SPLIT - Od svibnja ove godine kada je na naslovnicama hrvatskih medija osvanula afera Brodosplit po kojoj se sumnjiči Upravu da je provela, a Nadzorni odbor da je odobrio sumnjivi posao s njemačkim brodarom Wesselsom, u kojemu je navodno oprano šest milijuna dolara, Goran Vukasović, predsjednik Uprave Brodosplita, obratio se medijima samo jednom na konferenciji za novinare te ustvrdio da nije napravio ništa štetno za brodogradilište.
Smatrao je, kaže, da nema potrebe za vrijeme trajanja policijske obrade stalno ponavljati istu stvar.
Policiji je dao izjavu i svu potrebnu dokumentaciju, ali je, kako kaže, medijska i politička hajka podmetnuta od onih koji su škver doveli do ruba kolapsa, prevršila svaku mjeru, pa je za Jutarnji odlučio odgovoriti na sva sporna pitanja.
- Dolaskom na mjesto predsjednika uprave zatekao sam katastrofalno stanje i poduzeće pred kolapsom jer je u tom trenutku, prema nalazima neovisnog revizora, škver bio u gubitku 1,6 milijardi kuna. Umjesto da u skladu s ranijom praksom napadam prethodnike, ja sam oformio tim te smo se prihvatili posla da spasimo škver od kolapsa.
U to je vrijeme Nadzorni odbor odbio prihvatiti dva ugovora s grčkim naručiteljem Spirosom Karnessisom i Tankerskom plovidbom jer su bili nepovoljni i generirali bi daljnje gubitke. Krenuli smo u hitno ugovaranje poslova kako bismo preživjeli i s Tankerskom smo postigli 16 milijuna dolara višu cijenu nego što je prethodno bila ponuđena.
Već je bio počeo i posao s Wesselsom. Dokumentacija je već postojala i neki razgovori su obavljeni. Taj je posao bio najbliži realizaciji pa smo ga htjeli što prije dovršiti. Smatram da smo napravili dobar posao jer je u ugovorima s naručiteljem po prvi put u hrvatskoj brodogradnji unesena zaštitna skala u slučaju porasta cijene čelika, dio cijene ugovoren je u eurima, a pola iznosa plaća se tijekom gradnje. Mislim da su ti parametri prekretnica u brodogradnji.
• Po mnogima su sporna pobočna pisma kojima zapravo naručitelju vraćate šest milijuna dolara od ugovorene cijene i tu se javila sumnja u pranje novca.
- Pobočna pisma sastavni su dio gotovo svih ugovora u brodogradnji i ona nisu ništa neuobičajeno jer se njima definiraju specifični detalji. Potpisana su istovremeno s ugovorom i jedno od njih odnosi se i na zaštitne klauzule. Četiri broda ugovorena su po cijeni od po 51,5 milijuna dolara po brodu, od kojih je vlasnik tražio povrat milijun dolara po brodu kako bi sebi omogućio zatvaranje cjelokupnog projekta i financiranje novog koncepta brodova za obuku kadeta te još po 500 tisuća dolara za trošak konzultanta. Nama je po kalkulaciji cijena od 50 milijuna po brodu bila dovoljna pa smo na to pristali kako bismo dobili posao, a ugovore je potvrdio i Nadzorni odbor.
• Znači li to da vas je možda brodovlasnik iskoristio i oprao novac, jer ono što stvara zabunu u javnosti je upravo taj pristanak na kreditiranje vlasnika, a na to vas je upozorio i HBOR?
- Brodovlasnik nam je objasnio da mu takva procedura treba kako bi njegov novi model ostao poslovna tajna što će mu donijeti prednost pred konkurencijom. Ja sam se nakon toga konzultirao s pravnicima da vidim je li to izvedivo. Kada su mi rekli da je, pristao sam. I HBOR je nakon objašnjenja izdao jamstvo za takav model financijske transakcije. Tih šest milijuna dakle nije naš novac i nismo oštetili brodogradilište. Da nešto u transakciji nije bilo u redu, reagirala bi i Narodna banka Hrvatske jer se sve doznake kontroliraju i jer je novac uplaćen po svim važećim propisima.
• Je li točna tvrdnja da ste istovremeno imali bolju ponudu za gradnju istih tankera za Marininvest i Scorpio?
- Ne, sa Scorpiom smo radili paralelno jer je riječ o drugačijem tipu brodova od kojih je brodovlasnik odustao, a s Marininvestom su postojali ugovori za gradnju četiri broda, pa su oni jednim mailom izrazili želju da eventualno grade još dva. To je tada bilo u fazi neobaveznog razgovora, a ne ozbiljnog ugovaranja.
• Govori se da je bivši financijski direktor Srđan Kovač smijenjen jer nije htio potpisati ta četiri računa.
