HNS predlaže novi zakon za legalizaciju bespravnih objekata

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 30.05.2006. u 21:11

ZAGREB - HNS intenzivno radi na tekstu izmjena Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji kojima će zatražiti legalizaciju svih postojećih bespravnih objekata!

Zakonski tekst kojim će se predložiti da se sve vlasnike bespravnih objekata jednako kazni određenom, vrlo visokom, novčanom kaznom, a da se potom iz tih sredstava obešteti one kojima se objekti baš moraju rušiti jer se nalaze na prometnim koridorima ili pomorskom dobru, trebao bi u saborsku proceduru najkasnije na jesen.

Svoj prijedlog rješavanja golemog problema bespravne gradnje HNS-ovci su, na čelu sa zastupnikom Jakšom Marasovićem, predstavili na konferenciji za novinare danas u Saboru. Smatraju da je rušenje samo jednog dijela objekata, koje se trenutno provodi, nepravedno i selektivno te da istovremeno nepotrebno uništava ogromna materijalna bogatstva.

- Gospođa ministrica Matulović-Dropulić i sama kaže da će se od 10.000 objekata na Viru srušiti samo njih 500-tinjak. Svi su, dakle, jednako bespravni graditelji, ali će neki izgubiti sve, a nekima se neće dogoditi baš ništa! Gdje je tu pravda? - upitao je Marasović.

 HNS je svoju brigu o prostoru pokazao u mandatu kad su bili na vlasti i kada nam se dogodio veliki bum bespravne gradnje posvuda, kaže Marina Matulović Dropulić
Ističe da je i sama država sukrivac za bespravnu gradnju jer ju je godinama tolerirala, jer je tolerirala nepostojanje prostornih planova i uz to je imala nemoguće odredbe za gradnju. Potpredsjednik HNS-a Jozo Radoš dodao je da se u nekim zapadnim zemljama, pa i u većini država SAD-a, bespravan objekt legalizira ako država ne reagira u roku.

- Kazne bi, primjerice, mogle biti oko 5 tisuća eura po objektu, što znači da bi samo na Viru bilo skupljeno oko 50 milijuna eura! Time se može nadoknaditi šteta onima kojima se baš mora rušiti, a za ostatak lokalna zajednica može dobiti komunalnu infrastrukturu - objašnjava Marasović.

 Prijedlog HNS-a o naplati bespravnih objekta i ne rušenju, kako kaže Jerko Rošin, predsjednik Vladina Savjeta za prostorno uređenje, nalik je "najstarijem zanatu na svijetu".

- Po njihovom stavu ispada da nikome ne smeta devastacija prostora, nego se na bespravnoj gradnji samo želi zaraditi. U tom se slučaju ona može i poticati da bi država zaradila. Bilo je ranije još sličnih prijedloga. Objekti koji se sada ruše jednostavno ne mogu ostati jer po planu ili uredbi o zaštiti obalnog područja nisu mogući. Pitam HNS zašto ne bi abolirao i sve razbojnike, falsifikatore i slične kriminalce - rekao je J. Rošin.

U zadnje je dvije godine srušeno 1200 bespravnih objekata u Hrvatskoj, a ove godine oko 200. Službena procjena o broju bespravnih objekata ne postoji. Ranija rušenja (od 2000. godine) bila su većinom manji zahvati.

- HNS je svoju brigu o prostoru i red  pokazao tijekom mandata bivše vlasti kada je iz Zakona o prostornom uređenju brisan rok u kojem se trebaju donijeti planovi i kada je donesen zakon kojim se dopušta da se bespravni objekti mogu priključivati na komunalnu infrastrukturu. U ovom mandatu Sabor je donio izmjene i dopune Zakona na temelju kojih je donošenje prostornih planova obveza. Planovima će se najveći broj bespravnih objekata moći legalizirati, a uklanjaju se oni koji se na temelju Zakona i Uredbe o zaštiti obalnog područja ne mogu legalizirati - rekla je Marina Matulović-Dropulić, ministrica prostornog uređenja.

SDP: Jednaka represija prema svima

- Ne podržavamo bespravnu gradnju, ali tražimo da se državna represija jednako primijeni prema svima, a to sada nije tako. Pitam i zašto se objekti ne ruše u cijeloj Hrvatskoj jednako? Smatrmo da treba legalizirati sve što se može, ali sukladno očuvanju prostora i urbanističkim planovim. Treba srušiti sve ono što narušava prostor i šteti zajednici. Ima i objekata koji imaju sve dozvole, a nagrđuju prostor ili zelene površine. Smatramo lošim i način na koji radi građevinska inspekcija - rekla je Željka Antunović iz SDP-a.    (K. S.)



Dio današnje bespravne gradnje je posljedica nepostojanja jasnih detaljnih prostornih planova, nepostojećih jasnih državnih sustava koji bi takvu gradnju spriječili u začetku i apartmanizacije kao gerilskog otpora građana pogrešnom konceptu turizma. Ima i mnogo nepravdi koje bi trebalo riješiti, primjerice što s onima koji nisu gradili jer su čekali prostorne planove, a u međuvremenu im je zamljište ušlo u područje Uredbe o zaštiti obalnog područja - rekao je Tonči Tadić iz HSP-a.    (K. S.)

HSP-a za legalizaciju do nekog datuma

- Raspisali bismo legalizaciju, ali s određenim datumom nakon kojega ona više ne bi bila moguća i bez pardona bismo zaustavili daljnju bespravnu gradnju. Pritom bismo apsolutno zaštitili pomorsko dobro, ali ne i sve ono što danas štiti Uredba o obalnom području.


Nataša Božić i Korana Sutlić

Izdvajamo