Gotovinina igra

    AUTOR:
    • Ivan Zvonimir Čičak

  • OBJAVLJENO:
  • 10.03.2007. u 10:12

Ovih su dana hrvatski mediji udarno mjesto dali vijesti o vikend-dopustu Mirka Norca, osuđenoga za ratne zločine, koji kaznu izdržava u KP domu Glina.

Samo po sebi ovo ni u jednoj civiliziranoj zemlji ne bi zasluživalo više od notice, ali u Hrvatskoj takva se vijest objavljuje preko cijele naslovnice. Ovaj put ne možemo reći da je Mirko Norac proizveo "medijsku vijest" koja će imati negativan učinak za Hrvatsku, no ovaj se put također pokazalo da običan puk ima puno istančaniji smisao za politiku od medija. Jednostavno je fizički spriječio novinare da čeprkanjem po Norčevoj privatnosti na odmoru čine, njemu dugoročno, ali i Hrvatskoj u cjelini, neprocjenjivu štetu.

Ovaj slučaj govori i koliko su mediji ozbiljno upregnuti u pojedinačne sukobe oko ratnih zločina i Haaga, što se posebno vidi u predmetu Gotovina i ostali. Neosporno je da sukobljene grupe u tom predmetu imaju svoje novine i novinare i da selekcioniranim dilanjem dokumenata i informacija nastoje naškoditi drugim suoptuženima ne bi li svojim klijentima olakšali situaciju pred sudom.

Sukob što su ga počeli Gotovinini odvjetnici ovih je dana dobio i sudski epilog: raspravno je vijeće Haaškog suda oduzelo Markačevu odvjetniku Miroslavu Šeparoviću licenciju za zastupanje pred sudom, budući da bi se kao ratni ministar pravosuđa pred sudom mogao naći u ulozi svjedoka, što je tražila Gotovinina obrana. Međutim, ova odluka raspravnoga vijeća samo je vrh sante leda bespoštedne borbe koju vodi Ante Gotovina zajedno sa svojim odvjetnicima ne bi li se na bilo koji način iščupao iz Scheveningenskog zatvora.

Tko je odgovoran

Naime, u predmetu Gotovina došlo je do žestokog sukoba dviju, prije svega političkih, linija. Koliko god svi nastojali to prikriti, to je bit sukoba Gotovine i njegovih branitelja s Čermakom, Markačem i njihovim braniteljima. Gotovina osobno za drugu dvojicu suoptuženih Hrvata govori zatvorenicima u Scheveningenu kako oni ne pripadaju "istoj političkoj liniji". To je točno, ali nije riječ samo o političkoj nego i o ljudskoj liniji. Čermak i Markač od prvog su se dana uključili u borbu za stvaranje hrvatske države i uglavnom su besprigovorno izvršavali naređenja vezana uz rat. Čermak se, međutim, kao što je poznato, sukobio sa Šuškom zato što se nije slagao s njegovim radikalnim stavovima i načinom na koji je vodio politiku.

Iza ovog se suoba može kriti vrlo lukav plan Gotovine i njegove obrane
Markač i Čermak došli su u hrvatske strukture iz etabliranih pozicija. Čermak kao dobrostojeći zagrebački odvjetnik, a Markač kao profesionalni policajac, koji je ranim angažmanom u stvaranju hrvatske policije još u vrijeme Jugoslavije nosio glavu u torbi. Jednako mu je tako bila glava u torbi prilikom akcija njegovih specijalaca na svim ratištima u Hrvatskoj. Dakako, ove ga činjenice ne amnestiraju od moguće kaznene odgovornosti za počinjene ratne zločine, o čemu će odlučivati pravosudni organi, u ovom slučaju Haaški sud. Kao hrvatski građani i legalisti odmah su se odazvali pozivu i haaških istražitelja i suda i sami su se pojavili i dragovoljno se predali u Haag.

Gotovina, pak, ima burnu avanturističku i kriminalnu prošlost, s debelim dosjeom i četiri godine provedene u zatvoru zbog pljačke i razbojstva. I ovdje su se u Hrvatskoj uz njegovo ime vukli repovi o umiješanosti u kriminalne poslove i druženje s osobama iz vojno-obavještajnog podzemlja koje je bilo u uskoj sprezi s hrvatskom mafijom. Gotovina je svoje rodoljublje, između ostaloga, dokazao i bijegom i skrivanjem od suda, čime je učinio neprocjenjivu štetu hrvatskoj državi. Upravo se te dvije linije mogu i danas očitati u ponašanju Gotovine i njegove obrane, s jedne, i Čermaka i Markača te njihove obrane s druge strane.

