Europska Unija se boji Rusije

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 01.09.2008. u 08:07

Šefovi država ili vlada EU danas će u Bruxellesu na izvanrednom summitu razmotriti kako nastaviti daljnje odnose s Rusijom nakon konflikta u Gruziji i ruskog priznavanja neovisnosti Južne Osetije i Abhazije.

Srbija mora okrenuti leđa Rusiji ako želi u EU

Metak u glavu za kritičara Kremlja

Iako se prošlog tjedna čulo kako je moguće da EU Rusiji nametne neki oblik sankcija u znak neslaganja s ruskim postupcima, s EU strane je retorika ublažena. Zato se očekuje da će ovaj summit EU biti samo pokušaj stvaranja dojma da je EU ujedinjena po pitanju kritike prema Rusiji i u potpori Gruziji. Francuskom predsjedništvu EU Nikolasu Sarkozyju neće biti teško danas na summitu izgraditi konsenzus svih 27 država članica o zajedničkoj izjavi kojom će se samo retorički osuditi ponašanje Rusije, pozvati na primjenu sporazuma o primirju te izraziti spremnost pomoć Gruziji.

Diplomati u EU upozoravaju da će svaki pokušaj nametanja nekih znatnijih sankcija Rusiji biti za EU težak izazov i može dovesti do podjela unutar EU. Iako se države EU ne slažu s ruskom politikom, one imaju svoje individualne interese u odsnosima s Moskvom, pogotovo
Ruski napad na Gruziju natjerao  je Finsku da počne planirati ulazak u NATO.
u opskrbi plinom.

Rusija je također svjesna da nije pretjerano teško izazvati razdor unutar EU o bilo kojem vanjskopolitičkom pitanju.

Zato su zadnjih dana ruski vođa Vladimir Putin, predsjednik Medvjedevi sva diplomacija s jedne strane upućivali pomirljive poruke EU, a s druge strane optuživali da slijedi interese Washingtona. Također je jučer i prekjučer bilo puno bilateralnih kontakata ruskih i europskih lidera.  Baltičke države i Poljska, donekle i Velika Britanija, zauzimaju se za oštrije poruke Rusiji s današnjeg summita. No Njemačka nije sklona nikakvom zaoštravanju odnosa s Rusijom, a potporu za to ima i od mnogih drugih država.

„Ideja je da Rusiji, jednim glasom, šaljemo poruku da se ne slažemo s njezinim postupcima. Ali nije cilj pritiskati Rusiju, već pomoći Gruziji“, rekao je jedan EU diplomat. Među malo opcija koje EU ima za bilo kakvo slanje „oštrih“ poruka Rusiji jest otkazivanje sljedeće runde razgovora o novom Partnerskom sporazumu dogovorenih za sredinu rujna.

Također je spomenuta i mogućnost zabrane izdavanja viza liderima Južne Osetije i Abhazije, ali i ti koraci nisu nešto o čemu EU može biti ujedinjena.  U EU odbijaju usporediti slučaj priznavanja neovisnosti Kosova i slučaj Abhazije i Južne Osetije. „Za Kosovo je postojao međunarodni proces, pregovori, međunarodna administracija i na kraju plan UN-ova izaslanika o nadziranoj neovisnosti. Zato su većina država EU priznale neovisnost kao rezultat međunarodnog procesa čiji je dio do kraja bila i Rusija iako se na kraju protivila“, rekao je jedan visoki diplomat EU. No, ni oko pitanja Kosova EU nije uspjela biti ujedinjena.

Vojni napad Rusije na Gruziju dovoljno je jak razlog da Finska počne razmišljati o ulasku u NATO, izjavio je ministar vanjskih poslova te države Alexander Stubb. Šef finske diplomacije rekao je kako još nije krajnji trenutak za donošenje odluke, ali “oni koji misle da ovo što se dogodilo u Gruziji nema utjecaja na sigurnost Finske žive na nekom drugom planetu”, kazao je Stubb.



Za oštar odgovor
• Velika Britanija
Već dugo u lošim odnosima s Rusijom. Rusi zatvarali urede Britanskog vijeća u Rusiji. Česti incidenti u radu obavještajnih službi na teritoriju obiju država. Britanija se zauzima za sankcije protiv osoba koje su orkestrirale napad na Gruziju i za izbacivanje Rusije iz G-8. Britanija radi na izgradnji alternativnih kanala opskrbe plinom kako ne bi ovisila o Rusiji.
• Poljska
U problemima s Rusijom. Rusija zabranila uvoz mesa iz Poljske (zbog sanitarnih razloga, što je EU nazvao smiješnim). Kao država koja je bila u sovjetskom bloku, Poljska uvijek upozorava EU da se Moskvi ne može uvijek vjerovati.
• Estonija, Latvija i Litva
Uvijek su na udaru Moskve, često i meta raznih sankcija, poput smanjenja opskrbe plinom. I one, slično kao i Poljska, traže oštriji stav EU prema Rusiji. Kao države bivšeg SSSR-a da se njihov stav o Rusiji mora uvažiti i zbog njihova iskustva.
• Češka
Potpisala sporazum sa SAD-om o postavljanju proturaketnog štita, što Rusija vidi kao “izravnu prijetnju”. Češka smatra da bi sankcije pogodile one koje ne trebaju pogoditi, a to su građani. Traži da EU govori jednim jezikom, ali bez oštrih sankcija.

Za dobre odnose
• Njemačka
Osim tradicionalnog stava da se pri svakoj odluci u EU i NATO-u mora paziti da se ne iritira Rusija, Njemačka ima i posebne interese. S Rusijom ima dogovor o gradnji plinovoda ispod Baltičkog mora kojim će se zaobići baltičke države. Koliko su te veze utjecajne govori i činjenica da za Gazprom radi i bivši njemački kancelar Shröder.
• Italija
Talijanski premijer Berlusconiima posebne veze s ruskim vođom Putinom. Talijanska kompanija ENI dobila je, usto, posao postavljanja cijevi za plinovod Nord Stream. Taj je plinovod u izravnoj konkurenciji s paneuropskim kanalom Nabucco.
•  Cipar
Mala država EU, ali često uz Moskvu. Podržala ruski stav o Kosovu. Kako se pitanje ujedinjenja Cipra vodi pod okriljem Ujedinjenih naroda, Cipar smatra da je dobro imati potporu Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a.
• Francuska
Kao predsjedavajuća Europske Unije, mora imati neutralan stav. Ipak, sadašnje francusko vodstvo bliže je Washingtonu neko prijašnje. Zato je Francuska i oko odnosa s Rusijom sve bliža Londonu i Washingtonu, što nije dobra vijest za Berlin.
Britanija bi izbacila Rusiju iz G-7, Njemačka gradi plinovod s Rusijom

A. Palokaj iz Bruxellesa;Željko Trkanjec

Izdvajamo