ZAGREB - Sedmeročlani žiri Jutarnjeg lista koji ocjenjuje koja je najbolja izvorna publicistička knjiga koju su objavili domaći izdavači u razdoblju od početka prosinca 2004. do konca studenoga 2005. odabrao je u ponedjeljak navečer pet knjiga u najuži izbor.
Žiri se odlučio za knjigu Jasne Babić "Urota Blaškić" u izdanju Večernjeg lista, djelo Nikice Barića "Srpska pobuna u Hrvatskoj koju je tiskao Golden marketing - Tehnička knjiga, knjigu Mirjane Kasapović "BiH - podijeljeno društvo i nestabilna država" koju je izdala Politička kultura, zatim djelo lingvista Ranka Matasovića "Jezična raznolikost svijeta" u izdanju Algoritma i knjigu Božidara Novaka "Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću", izdavača Golden marketing - Tehnička knjiga - Press data.
Dakle, u finalu će i ove godine dominirati knjige iz političke publicistike. Knjige Nikice Barića i Mirjane Kasapović su i stručno-znanstvena djela, ali su popularno, lako pisane pa su nedvojbeno publicističke.
Opsežna povijest novinarstva Božidara Novaka je ujedno svojevrsna politička povijest Hrvatske, a knjiga Jasne Babić neka vrsta tragične povijesti hrvatsko-bošnjačkog ratnog sukoba u BiH 1993.-1994. godine.
U užem izboru od pet knjiga jedino je Matasovićeva druge publicističke vrste - ona se bavi osnovom kulture, podrijetlom, razvitkom i izgledima jezika. U "Uroti Blaškić" Jasna Babić, sada novinarka Slobodne Dalmacije, napisala je knjigu o hrvatskom generalu Tihomiru Blaškiću koji je zbog ratnog zločina HVO-a u Ahmićima i Stupnom Dolu najprije osuđen na 45 godina zatvora, a onda mu je kazna preinačena na devet godina.
Osim Blaškića, autorica je portretirala Ivicu Rajića, Darija Kordića, Milivoja Petkovića, Markicu Rebića i odvjetnika Antu Nobila, čija je priča o obrani Blaškića vodilja knjige. Barićev prošireni doktorski rad prva je cjelovita knjiga kod nas koja se bavi nastankom, glavnim značajkma i slomom "Srpske Krajine" u petogodišnjim ratnim događajima u Hrvatskoj.
Prikazani su osnivanje i ustroj srpskih autonomnih oblasti na teritoriju Hrvatske, rat u Hrvatskoj 1991., proglašenje RSK i glavni politički i vojni događaji do sloma RSK 1995.
Profesorica politologije Mirjana Kasapović analizira Bosnu i Hercegovinu i predlaže politološka i politička rješenja. Dogovor svih naroda o državnom konceptu moguć je jedino punim poštovanjem svakog od zasebnih identiteta, a ne njihovim potiranjem. Autorica je zato za kantonalno federalno uređenje BiH.
U svijetu se sada govori oko šest tisuća jezika, ali većini njih prijeti masovno izumiranje. Profesor Ranko Matasović u knjizi "Jezična raznolikost svijeta" objašnjava zašto je to nepoželjno i što se može poduzeti da do tog izumiranja ipak ne dođe.
Osim toga, kako se i zašto jezici međusobno razlikuju i zašto se oni u nekim dijelovima svijeta i u nekim povijesnim razdobljima razlikuju više, a u drugima manje.
Božidar Novak je napisao jedinstvenu knjigu o povijesti hrvatskog novinarstva, koja, među ostalim, opisuje i razdoblje Nezavisne Države Hrvatske i hrvatsko novinarstvo sedamdesetih godina te političke čistke poslije sjednice u Karađorđevu u prosincu 1971.
Autor najbolje publicističke knjige dobit će novčanu nagradu od 50.000 kuna.
Zašto nema popularnih?
Kako smo doznali, pojedini članovi žirija komentirali su neulazak u širi izbor za nagradu nekih vrlo popularnih knjiga kao što su "Fantom slobode" Hrvoja Horvata ili "Predsjednik protiv Predsjednika" Zdravka Tomca. Teme su nesumnjivo zanimljive - Johnny Štulić te predsjednici Tuđman i Mesić, ali žiri je taj koji po vlastitim kriterijima ocjenjuje kvalitetu teksta.
A opća ocjena žirija je da je po kvaliteti publicističkih knjiga prošla godina bila dobra pa neće biti lako u drugoj polovici veljače, kada bude posljednji sastanak žirija u zgradi Nacionalne i sveučilišne biblioteke, izabrati knjigu godine.
Tko su članovi žirija
Predsjednik žirija koji dodjeljuje publicističku nagradu je Vlaho Bogišić, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog zavoda, a njegovi su članovi još dr. Ivo Banac, sveučilišni profesor i saborski zastupnik, Davor Butković, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista, Marko Grčić, književnik i publicist, Željko Krušelj, novinar i publicist, Branko Matan, glavni urednik časopisa "Gordogan" i don Antun Šuljić, ravnatelj IKA-e.
Sastanku žirija u ponedjeljak nisu zbog putovanja mogli prisustvovati Banac i Šuljić pa su oni dopisno glasovali. Žiri je ove godine privremeno smanjen na sedam članova jer su dr. Mirjana Kasapović i Zdenko Duka izišli iz njega zbog svojih knjiga u konkurenciji.
Zdenko Duka