Međutim, iza ovog se sukoba može kriti jedan vrlo lukav i sofisticiran plan Gotovine i njegove obrane. Nije tajna da je Mišetić inzistirao na tome kako će se Gotovina predati ukoliko mu se bude sudilo pred hrvatskim sudom. Čini se da je to i sada njihova namjera. Naime, uklanjanjem Šeparovića (a potom i Mikuličića, koji je u znak solidarnosti odstupio sam) nužno će doći do odgode procesa. Kako je posljednji rok za okončanje prvostupanjskih procesa kraj 2008. godine, moguće je pretpostaviti da Gotovina i Mišetić igraju na mogućnost prebacivanja cijelog postupka u Hrvatsku. Prem mojem mišljenju, te su im spekulacije pogrešne budući da je Gotovina osoba iz specijalne rezolucije Vijeća sigurnosti, kojom je stavljen u rang s Karadžićem i Mladićem, pa mu suđenje mora biti dovršeno u Haagu.

No, vratimo se odluci suda kojom je Šeparović uklonjen iz Markačeve obrane zbog činjenice da je u vladi za vrijeme Oluje bio ministar pravosuđa. Sud, naime, smatra da je ministar Šeparović važan svjedok jer su u to vrijeme i vojni suci koje je ministarstvo postavljalo bili podređeni njemu. Sud će vjerojatno interesirati zašto sudovi nisu procesuirali za ratne zločine koji su bili javno objavljeni i je li to bila politika vlade. Objavit ćemo danas dio jednog dokumenta koji baca malo više svjetla na događaje na oslobođenim područjima poslije akcije Oluja. Naime, od prvog su dana domaći i strani mediji izvještavali o brojnim zločinima i paljevinama što su se događale na oslobođenim područjima, a na koje nije bilo adekvatne reakcije. A do koje se mjere išlo u kolektivno skrivanje istine, vidi se i iz intervjua što ga je za talijanski Corriere della Sera 26. kolovoza dao kardinal Kuharić, tadašnji zagrebački nadbiskup. "Krajina je netaknuta", izjavio je on, iako je već nekoliko dana nakon početka oluje u Globusu tadašnji potpredsjednik HBK, šibenski biskup Badurina, detaljno opisivao zločine koje je vidio vlastitim očima. Tek nakon zločina u Varivodama i Gošićima MUP je uputio pismo koje je potpisao tadašnji zamjenik ministra unutarnjih poslova Joško Morić. U tom pismu upućenom svim zapovjedinicima policijskih postaja na terenu između ostaloga stoji: "Točka 3. Od zapovjednika bojni VP tražiti da se u svim naseljenim mjestima u kojima ima pripadnika HV formiraju mješoviti blokadni punktovi i mješovite ophodnje civilne i vojne policije čija zadaća je zaprečavanje naznačenih problema; Točka 4. Dogovoriti da se, od danas, u svakom sljedećem slučaju paljenja kuća i protupravnom otuđivanju tuđe pokretne imovine obavlja očevid, kriminalističko-tehnička i operativno-kriminalistička obrada; Točka 5. U slučaju da je VP spriječena izvršiti zadaću iz četvrte točke, civilna policija će obaviti samostalno, bez obzira da li je počinitelj u odori HV ili nije".

Otpor pravnoj državi

Ovaj dokument zorno govori o tome što se događalo na terenu poslije akcije Oluja i tko je bio nositelj reda, a tko nereda. Posebno je značajna točka 4. u kojoj se kaže: "... da se od, danas...", iz čega se vidi da se zapravo sva događanja prije toga na određeni način amnestiraju.

Ključni problem nesankcioniranja ratnih zločina u Hrvatskoj zapravo i leži u činjenici da nisu podnošene kaznene prijave, iako je moje iskustvo da je civilna policija u većini slučajeva profesionalno obavljala svoj posao, pogotovo kada se radilo o krvnim deliktima, tj. ubojstvima.