- Po organizacijskoj shemi Brodosplita nije ih ni trebao potpisati on jer to nije bio njegov posao. Točno se zna koji sektor kontrolira i potpisuje koje transakcije.
• Je li Mačeku, odnosno njegovoj tvrci Iceberg, isplaćena i provizija od 1,8 posto po brodu za sklapanje poslova.
- U ugovorima nema nikakve provizije niti se spominje Iceberg. Drago Maček u ovome je poslu bio na strani brodovlasnika kao njegov konzultant jer oni, kako su nam rekli, imaju dugogodišnji partnerski odnos. Provizija od 1,8 posto po brodu ne postoji.
• Zašto je, po vašim saznanjima, nakon izbijanja afere smijenjen Siniša Poljak, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora?
- Što se samog poslovanja škvera tiče mislim da nije bilo objektivnog razloga za njegovu smjenu, a što se krije u pozadini, ne znam. Brodogradilište je veliki sistem i uvijek je povezano uz politiku. Tako je i ovaj slučaj zapravo na neki način politička priča koju su iskonstruirali moji prethodnici.
• Zašto vjerujete da imaju toliku moć?
- Nije to pitanje moći. Brodogradnja je jedan izuzetno složen posao i lako je izvući kockice, iskonstruirati priču koja će zaintrigirati medije i osuditi ljude prije dokazivanja krivnje. Ja se ne bojim jer nisam napravio ništa nezakonito, nisam oštetio škver niti se okoristio. Unatoč pritisku, nećemo odustati od spašavanja škvera.
• Kakvo je sada stanje u brodogradilištu?
- Prvih šest mjeseci ove godine škver je poslovao pozitivno, što znači da se nisu stvarali novi gubici. Uskoro ćemo izvršiti obećanje i predavati brodove prije roka te dobijati bonus od brodovlasnika. Morate znati da zadnje tri godine do moga dolaska niti jedan brod nije predan bez kašnjenja i penala. Struka je naš program restrukturiranja ocijenila dobrim putem kojim brodogradilište treba ići i na tome ćemo raditi. Knjiga narudžbi puna je do 2009. godine. Imamo naručenih 17 brodova, ukupne vrijednosti 830 milijuna dolara.
- To ja ne znam i s tim dijelom posla nemam ništa. Mi smo vjerovali brodovlasniku i s njim sklopili posao koji je odgovarao i nama i njemu, a rečeno nam je da je novac i upotrijebljen za taj posao. Ako je Maček podijelio novac, onda to lako mogu utvrditi nadležne institucije koje znaju kako se prati trag novca.
Nataša Bakotić
Smatrao je, kaže, da nema potrebe za vrijeme trajanja policijske obrade stalno ponavljati istu stvar.
Policiji je dao izjavu i svu potrebnu dokumentaciju, ali je, kako kaže, medijska i politička hajka podmetnuta od onih koji su škver doveli do ruba kolapsa, prevršila svaku mjeru, pa je za Jutarnji odlučio odgovoriti na sva sporna pitanja.
- Dolaskom na mjesto predsjednika uprave zatekao sam katastrofalno stanje i poduzeće pred kolapsom jer je u tom trenutku, prema nalazima neovisnog revizora, škver bio u gubitku 1,6 milijardi kuna. Umjesto da u skladu s ranijom praksom napadam prethodnike, ja sam oformio tim te smo se prihvatili posla da spasimo škver od kolapsa.
U to je vrijeme Nadzorni odbor odbio prihvatiti dva ugovora s grčkim naručiteljem Spirosom Karnessisom i Tankerskom plovidbom jer su bili nepovoljni i generirali bi daljnje gubitke. Krenuli smo u hitno ugovaranje poslova kako bismo preživjeli i s Tankerskom smo postigli 16 milijuna dolara višu cijenu nego što je prethodno bila ponuđena.
Već je bio počeo i posao s Wesselsom. Dokumentacija je već postojala i neki razgovori su obavljeni. Taj je posao bio najbliži realizaciji pa smo ga htjeli što prije dovršiti. Smatram da smo napravili dobar posao jer je u ugovorima s naručiteljem po prvi put u hrvatskoj brodogradnji unesena zaštitna skala u slučaju porasta cijene čelika, dio cijene ugovoren je u eurima, a pola iznosa plaća se tijekom gradnje. Mislim da su ti parametri prekretnica u brodogradnji.
• Po mnogima su sporna pobočna pisma kojima zapravo naručitelju vraćate šest milijuna dolara od ugovorene cijene i tu se javila sumnja u pranje novca.
