ZAGREB - Službeni stav Međunarodnog monetarnog fonda u pogledu razvoja događaja u zemljama jugoistočne Europe i budućih izgleda, sadržan je u posljednjem izvješću "World Economic Outlooka", navodi Olga Stankova iz Odjela za vanjske odnose u sjedištu MMF-a. Podsjeća na to da ta institucija zemljama regije preporučuje "čvršću fiskalnu politiku i politiku plaća, veću fleksibilnost na tržištu rada i bolju superviziju financijskog tržišta".
Posljednji rad "Ranjivost u Jugoistočnoj Europi - Ima li razloga za zabrinutost?", koji potpisuje pet ekonomista Fonda, a privukao je veliku pozornost, podsjeća Stankova, samo je radni papir i, kao što je uvijek slučaj kod takvih radova, u njima se iznosi stav autora, ali ne nužno i stav institucije.
Ne postoji opasnost da u Hrvatskoj dođe do zaustavljanja ili znatnog smanjenja kredita financiranih iz inozemnih izvora jer bi u tom slučaju HNB oslobodio značajna sredstva koja su sada imobilizirana, uključujući smanjenje obvezne rezerve, kaže Rohatinski.
U MMF-u ističu da je snažan ekonomski rast u regiji praćen širenjem vanjskih neravnoteža i pregrijavanjem ekonomije, ali u idućoj godini očekuje njegovo usporavanje na održivu razinu.
Međutim, upravo zbog rizika kojeg nose postojeće vanjske neravnoteže (inozemni dug, deficit platne bilance), Fond napominje da je moguće i osjetnije usporavanje od sadašnjih procjena (za Hrvatsku 4,7 posto).
Imajući sve to u vidu, Fond ističe da "markoekonomske politike moraju voditi ekonomiju prema 'mekom prizemljenju', držati pod kontrolom ranjivosti i stvarati osnove za održiv rast". Na probleme brzog rasta kredita, velikog vanjskog duga i deficita platne bilance, kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski, centralna banka već godinama upozorava i poduzima mjere za smanjenje rizika.
Međutim, oni postaju sve važniji zbog krize na američkom tržištu drugorazrednih stambenih kredita i mogućih implikacija na hrvatsko tržište, ali on je uvjeren da novi rizici neće dovesti do kreditne krize u Hrvatskoj.
- Nova situacija unosi i novu vrstu rizika, kao što je moguće usporavanje priljeva inozemnog kapitala. Međutim, ne postoji opasnost da u Hrvatskoj dođe do zaustavljanja ili znatnog smanjenja kredita financiranih iz inozemnih izvora jer bi u tom slučaju HNB oslobodio značajna sredstva koja su sada imobilizirana, uključujući smanjenje obvezne rezerve - kaže Rohatinski.
Druga opasnost može biti vezana uz smanjenu ponudu deviza i pritisak na deprecijaciju tečaja, ali guverner ističe da će HNB odlučno braniti tečaj jer bi njegova znatna deprecijacija, u uvjetima valutno indeksiranih kredita, mogla dovesti do kreditne krize.
Hrvatska se prebrzo zadužuje
Hrvatska za sada nije u dužničkoj krizi, ali ako ovako nastavi, bit će. Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, država se prebrzo zadužuje i takav je trend dugoročno neodrživ - rekao je danas premijerski kandidat SDP-a Ljubo Jurčić komentirajući upozorenja iz MMF-a.
Jurčić smatra da analitičari MMF-a zbog izbora nisu željeli Hrvatskoj slati snažnija upozorenja kako se ne bi svrstali na bilo čiju stranu, ali on očekuje da će nakon izbora MMF tražiti od Hrvatske mjere za smanjenje zaduženosti. (N. J.)
Marina Klepo
Posljednji rad "Ranjivost u Jugoistočnoj Europi - Ima li razloga za zabrinutost?", koji potpisuje pet ekonomista Fonda, a privukao je veliku pozornost, podsjeća Stankova, samo je radni papir i, kao što je uvijek slučaj kod takvih radova, u njima se iznosi stav autora, ali ne nužno i stav institucije.
Ne postoji opasnost da u Hrvatskoj dođe do zaustavljanja ili znatnog smanjenja kredita financiranih iz inozemnih izvora jer bi u tom slučaju HNB oslobodio značajna sredstva koja su sada imobilizirana, uključujući smanjenje obvezne rezerve, kaže Rohatinski.
|
Međutim, upravo zbog rizika kojeg nose postojeće vanjske neravnoteže (inozemni dug, deficit platne bilance), Fond napominje da je moguće i osjetnije usporavanje od sadašnjih procjena (za Hrvatsku 4,7 posto).
Imajući sve to u vidu, Fond ističe da "markoekonomske politike moraju voditi ekonomiju prema 'mekom prizemljenju', držati pod kontrolom ranjivosti i stvarati osnove za održiv rast". Na probleme brzog rasta kredita, velikog vanjskog duga i deficita platne bilance, kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski, centralna banka već godinama upozorava i poduzima mjere za smanjenje rizika.
Međutim, oni postaju sve važniji zbog krize na američkom tržištu drugorazrednih stambenih kredita i mogućih implikacija na hrvatsko tržište, ali on je uvjeren da novi rizici neće dovesti do kreditne krize u Hrvatskoj.
- Nova situacija unosi i novu vrstu rizika, kao što je moguće usporavanje priljeva inozemnog kapitala. Međutim, ne postoji opasnost da u Hrvatskoj dođe do zaustavljanja ili znatnog smanjenja kredita financiranih iz inozemnih izvora jer bi u tom slučaju HNB oslobodio značajna sredstva koja su sada imobilizirana, uključujući smanjenje obvezne rezerve - kaže Rohatinski.
Druga opasnost može biti vezana uz smanjenu ponudu deviza i pritisak na deprecijaciju tečaja, ali guverner ističe da će HNB odlučno braniti tečaj jer bi njegova znatna deprecijacija, u uvjetima valutno indeksiranih kredita, mogla dovesti do kreditne krize.
Hrvatska se prebrzo zadužuje
Hrvatska za sada nije u dužničkoj krizi, ali ako ovako nastavi, bit će. Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, država se prebrzo zadužuje i takav je trend dugoročno neodrživ - rekao je danas premijerski kandidat SDP-a Ljubo Jurčić komentirajući upozorenja iz MMF-a.
Jurčić smatra da analitičari MMF-a zbog izbora nisu željeli Hrvatskoj slati snažnija upozorenja kako se ne bi svrstali na bilo čiju stranu, ali on očekuje da će nakon izbora MMF tražiti od Hrvatske mjere za smanjenje zaduženosti. (N. J.)
|
Marina Klepo