Pred nama su, dakle, daljnje peripetije i priče vezane uz skorašnje suđenje Gotovini, Čermaku i Markaču, ali pred nama su i daljnje političke podjele. Gotovina više nije samo simbol otpora modernoj, pravnoj hrvatskoj državi, čijom se slikom koriste protivnici europske, i Sanaderove i Račanove, Hrvatske. On je, prema mojim informacijama, sam sve više uvjeren kako je bogomdani i odabrani novi lider ujedinjene hrvatske desnice, što će i operativno postati onog trenutka kada bude oslobođen optužbe, u što je on duboko uvjeren. Upravo stoga ni on ni njegov štab ne biraju sredstva u ostvarivanju tog cilja.


3.3.
Dora

Igrom slučaja gledao sam domaći televizijski prijenos natjecanja za pjesmu Eurovizije pod bombastičnim nazivom: Dora. Zgrozila me niska, neinventivna razina  tih pjesmuljaka, kako sadržajno tako i glazbeno. To je naprosto nekakav križanac između Big Brothera i meksičkih sapunica. Prema svojem stilu baš pripadaju HRT-u. I izvođači su bili neki doista nepoznati likovi. Većina je pjevačica i plesačica nastojala u prvi plan gurnuti svoju razgolićenost umjesto kreativnosti i upečatljivosti nastupa. Doista degutantno.

4.3.
Štrukovina

Danas sam bratu svoje supruge Karmenu tvorno pokazao svu učinkovitost "štrukovine" prilikom brze i učinkovite pripreme roštilja. Kada se s kukuruznog klipa oljušte zrna, ostanu štručki. Sasušeni, oni odlično gore i daju izvanredan kaloričan i kvalitetan žar. Jedina mu je mana kratkotrajnost jer se na jednom žaru mogu ispeći najviše dvije ture mesa. Meso je na roštilju nezamislivo brzo pečeno i ima poseban ukus i miris. Ako mi ne vjerujete, pokušajte i sami. Nećete zažaliti.

5.3.
Puni mjesec
Mnogi mi se znanci žale na nesanicu proteklih noći. Moram reći da sam i sam imao problema sa spavanjem. Nije pripomogla ni uobičajena medicina. Tada sam shvatio da je pun Mjesec, ali i ne samo to nego da smo imali i pomrčinu Mjeseca. Čini se da u ovom meteoropatskom ludilu polako postajemo i lunatici, tj. osjetljivi na pun Mjesec. Tko zna, možda smo još više meteoropati zato što svakodnevno čitamo bioprognoze, koje vjerojatno sugestivno djeluju na nas pa tako nekim normalnim vlastitim ponašanjima dajemo drugačija tumačenja.

6.3.
Kyoto

U Hrvatskoj vlada velik animozitet prema svemu što dolazi od i iz Amerike, pogotovo otkako je na vlasti George W. Bush sa svojim odnosom prema zarobljenim talibanima i ratu u Iraku. Jedna je od glavnih zamjerki Amerima i njihovo nepristupanje sporazumu iz Kyota vezano uz smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. Do sada je taj sporazum ratificiralo 175 zemalja, a samo tri nisu. To su SAD, Kazahstan i Hrvatska. No prema našim informacijama, za dva tjedna u saborsku proceduru ući će i naša ratifikacija. Bolje ikad nego nikad.

7.3.
Ekologija

Ekologija sve više postaje glavnom političkom i moralnom temom svijeta. Nakon kataklizmi uvjetovanih promjenom klime, svijet postaje svjesniji činjenice da je ekološki zločin, zbog svoga razornog i dugotrajnog učinka na široke slojeve pučanstva, zapravo zločin protiv čovječnosti. I to bi trebalo tako pravno normirati. Budemo li čekali sazrijevanje ekološke svijesti kod običnih građana, čekat ćemo barem toliko dugo koliko čekamo da obični građani shvate da je ratni zločin, makar bio počinjen u naše ime, ipak samo ratni zločin.

8.3.
Ljudi štakori

Današnji dvosatni let zrakomlatom iznad sjeverne Hrvatske osvijestio mi je svu štetnost ljudi štakora koji dugotrajno upropaštavaju hrvatski prirodni sklad. Vidio sam desetke rupa i desetke ilegalnih šljunčara iz kojih i danas beskrupulozni kriminalci crpe hrvatska prirodna blaga. Očigledno, uz blagonaklonost ili korumpiranost nadležnih inspekcijskih službi. Policija, naime, nema ovlasti samoinicijativno goniti ovaj kriminal jer on spada u resor Hrvatskih voda, ministarstva ekologije i rudarstva, a posebno pod već spomenutu državnu inspekciju.


Zvonimir Čičak

Izdvajamo