ZAGREB - Guverner Rohatinski u izjavi u povodu svoje odluke o uskraćivanju suglasnosti Bayerische Landesbank, bivšeg većinskog vlasnika Riječke banke, za ponovni ulazak u hrvatski bankovni sustav ističe da je "potpuno svjestan težine takve odluke i osobne odgovornosti, ali i duboko uvjeren u njezinu ispravnost".
Nakon što Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj sjednici nije uspio potrebnom dvotrećinskom većinom donijeti odluku ni o odbijanju niti o davanju suglasnosti za ponovni ulazak Bayerische Landesbank iz Muenchena u hrvatski bankovni sustav, guverner Rohatinski, sukladno svojim ovlastima, izvijestio je da će donijeti odluku kojom se suglasnost odbija.
Riječ je o zahtjevu Bayerische Landesbank za indirektno stjecanje više od 50 posto vlasničkog udjela u temeljnom kapitalu Hypo Alpe-Adria Bank Zagreb (HAAB), te isto takvog udjela u Slavonskoj banci Osijek.
U pisanoj izjavi, objavljenoj nakon sjednice Savjeta HNB-a, guverner ističe da je donošenje odluke Hrvatske narodne banke o davanju ili odbijanju prethodne suglasnosti BLB-u za indirektno stjecanje kvalificiranog udjela u HAAB-u i u Slavonskoj banci "bilo osjetljive prirode zbog mogućnosti njezinog dovođenja u širi kontekst ekonomskih i političkih odnosa Hrvatske i pojedinih članica EU, te posebno u kontekst razvoja daljnjih pregovora o pristupanju Hrvatske EU".
Imajući to na umu, napominje, razmotrena su dva aspekta ovog slučaja, s aspekta pravila struke te političke i ekonomske realnosti .
S aspekta "pravila struke" nevažno je što se radi o njemačkoj banci visokog međunarodnog rejtinga kao potencijalnom preuzimatelju, kao ni to što se radi o austrijskoj banci-majci koja tim preuzimanjem nastoji riješiti neke probleme u svom poslovanju.
Ističe da je za ocjenu podobnosti potencijalnog preuzimatelja najvažnija bila ocjena prethodnog poslovanja BLB-a u Hrvatskoj, kao bivšeg većinskog vlasnika Riječke banke.
S tim u vezi ocijenjeno je da su konkretni postupci BLB-a u vrijeme krize Riječke banke bili daleko ispod profesionalne razine koja se od banke takvog ugleda kao što je BLB mogla očekivati (do krize je došlo jer su zakazali ključni kontrolni mehanizmi u banci, vlasnik je napustio banku u najkritičnijem trenutku, pomirivši se s gubitkom uloženog kapitala i prepustivši hrvatskoj Vladi i HNB-u da zaustave navalu na šaltere i spriječe domino-efekt čije posljedice su mogle poprimiti katastrofalne razmjere).
Zato su se od BLB-a očekivala čvrsta jamstva da se sličan scenarij neće ponoviti u hipotetskom slučaju neke buduće krize, koja su međutim izostala, navodi Rohatinski.
S aspekta "političke i ekonomske realnosti", kaže guverner Rohatinski, važno je upravo to da se radi o respektabilnoj njemačkoj banci u državnom vlasništvu, pri čemu je poznata podrška koju je Njemačka pružala i pruža Hrvatskoj na njezinom putu u EU, kao i značaj koji ekonomske veze s Njemačkom imaju za našu zemlju.
Iz tih razloga, neovisno od prethodnog negativnog iskustva s poslovanjem BLB-a u Hrvatskoj, postoje argumenti u prilog pružanja prilike toj banci za ponovni početak rada na hrvatskom tržištu.
Na današnjoj sjednici Savjeta HNB-a razmotrena su oba ova aspekta, ali Savjet nije uspio potrebnom većinom glasova donijeti konačnu odluku. U takvoj situaciji, ocjenjujući da bi odlaganje donošenja odluke bilo štetno i za BLB i za HNB, temeljem ovlasti iz članka 39, točka 4 Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, donio sam odluku kojom se odbija prethodni zahtjev BLB-a za indirektno stjecanje kvalificiranih udjela u HAAB Zagreb i u Slavonskoj banci, navodi guverner hrvatske središnje banke.
"Potpuno sam svjestan težine takve odluke i osobne odgovornosti, ali i duboko uvjeren u njezinu ispravnost", zaključuje Rohatinski.