4 milijarde kuna, sa ranije planiranih 23,47 milijardi na 22,08 milijardi kuna. Vlada je uz rebalans, kako bi se i plaće zaposlenih u javnim službama mogle vratiti na prošlogodišnju osnovicu, odnosno smanjiti za 6 posto, Saboru uputila i prijedlog zakona o osnovici plaća zaposlenih u javnim službama prema kojem bi od 1. travnja ove godine osnovicu za te plaće određivala Vlada posebnom odlukom.
Uz uštede na plaćama planira se i 380,4 milijuna kuna uštedjeti na rashodima za zaposlene u zdravstvenim ustanovama, jer neće biti ranije planiranog novog zapošljavanja u zdravstvu. Rebalansom se planira i 883 milijuna kuna uštedjeti na materijalnim rashodima, 318,2 milijuna kuna na subvencijama, 519,5 milijuna kuna na pomoćima danim u inozemstvu i unutar opće države, a na ostalim rashodima planira se uštedjeti 972 milijuna kuna.
Iz Ministarstva financija, kao što je više puta naglasio i resorni ministar Ivan Šuker na sjednici Vlade, poručuju kako se rebalansom neće dirati sredstva za socijalna prava, neće se dirati mirovine, porodiljne naknade, dječji doplatak, a planirano je i povećanje sredstava za naknade nezaposlenima, za 2,9 posto.
Rebalans proračuna rađen je uz projekciju pada realnog BDP-a za ovu godinu od 2 posto, pa su u skladu s tim izmijenjene i projekcije prihoda državnog proračuna i očekuje se da će oni biti na približno istoj razini kao i prošle godine. Stoga se rebalansom predlaže smanjenje ukupnih prihoda za osam milijardi kuna, sa 124,6 milijardi na 116,6 milijardi kuna.
Najveći podbačaj prihoda očekuje se kod PDV-a i planirani prihod od tog poreza manji je za gotovo 4 milijarde kuna, odnosno umjesto ranijih 44,4 milijarde kuna planira se u iznosu 40,4 milijarde kuna.
Očekuje se i smanjenje prihoda od doprinosa za 2,2 milijarde kuna, trošarina za 730 milijuna kuna, ostalih prihoda za 578 milijuna, itd. Iz Ministarstva financija podsjećaju kako je rebalans važan i za izlazak države na međunarodno financijsko tržište, za uspješan plasman državnih obveznica na međunarodnom tržištu krajem travnja ili početkom svibnja.
NT
Na rashodnoj strani rebalansom se planira smanjenje sredstava za plaće za 1,4 milijarde kuna, sa ranije planiranih 23,47 milijardi na 22,08 milijardi kuna. Vlada je uz rebalans, kako bi se i plaće zaposlenih u javnim službama mogle vratiti na prošlogodišnju osnovicu, odnosno smanjiti za 6 posto, Saboru uputila i prijedlog zakona o osnovici plaća zaposlenih u javnim službama prema kojem bi od 1. travnja ove godine osnovicu za te plaće određivala Vlada posebnom odlukom.
Uz uštede na plaćama planira se i 380,4 milijuna kuna uštedjeti na rashodima za zaposlene u zdravstvenim ustanovama, jer neće biti ranije planiranog novog zapošljavanja u zdravstvu. Rebalansom se planira i 883 milijuna kuna uštedjeti na materijalnim rashodima, 318,2 milijuna kuna na subvencijama, 519,5 milijuna kuna na pomoćima danim u inozemstvu i unutar opće države, a na ostalim rashodima planira se uštedjeti 972 milijuna kuna.
Iz Ministarstva financija, kao što je više puta naglasio i resorni ministar Ivan Šuker na sjednici Vlade, poručuju kako se rebalansom neće dirati sredstva za socijalna prava, neće se dirati mirovine, porodiljne naknade, dječji doplatak, a planirano je i povećanje sredstava za naknade nezaposlenima, za 2,9 posto.
Rebalans proračuna rađen je uz projekciju pada realnog BDP-a za ovu godinu od 2 posto, pa su u skladu s tim izmijenjene i projekcije prihoda državnog proračuna i očekuje se da će oni biti na približno istoj razini kao i prošle godine. Stoga se rebalansom predlaže smanjenje ukupnih prihoda za osam milijardi kuna, sa 124,6 milijardi na 116,6 milijardi kuna.
Najveći podbačaj prihoda očekuje se kod PDV-a i planirani prihod od tog poreza manji je za gotovo 4 milijarde kuna, odnosno umjesto ranijih 44,4 milijarde kuna planira se u iznosu 40,4 milijarde kuna.
Očekuje se i smanjenje prihoda od doprinosa za 2,2 milijarde kuna, trošarina za 730 milijuna kuna, ostalih prihoda za 578 milijuna, itd. Iz Ministarstva financija podsjećaju kako je rebalans važan i za izlazak države na međunarodno financijsko tržište, za uspješan plasman državnih obveznica na međunarodnom tržištu krajem travnja ili početkom svibnja.
NT