- Pobočna pisma sastavni su dio gotovo svih ugovora u brodogradnji i ona nisu ništa neuobičajeno jer se njima definiraju specifični detalji. Potpisana su istovremeno s ugovorom i jedno od njih odnosi se i na zaštitne klauzule. Četiri broda ugovorena su po cijeni od po 51,5 milijuna dolara po brodu, od kojih je vlasnik tražio povrat milijun dolara po brodu kako bi sebi omogućio zatvaranje cjelokupnog projekta i financiranje novog koncepta brodova za obuku kadeta te još po 500 tisuća dolara za trošak konzultanta. Nama je po kalkulaciji cijena od 50 milijuna po brodu bila dovoljna pa smo na to pristali kako bismo dobili posao, a ugovore je potvrdio i Nadzorni odbor.
• Znači li to da vas je možda brodovlasnik iskoristio i oprao novac, jer ono što stvara zabunu u javnosti je upravo taj pristanak na kreditiranje vlasnika, a na to vas je upozorio i HBOR?
- Brodovlasnik nam je objasnio da mu takva procedura treba kako bi njegov novi model ostao poslovna tajna što će mu donijeti prednost pred konkurencijom. Ja sam se nakon toga konzultirao s pravnicima da vidim je li to izvedivo. Kada su mi rekli da je, pristao sam. I HBOR je nakon objašnjenja izdao jamstvo za takav model financijske transakcije. Tih šest milijuna dakle nije naš novac i nismo oštetili brodogradilište. Da nešto u transakciji nije bilo u redu, reagirala bi i Narodna banka Hrvatske jer se sve doznake kontroliraju i jer je novac uplaćen po svim važećim propisima.
• Je li točna tvrdnja da ste istovremeno imali bolju ponudu za gradnju istih tankera za Marininvest i Scorpio?
- Ne, sa Scorpiom smo radili paralelno jer je riječ o drugačijem tipu brodova od kojih je brodovlasnik odustao, a s Marininvestom su postojali ugovori za gradnju četiri broda, pa su oni jednim mailom izrazili želju da eventualno grade još dva. To je tada bilo u fazi neobaveznog razgovora, a ne ozbiljnog ugovaranja.
• Govori se da je bivši financijski direktor Srđan Kovač smijenjen jer nije htio potpisati ta četiri računa.
- Po organizacijskoj shemi Brodosplita nije ih ni trebao potpisati on jer to nije bio njegov posao. Točno se zna koji sektor kontrolira i potpisuje koje transakcije.
• Je li Mačeku, odnosno njegovoj tvrci Iceberg, isplaćena i provizija od 1,8 posto po brodu za sklapanje poslova.
- U ugovorima nema nikakve provizije niti se spominje Iceberg. Drago Maček u ovome je poslu bio na strani brodovlasnika kao njegov konzultant jer oni, kako su nam rekli, imaju dugogodišnji partnerski odnos. Provizija od 1,8 posto po brodu ne postoji.
• Zašto je, po vašim saznanjima, nakon izbijanja afere smijenjen Siniša Poljak, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora?
- Što se samog poslovanja škvera tiče mislim da nije bilo objektivnog razloga za njegovu smjenu, a što se krije u pozadini, ne znam. Brodogradilište je veliki sistem i uvijek je povezano uz politiku. Tako je i ovaj slučaj zapravo na neki način politička priča koju su iskonstruirali moji prethodnici.
• Zašto vjerujete da imaju toliku moć?
- Nije to pitanje moći. Brodogradnja je jedan izuzetno složen posao i lako je izvući kockice, iskonstruirati priču koja će zaintrigirati medije i osuditi ljude prije dokazivanja krivnje. Ja se ne bojim jer nisam napravio ništa nezakonito, nisam oštetio škver niti se okoristio. Unatoč pritisku, nećemo odustati od spašavanja škvera.
• Kakvo je sada stanje u brodogradilištu?
- Prvih šest mjeseci ove godine škver je poslovao pozitivno, što znači da se nisu stvarali novi gubici. Uskoro ćemo izvršiti obećanje i predavati brodove prije roka te dobijati bonus od brodovlasnika. Morate znati da zadnje tri godine do moga dolaska niti jedan brod nije predan bez kašnjenja i penala. Struka je naš program restrukturiranja ocijenila dobrim putem kojim brodogradilište treba ići i na tome ćemo raditi. Knjiga narudžbi puna je do 2009. godine. Imamo naručenih 17 brodova, ukupne vrijednosti 830 milijuna dolara.
- To ja ne znam i s tim dijelom posla nemam ništa. Mi smo vjerovali brodovlasniku i s njim sklopili posao koji je odgovarao i nama i njemu, a rečeno nam je da je novac i upotrijebljen za taj posao. Ako je Maček podijelio novac, onda to lako mogu utvrditi nadležne institucije koje znaju kako se prati trag novca.
Otkud novac kod Mačeka• Kako su četiri milijuna dolara koje ste uplatiti na račune brodovlasnikovih tvrtki u Cipru stigla na austrijski račun Drage Mačeka, koji ih je navodno podigao, vratio u Hrvatsku i podijelio? |
Nataša Bakotić